NASA-in desetogodišnji plan za svemirska istraživanja zasad stoji milijarde dolara, a slično kao i naš svemir, ima tendenciju širenja, piše Science Alert.
Prošle godine svemirska agencija objavila je da planira poslati astronaute na Mjesec i naposljetku na našem prirodnom satelitu izgraditi bazu kao poveznicu s misijom na Mars koja se planira za nekoliko godina poslije.
U lipnju ove godina NASA je, pak, priopćila da uskoro planira letjelicom na nuklearni pogon letjeti iznad površine Titana, ledenoga Saturnovog mjeseca, kako bi ondje tragala za izvanzemaljskim životom. NASA želi “male zelene“ potražiti i na drugim mjestima u našem Sunčevom sustavu te tako planira istražiti i oceane ispod ledene površine Jupiterovog mjeseca Europe.
No to nije sve što planira američka svemirska agencija pa čitateljima predstavljamo NASA-ine najveće i najambicioznije planova za naredno desetljeće.
1. Proučavanje našeg Sunca
Nekoliko NASA-inih nevjerojatnih projekata već je započelo, a među njih spada i sonda Parker Solar Probe koja će 24 puta proći izuzetno blizu naše zvijezde.
Sonda je lansirana 12. kolovoza 2018., a do Sunca je stigla 5. studenoga te iste godine. U listopadu 2018. ušla je u samu koronu i snimila nevjerojatnu fotografiju tog užarenog područja (slika dolje) na kojoj se primjećuje i malena točka, odnosno planet Jupiter.
Približila se našoj zvijezdi bliže nego išta prije. Cilj njene misije je da istraži strukturu i snagu solarnih vjetrova, što bi u budućnosti trebalo pomoći našim znanstvenicima da zaštite osjetljivu tehnologiju, poput satelita, u slučaju jakih solarnih izboja.
Parker Solar Probe leti oko Sunca rekordnim brzinama, do 343.000 km/h, a trenutno se približava svom trećem bliskom susretu s našom zvijezdom. Snažan toplinski štit štiti opremu svemirske letjelice i održava je na funkcionirajućim temperaturama.
2. New Horizons istražuje Kuiperov pojas
Daleko od Sunca i sonde Parker, letjelica New Horizons istražuje Kuiperov pojas, regiju koja je ispunjena milijunima komada leda koji su preostali od rođenja Sunčevog sustava.
Projekt je pokrenut 19. siječnja 2006., a letjelica je 1. siječnja 2019. stigla do Ultima Thulea, najudaljenijeg objekta koji smo ikad posjetili. Prije toga je 2015. posjetila Pluton i ledene patuljke koji ga okružuju.
Letjelica New Horizons poslala je nevjerojatne fotografije Ultima Thulea, a do sada smo saznali da ovaj primordijalni objekt sadrži metanol, vodeni led i organske molekule.
3. Lander InSight mjeri geološku aktivnost Marsa
Još jedna od tekućih misija koja će se protegnuti na još nekoliko godina je i lander InSight. Lansiran je 5. svibnja 2018., a na Mars je stigao 26. studenoga iste godine.
Otkako je InSight stigao na površinu Crvenog planeta, otkrio je desetke Marsovih potresa, a preliminarni podaci koje šalje znanstvenicima daju im uvid u unutarnju strukturu planeta.
4. Tragat će za životom na Marsu
NASA-in rover Mars 2020 tražit će na dalekom Crvenom planetu tragove drevnog izvanzemaljskog života te skupljati i analizirati uzorke stijena.
U bilo kojem trenutku možete se pridružiti i u NASA-inoj emisiji uživo gledati kako napreduje misija vrijedna 2,1 milijardu američkih dolara, odnosno kako ide konstrukcija rovera Mars 2020.
5. Pokušat će poslati stijene s Marsa na Zemlju
Znanstvenici planiraju nakon rovera Mars 2020 poslati još jednu letjelicu na Mars koja bi trebala na Zemlju vratiti uzorke stijena koje je skupio rover.
U međuvremenu Rover 2020 spremat će uzorke u svoj “trbuh“ ili na neko za to prikladno mjesto na Crvenom planetu i čekati dolazak sljedeće misije.
Planirano lansiranje: Nepoznat datum
Predviđeni dolazak na Mars: Nepoznat datum
6. Baza na Mjesecu
NASA se nada da će uskoro poslati ljudsku posadu na Mars, ali prije toga planira još jednom astronaute poslati na Mjesec i nakon toga prvom prilikom izgraditi lunarnu bazu.
Na naš satelit želi poslati astronaute do 2024. To bi bilo prvi put nakon više od 45 godina da ljudska noga ponovno kroči na Mjesec. No ovog puta NASA planira izgraditi svemirsku stanicu u Mjesečevoj orbiti koja će imati sustav za slijetanje.
Ideja je da bi lunarna baza mogla omogućiti detaljnije znanstveno istraživanje Mjeseca i potencijalno nam omogućiti dostupnost resursa koji bi se mogli pretvoriti u gorivo za daljnja putovanja u svemir.
