U petak je Facebook objavio da će spriječiti, onemogućiti da se ta socijalna mreža koristi za preprodaju oružja. Zabrana se odnosi i na Instagram, koji je u Facebookovom vlasništvu, piše Wall Street Journal.
Pri tome, Facebook neće zabranjivati dućane s oružjem koji se na njemu oglašavaju, nego pojedince koji tu mrežu koriste za prodaju oružja. Dućani će, naravno, prodaju kompletirati izvan Facebooka koji služi isključivo kao oglasni prostor i uspostavljanje kontakta s kupcem.
Facebook u tome nije prvi. Ebay je već onemogućio prodaju oružja putem svoje stranice, a i drugi servisi kao što je Craiglist. Već prije objavio je zabranu prodaje marihuane i drugih narkotika.
Vijest međutim ima više politički nego poslovni kontekst, kao što se moglo i pretpostaviti. Sasvim nedavno američki predsjednik Obama objavio je da će poduzeti mjere kojima će nastojati suzbiti prodaju oružja u SAD-u i naoružavanje pojedinaca.
No, ni to nije sav kontekst. Obama je prije otprilike tri tjedna sazvao najveće američke tehnološke firme da mu pomognu u borbi protiv terorizma. Nije najjasnije što je Obama tražio, no te firme nemaju najbolje iskustvo u suradnji s državom. Dapače, kad je poznati leaker Edward Snowden provalio 'državne tajne', otkrilo se da su velike kompanije servisirale podacima sigurnosne službe, što im je nanijelo nemalu štetu. Stvoren je dojam da Apple, Google, Facebook nisu tehnološke kompanije nego špijunske ispostave.
No, i na tom se sastanku raspravljalo kako iskoristiti Facebook algoritam koji uočava samoubilačke tendencije za otkrivanje bombaša samoubojica. Prema think tanku Brooking Institution na Twitteru 46 tisuća pripadnika Islamske države ima svoje profile. Twitter nije sklon lako se odreći svojeg imidža zaštitnika slobode govora: učestalo odbija zahtjeve državne administracije da zatvori neke profile. Twitter tvrdi da nije tako tvrd, no brojke kojima to potkrepljuje prilično su skromne, stotine računa i otprilike dvije tisuće uklonjenih poruka, pri čemu su 'dvije trećine zahtjeva došle iz Turske'.
Uglavnom, zasad je Facebook pokazao sklonost suradnji s američkom administracijom, ali prije u slijeđenju proklamirane politički korektne politike nego u davanju svoje infrastrukture na upotrebu političarima i sigurnosnim službama.
Pri tome, Facebook neće zabranjivati dućane s oružjem koji se na njemu oglašavaju, nego pojedince koji tu mrežu koriste za prodaju oružja. Dućani će, naravno, prodaju kompletirati izvan Facebooka koji služi isključivo kao oglasni prostor i uspostavljanje kontakta s kupcem.
Facebook u tome nije prvi. Ebay je već onemogućio prodaju oružja putem svoje stranice, a i drugi servisi kao što je Craiglist. Već prije objavio je zabranu prodaje marihuane i drugih narkotika.
Vijest međutim ima više politički nego poslovni kontekst, kao što se moglo i pretpostaviti. Sasvim nedavno američki predsjednik Obama objavio je da će poduzeti mjere kojima će nastojati suzbiti prodaju oružja u SAD-u i naoružavanje pojedinaca.
No, ni to nije sav kontekst. Obama je prije otprilike tri tjedna sazvao najveće američke tehnološke firme da mu pomognu u borbi protiv terorizma. Nije najjasnije što je Obama tražio, no te firme nemaju najbolje iskustvo u suradnji s državom. Dapače, kad je poznati leaker Edward Snowden provalio 'državne tajne', otkrilo se da su velike kompanije servisirale podacima sigurnosne službe, što im je nanijelo nemalu štetu. Stvoren je dojam da Apple, Google, Facebook nisu tehnološke kompanije nego špijunske ispostave.
No, i na tom se sastanku raspravljalo kako iskoristiti Facebook algoritam koji uočava samoubilačke tendencije za otkrivanje bombaša samoubojica. Prema think tanku Brooking Institution na Twitteru 46 tisuća pripadnika Islamske države ima svoje profile. Twitter nije sklon lako se odreći svojeg imidža zaštitnika slobode govora: učestalo odbija zahtjeve državne administracije da zatvori neke profile. Twitter tvrdi da nije tako tvrd, no brojke kojima to potkrepljuje prilično su skromne, stotine računa i otprilike dvije tisuće uklonjenih poruka, pri čemu su 'dvije trećine zahtjeva došle iz Turske'.
Uglavnom, zasad je Facebook pokazao sklonost suradnji s američkom administracijom, ali prije u slijeđenju proklamirane politički korektne politike nego u davanju svoje infrastrukture na upotrebu političarima i sigurnosnim službama.
