24. lipnja obilježava se dan rođenja sv. Ivana Krstitelja. Uoči toga blagdana, u sumrak, stari je običaj kod našeg naroda da se pali svitnjak. Svitnjaci se najčešće pale na brdima, seoskim uzvisinama ali i kod samih kuća.
Svitnjak se uglavnom sastoji od starog sijena, korova, slame, grana koje bi se prikupljale taj dan. Uz svitnjake se okupljaju svi, i stari i mladi, koji, nakon što po starome običaju izmole Anđeo Gospodnji i tri Očenaša za svoje i za zdravlje svojih najbližih, ostaju dugo oko vatre u ugodnom druženju. Ovaj stari običaj u Rami još uvijek je živ!
Vjerovalo se da tko ujutro prije svih progaza po pepelu svitnjaka, neće imati čireva niti bilo kakvog oboljenja stopala koja u stara vremena, kad se obično hodalo boso, nisu bila rijetka.
Narodno je vjerovanje da te vatre služe odgonjenju svih zlih sila, vještica, demona i svih nevolja. „Zlo“ može imati i stvaran oblik, npr. navala skakavaca, gusjenica i sličnih prirodnih nametnika. U narodnoj svijesti živi vjerovanje da poljima neće štetiti zle sile sve dok dopire sjaj i dim vatre.
Svitnjak se uglavnom sastoji od starog sijena, korova, slame, grana koje bi se prikupljale taj dan. Uz svitnjake se okupljaju svi, i stari i mladi, koji, nakon što po starome običaju izmole Anđeo Gospodnji i tri Očenaša za svoje i za zdravlje svojih najbližih, ostaju dugo oko vatre u ugodnom druženju. Ovaj stari običaj u Rami još uvijek je živ!
Vjerovalo se da tko ujutro prije svih progaza po pepelu svitnjaka, neće imati čireva niti bilo kakvog oboljenja stopala koja u stara vremena, kad se obično hodalo boso, nisu bila rijetka.
Narodno je vjerovanje da te vatre služe odgonjenju svih zlih sila, vještica, demona i svih nevolja. „Zlo“ može imati i stvaran oblik, npr. navala skakavaca, gusjenica i sličnih prirodnih nametnika. U narodnoj svijesti živi vjerovanje da poljima neće štetiti zle sile sve dok dopire sjaj i dim vatre.
