Uprava kompanije Facebook tvrdi kako ubuduće neće uklanjati poruke korisnika koje budu od javnog značaja, čak i ako takve poruke budu kršila pravila te najveće komercijalne kuće u svijetu.
Nakon prošlomjesečnih kritika pojedinaca i organizacija zbog uklanjanja određenih sadržaja sa korisničkih računa, iz Facebooka su poručili kako će prije uklanjanja od sada razmatrati jesu li sporne poruke (pisani sadržaji, fotografije, video) važne za javni interes. Kako piše britanski list "The Guardian", u zajedničkom priopćenju potpredsjednika Facebooka Joela Kaplana i Justina Osofskya piše da će sadržaji od javnog interesa biti dostupni i neće biti obrisani čak ni u slučaju kada se budu kršili sa pravilima društvene mreže.
Inače, Facebook zabranjuje da se na profilima korisnika pojavljuju prijetnje, seksualno nasilje, promoviranje samopovrjeđivanja, terorističke organizacije, govor mržnje na rasnoj, etničkoj, nacionalnoj, vjerskoj i seksualnoj orijentaciji, pornografski sadržaj i drugo.
Iz kompanije su poručili kako će prijavljene slučajeve razmatrati u smislu konteksta. Primjerice, kod nasilja i kršenja ljudskih prava gledat će se je li sadržaj objavljen iz sadističkih razloga ili pak zbog podizanja svijesti o navedenim temama. Ova reakcija rukovodstva Facebooka uslijedila je nakon što je prošlog mjeseca norveški list "Aftenposten" uz tekst na Facebooku objavio svjetski poznatu fotografiju djevojčice koja naga bježi od napalm bombi u Vijetnamu.
Nedugo nakon objave, Facebook je uputio norveškom listu mail s upozorenjem da se "post s uvredljivom fotografijom obriše", te je potom softverski obrisao. "Incident" je odjeknuo u norveškoj, ali i svjetskoj javnosti, a fotografiju je potom na svom profilu objavila norveška premijerka Erna Solberg poručujući osnivaču Facebooka Marku Zuckerbergu da vrši "cenzuru" te "zloupotrebljava svoju moć".
U znak solidarnosti, na tisuće Norvežana i visokih dužnosnika te zemlje objavilo je istu fotografiju. Sheryl Sandber, glavna operativna direktorica Facebooka, ispričala se norveškoj premijerki Solberg. Istaknula je kako kompjuterski algoritam teško pravi razliku između nage djece na običnim fotografijama i nage djece na dokumentarnim fotografijama.
Nakon prošlomjesečnih kritika pojedinaca i organizacija zbog uklanjanja određenih sadržaja sa korisničkih računa, iz Facebooka su poručili kako će prije uklanjanja od sada razmatrati jesu li sporne poruke (pisani sadržaji, fotografije, video) važne za javni interes. Kako piše britanski list "The Guardian", u zajedničkom priopćenju potpredsjednika Facebooka Joela Kaplana i Justina Osofskya piše da će sadržaji od javnog interesa biti dostupni i neće biti obrisani čak ni u slučaju kada se budu kršili sa pravilima društvene mreže.
Inače, Facebook zabranjuje da se na profilima korisnika pojavljuju prijetnje, seksualno nasilje, promoviranje samopovrjeđivanja, terorističke organizacije, govor mržnje na rasnoj, etničkoj, nacionalnoj, vjerskoj i seksualnoj orijentaciji, pornografski sadržaj i drugo.
Iz kompanije su poručili kako će prijavljene slučajeve razmatrati u smislu konteksta. Primjerice, kod nasilja i kršenja ljudskih prava gledat će se je li sadržaj objavljen iz sadističkih razloga ili pak zbog podizanja svijesti o navedenim temama. Ova reakcija rukovodstva Facebooka uslijedila je nakon što je prošlog mjeseca norveški list "Aftenposten" uz tekst na Facebooku objavio svjetski poznatu fotografiju djevojčice koja naga bježi od napalm bombi u Vijetnamu.
Nedugo nakon objave, Facebook je uputio norveškom listu mail s upozorenjem da se "post s uvredljivom fotografijom obriše", te je potom softverski obrisao. "Incident" je odjeknuo u norveškoj, ali i svjetskoj javnosti, a fotografiju je potom na svom profilu objavila norveška premijerka Erna Solberg poručujući osnivaču Facebooka Marku Zuckerbergu da vrši "cenzuru" te "zloupotrebljava svoju moć".
U znak solidarnosti, na tisuće Norvežana i visokih dužnosnika te zemlje objavilo je istu fotografiju. Sheryl Sandber, glavna operativna direktorica Facebooka, ispričala se norveškoj premijerki Solberg. Istaknula je kako kompjuterski algoritam teško pravi razliku između nage djece na običnim fotografijama i nage djece na dokumentarnim fotografijama.
