U sklopu online konferencije Potraga za boljim internetom kratko predavanje o privatnosti i zaštiti podataka održao je Dražen Oreščanin iz hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI. On je naglasio važnost privatnosti kao temeljnog ljudskog prava, a dao je i zanimljivu usporedbu sigurnosti i privatnosti.
Naime, dok nam zaključana vrata i prozori garantiraju sigurnost našeg doma, ako rolete nisu spuštene, odnosno zavjese povučene, druge osobe mogu vidjeti što radimo unutar naša četiri zida tako da nam privatnost može biti narušena.
O tome kako povući te digitalne zavjese i zaštititi svoju privatnost ljudi moraju sami razmišljati, odnosno moraju se zaštititi sami jer im u time neće pomoći internetske stranice, servisi i aplikacije koje koriste. Naime, s obzirom na to da se takvi online servisi žele dokopati što većeg broja korisničkih osobnih podataka jer na njima zarađuju, jasno je kako su upravo sami korisnici oni koji trebaju razmišljati o tome kako da se zaštite.
Oraščanin je dao nekoliko savjeta za sve korisnike, a pogotovo za one mlađe o tome kako zaštititi svoju privatnost na internetu i društvenim mrežama. Prvi savjet odnosi se na korištenje sigurnih mrežnih odredišta i aplikacija te, prije registracije i ostavljanja nekih osobnih podataka uvijek treba dobro provjeriti o kakvim se stranicama konkretno radi.
Unutar aplikacija, odnosno društvenih mreža savjetuje podešavanje postavki privatnosti kako bi vaše objave i sadržaj vidjeli samo vaši prijatelji i poznanici, tj. da nisu postavljeni da budu svima vidljivi, javlja Zimo.
No i u tom slučaju treba dobro voditi računa o sadržaju koji se objavljuje jer bi netko od prijatelja/pratitelja mogao napraviti screenshot i ono što objavljujete podijeliti s drugima, za koje možda ne biste htjeli da vide.
Također, nemojte s aplikacijama dijeliti vašu lokaciju, odnosno ako je već dijelite s npr. Googleovim kartama, to radite samo dok je aplikacija aktivna. Nemojte niti koristiti prijave na mrežnim odredištima koja nisu sigurna, a nemojte niti koristiti prijave putem društvenih mreža, odnosno nemojte se na takva online odredišta prijavljivati s vašim podacima s Facebooka i drugih mreža. Još jedna stvar koju je ovaj stručnjak spomenuo jest i da je sasvim u redu ako roditelji prate svoje dijete na društvenim mrežama.
Neke stvari vezane uz ponašanje na internetu iste su kao i u stvarnom životu pa tako Oreščanin kaže da i na mreži druge osobe tretirate tolerantno i s poštovanje, odnosno onako kako bi htjeli da i drugi vas tretiraju te imajte na umu da sa svime što radite na internetu ostavljate digitalne tragove i zapise koji zauvijek ostaju online, čak i ako ih izbrišete.
Naime, dok nam zaključana vrata i prozori garantiraju sigurnost našeg doma, ako rolete nisu spuštene, odnosno zavjese povučene, druge osobe mogu vidjeti što radimo unutar naša četiri zida tako da nam privatnost može biti narušena.
O tome kako povući te digitalne zavjese i zaštititi svoju privatnost ljudi moraju sami razmišljati, odnosno moraju se zaštititi sami jer im u time neće pomoći internetske stranice, servisi i aplikacije koje koriste. Naime, s obzirom na to da se takvi online servisi žele dokopati što većeg broja korisničkih osobnih podataka jer na njima zarađuju, jasno je kako su upravo sami korisnici oni koji trebaju razmišljati o tome kako da se zaštite.
Oraščanin je dao nekoliko savjeta za sve korisnike, a pogotovo za one mlađe o tome kako zaštititi svoju privatnost na internetu i društvenim mrežama. Prvi savjet odnosi se na korištenje sigurnih mrežnih odredišta i aplikacija te, prije registracije i ostavljanja nekih osobnih podataka uvijek treba dobro provjeriti o kakvim se stranicama konkretno radi.
Unutar aplikacija, odnosno društvenih mreža savjetuje podešavanje postavki privatnosti kako bi vaše objave i sadržaj vidjeli samo vaši prijatelji i poznanici, tj. da nisu postavljeni da budu svima vidljivi, javlja Zimo.
No i u tom slučaju treba dobro voditi računa o sadržaju koji se objavljuje jer bi netko od prijatelja/pratitelja mogao napraviti screenshot i ono što objavljujete podijeliti s drugima, za koje možda ne biste htjeli da vide.
Također, nemojte s aplikacijama dijeliti vašu lokaciju, odnosno ako je već dijelite s npr. Googleovim kartama, to radite samo dok je aplikacija aktivna. Nemojte niti koristiti prijave na mrežnim odredištima koja nisu sigurna, a nemojte niti koristiti prijave putem društvenih mreža, odnosno nemojte se na takva online odredišta prijavljivati s vašim podacima s Facebooka i drugih mreža. Još jedna stvar koju je ovaj stručnjak spomenuo jest i da je sasvim u redu ako roditelji prate svoje dijete na društvenim mrežama.
Neke stvari vezane uz ponašanje na internetu iste su kao i u stvarnom životu pa tako Oreščanin kaže da i na mreži druge osobe tretirate tolerantno i s poštovanje, odnosno onako kako bi htjeli da i drugi vas tretiraju te imajte na umu da sa svime što radite na internetu ostavljate digitalne tragove i zapise koji zauvijek ostaju online, čak i ako ih izbrišete.
