Švedski snajperist Mikael Skillt u Ukrajini je već godinu dana. Ove se zime na mjesec dana vratio u Švedsku kako bi vidio obitelj i prijatelje, sredio neke poslove i pozdravio se sa svima. Kaže kako je među strancima najviše Hrvata, više od 25, a trenutno ih je u kampu sedam.
Skilltova glava je, piše Jutarnji list, ucijenjena na nekoliko desetaka tisuća eura, a on u regrutnom centru obučava i trenira nove dobrovoljce Azov bataljona, jedne od dobrovoljačkih jedinica desne ukrajinske stranke Pravy Sektor.
Mada je Azov zloglasan s druge, proruske separatističke strane, dobrovoljci Azova odbacuju kritike da se radi o nacionalistima i desničarima, čak i neonacistima koji su članovi ove jedinice. Tvrde da kod njih nema nikakvog radikalizma te da se prema zarobljenicima ponašaju uvijek vrlo časno i u skladu s pravilima ratovanja.
''Kada mi završimo s poslom, rijetko ima preživjelih, ali zarobljenicima se nikad ništa nije dogodilo. Upravo smo prije nekoliko dana jednog ruskog izviđača zarobili'', rekao je Jutarnjem listu Skillt, koji je i ranije bio metom raznih svjetskih medija.
Kaže kako u jedinicu stalno dolaze novi ljudi koji prolaze trening koji traje četiri tjedna - jer ne može svatko ući u bataljun, a među strancima koji su u Azovu najviše je Hrvata koji su sve masovnije počeli dolaziti da bi sudjelovali u ratu u Ukrajini.
Mikael mi kaže kako ih trenutno obučava sedmoricu, najmlađi je jedva punoljetan, najstariji je bio u Domovinskom ratu i tamo je ranjen, pa ima veliki ožiljak na tijelu, a sveukupno, među stranim dobrovoljcima više je od 25 hrvatskih boraca.
Međusobno se većina njih nije ni poznavala prije nego li su došli u Ukrajinu, iz različitih su dijelova Hrvatske, a Mikael kaže da su željni borbe i imaju samo jedan uvjet koji često spomenu svom instruktoru koji je sedam godina proveo kao snajperist u švedskoj vojsci.
Svaki od njih je u Ukrajinu došao iz nekih svojih razloga. Mikael kaže da je on napustio kuću, djevojku i posao u Stockholmu koji mu je donosio 60.000 eura godišnje, jer je, odmah kada su počeli sukobi u Kijevu, shvatio da se u Ukrajini sprema nešto veće.
''Puno je dobrih ljudi dosad stradalo'', kaže Mikael i dodaje kako očekuje da će se sukobi nastaviti do ljeta. Uvjeren je u pobjedu Ukrajine koja je postala njegova druga domovina.
Azov bataljun prerastao je u ozbiljnu jedinicu, u kojoj su dosad najbrojniji bili Skandinavci, ali sada su ih po brojnosti prešli Hrvati.
''Dečke iz Hrvatske ovaj rat dosta podsjeća na ono što se događalo kod vas početkom devedesetih'', izjavio je Jutarnjem listu Šveđanin.
Poručio je kao Hrvati u ukrajinskim redovima tvrde kako žele ''biti tamo gdje se Srbi bore na proruskoj, separatističkoj strani''.
Jutarnji navodi kako je među Hrvatima, koji su se borili u Azovu, bio i Zagrepčanin Andro koji je 4. rujna ranjen u blizini ukrajinskog sela Širokina, pa je ove jeseni ležao u bolnici u Dnjepropetrovsku.
Gaston Besson koordinator je bataljona Azov. Francuz koji se borio u ratu u Hrvatskoj, a kasnije i Bosni i Hercegovini, već mjesecima živi na relaciji Ukrajina - Hrvatska, i zadužen je, pored ostalog, za regrutaciju novih ljudi, piše Jutarnji list.
Preko njega su hrvatski borci došli do Azov bataljuna. Uvjet je, navodi Jutarnji list, da sami pronađu sredstva za dolazak do Ukrajine, a onda u bazi, i kasnije vojnom kampu - Azov bataljon je na jugoistoku zemlje, brani Mariupolj, stratešku luku - jedinica se brine za njih, za smještaj i prehranu.
Svakog tjedna u jedinicu dolaze novi ljudi, a borbu vode u dva pravca - prema Rusiji i prema Kijevu - jer ne žele “proameričku vladu u Kijevu, odnosno novu mafiju nakon stare”.
Besson je taj koji radi selekciju ljudi koji će otići na teren jer, kako kaže, rat je uvijek situacija u kojoj žele sudjelovati i oni kojima nije mjesto na frontu; zato, tvrdi, u Azov bataljun ne primaju alkoholičare, narkomane, ljude koji psihički i fizički nisu spremni na stresnu ratnu situaciju ili koji su pak laki na okidaču.
Skilltova glava je, piše Jutarnji list, ucijenjena na nekoliko desetaka tisuća eura, a on u regrutnom centru obučava i trenira nove dobrovoljce Azov bataljona, jedne od dobrovoljačkih jedinica desne ukrajinske stranke Pravy Sektor.
Mada je Azov zloglasan s druge, proruske separatističke strane, dobrovoljci Azova odbacuju kritike da se radi o nacionalistima i desničarima, čak i neonacistima koji su članovi ove jedinice. Tvrde da kod njih nema nikakvog radikalizma te da se prema zarobljenicima ponašaju uvijek vrlo časno i u skladu s pravilima ratovanja.
''Kada mi završimo s poslom, rijetko ima preživjelih, ali zarobljenicima se nikad ništa nije dogodilo. Upravo smo prije nekoliko dana jednog ruskog izviđača zarobili'', rekao je Jutarnjem listu Skillt, koji je i ranije bio metom raznih svjetskih medija.
Kaže kako u jedinicu stalno dolaze novi ljudi koji prolaze trening koji traje četiri tjedna - jer ne može svatko ući u bataljun, a među strancima koji su u Azovu najviše je Hrvata koji su sve masovnije počeli dolaziti da bi sudjelovali u ratu u Ukrajini.
Mikael mi kaže kako ih trenutno obučava sedmoricu, najmlađi je jedva punoljetan, najstariji je bio u Domovinskom ratu i tamo je ranjen, pa ima veliki ožiljak na tijelu, a sveukupno, među stranim dobrovoljcima više je od 25 hrvatskih boraca.
Međusobno se većina njih nije ni poznavala prije nego li su došli u Ukrajinu, iz različitih su dijelova Hrvatske, a Mikael kaže da su željni borbe i imaju samo jedan uvjet koji često spomenu svom instruktoru koji je sedam godina proveo kao snajperist u švedskoj vojsci.
Thanks to "Spartek Maidan" and #France #Ukrainian #Solidaritè for the ghillie, balaclavas and binoculars #Azov #A3OB pic.twitter.com/qbXFKxtFuB
— Mikael Skillt (@MikaelSkillt) January 28, 2015
Svaki od njih je u Ukrajinu došao iz nekih svojih razloga. Mikael kaže da je on napustio kuću, djevojku i posao u Stockholmu koji mu je donosio 60.000 eura godišnje, jer je, odmah kada su počeli sukobi u Kijevu, shvatio da se u Ukrajini sprema nešto veće.
''Puno je dobrih ljudi dosad stradalo'', kaže Mikael i dodaje kako očekuje da će se sukobi nastaviti do ljeta. Uvjeren je u pobjedu Ukrajine koja je postala njegova druga domovina.
Azov bataljun prerastao je u ozbiljnu jedinicu, u kojoj su dosad najbrojniji bili Skandinavci, ali sada su ih po brojnosti prešli Hrvati.
''Dečke iz Hrvatske ovaj rat dosta podsjeća na ono što se događalo kod vas početkom devedesetih'', izjavio je Jutarnjem listu Šveđanin.
Poručio je kao Hrvati u ukrajinskim redovima tvrde kako žele ''biti tamo gdje se Srbi bore na proruskoj, separatističkoj strani''.
Jutarnji navodi kako je među Hrvatima, koji su se borili u Azovu, bio i Zagrepčanin Andro koji je 4. rujna ranjen u blizini ukrajinskog sela Širokina, pa je ove jeseni ležao u bolnici u Dnjepropetrovsku.
Gaston Besson koordinator je bataljona Azov. Francuz koji se borio u ratu u Hrvatskoj, a kasnije i Bosni i Hercegovini, već mjesecima živi na relaciji Ukrajina - Hrvatska, i zadužen je, pored ostalog, za regrutaciju novih ljudi, piše Jutarnji list.
Preko njega su hrvatski borci došli do Azov bataljuna. Uvjet je, navodi Jutarnji list, da sami pronađu sredstva za dolazak do Ukrajine, a onda u bazi, i kasnije vojnom kampu - Azov bataljon je na jugoistoku zemlje, brani Mariupolj, stratešku luku - jedinica se brine za njih, za smještaj i prehranu.
Svakog tjedna u jedinicu dolaze novi ljudi, a borbu vode u dva pravca - prema Rusiji i prema Kijevu - jer ne žele “proameričku vladu u Kijevu, odnosno novu mafiju nakon stare”.
Besson je taj koji radi selekciju ljudi koji će otići na teren jer, kako kaže, rat je uvijek situacija u kojoj žele sudjelovati i oni kojima nije mjesto na frontu; zato, tvrdi, u Azov bataljun ne primaju alkoholičare, narkomane, ljude koji psihički i fizički nisu spremni na stresnu ratnu situaciju ili koji su pak laki na okidaču.