Planirano lansiranje: Nepoznat datum
Predviđeni dolazak na Mjesec: 2024. godina
7. Ljudi na Marsu
Nakon izgradnje baze na Mjesecu NASA planira poslati ljude na Mars.
Astronauti koji putuju na Mars morat će provesti oko tri godine u svemiru, stoga je bitno da se iskoriste svi korisni materijali koji su dostupni na Mjesečevoj i Marsovoj površini.
NASA već radi na dizajnu opreme za buduće astronaute koji će krenuti prema Crvenom planetu. Roverom Mars 2020 planira poslati materijal i dijelove budućih svemirskih odijela kako bi testirala njihovu izdržljivost u oštroj atmosferi tog dalekog planeta.
Planirano lansiranje: 2030-e
Predviđeni dolazak na Mars: 2030-e
8. Potraga za izvanzemaljskim životom u slanom oceanu Jupiterovog mjeseca
Astrofizičari planiraju tragati za životom u slanom moru na Jupiterovom mjesecu Europa.
Naime, znanstvenici su otkrili da Europa ispod svoje ledene kore skriva ogroman ocean tekuće vode. NASA planira na taj daleki svijet poslati letjelicu Europa Clipper koja bi trebala letjeti kroz vodene pare koje izviru s površine Europe i analizirati što se u njima nalazi. Također će mjeriti debljinu leda i tražiti tragove podzemne vode.
Planirano lansiranje: 2020. godine
Predviđeni dolazak na Europu: Nepoznat datum
9. NASA planira probušiti led na Europi
Nakon analize Europa Clippera znanstvenici namjeravaju na površinu Europe poslati svemirsku letjelicu koja će imati mogućnost bušenja leda.
Budući lander tražio bi znakove života u oceanu i bušio površinski led kako bi prikupio uzorke za analizu u mini laboratoriju.
Predviđeno lansiranje i dolazak na Europu: Nepoznat datum
10. Tražit će izvanzemaljski život na Titanu
NASA planira na najveći Saturnov mjesec Titan poslati letjelicu na nuklearni pogon. Letjelica naziva Dragonfly tragat će za biološkim životom na tom svijetu leda, tekućeg metana i guste atmosfere pune dušika.
Titan pomalo podsjeća na ranu Zemlju jer na njemu postoje organski materijali poput metana i etana, a astrofizičari smatraju kako bi se ispod ledene površine mogao nalaziti i ocean tekuće vode.
Planirano lansiranje: 2026.
Predviđeni dolazak na Titan: 2034.
11. Sletjet će na mrtav planet
NASA-in tim trenutno razvija svemirsku letjelicu koja će ispitivati metalnu jezgru nebeskog tijela zvanog Psyche. Većina asteroida u našem Sunčevom sustavu izgrađena je od kamena ili leda, ali Psyche je sastavljen od željeza i nikla. Sličnog je sastava i jezgra naše Zemlje tako da znanstvenici smatraju kako se možda radi o ostatku ranog planeta koji je prije više milijardi godina uništen pri nasilnim sudarima.
Kako bismo saznali radi li se uistinu o mrtvom planetu, NASA je na to tijelo odlučila poslati sondu.
Planirano lansiranje: 2022.
Predviđeni dolazak na Psyche: 2026.
12. Testirat će minijaturne satelite
NASA već sada ima u planu 176 misija koje koriste minijaturne satelite CubeSats, koji su veliki samo 10X10 centimetara. Takve satelite su već izgradile i poslale u svemir jedna osnovna škola, srednja škola i visoka škola Salish Kootenai College iz rezervata Flathead u Montani.
Prvi CubeSats koji su poslani u svemir slijedili su letjelicu InSight i s Marsa na Zemlju uspješno poslali podatke.
Prošle godine svemirska agencija objavila je da planira poslati astronaute na Mjesec i naposljetku na našem prirodnom satelitu izgraditi bazu kao poveznicu s misijom na Mars koja se planira za nekoliko godina poslije.
U lipnju ove godina NASA je, pak, priopćila da uskoro planira letjelicom na nuklearni pogon letjeti iznad površine Titana, ledenoga Saturnovog mjeseca, kako bi ondje tragala za izvanzemaljskim životom. NASA želi “male zelene“ potražiti i na drugim mjestima u našem Sunčevom sustavu te tako planira istražiti i oceane ispod ledene površine Jupiterovog mjeseca Europe.
No to nije sve što planira američka svemirska agencija pa čitateljima predstavljamo NASA-ine najveće i najambicioznije planova za naredno desetljeće.
1. Proučavanje našeg Sunca
Nekoliko NASA-inih nevjerojatnih projekata već je započelo, a među njih spada i sonda Parker Solar Probe koja će 24 puta proći izuzetno blizu naše zvijezde.
Sonda je lansirana 12. kolovoza 2018., a do Sunca je stigla 5. studenoga te iste godine. U listopadu 2018. ušla je u samu koronu i snimila nevjerojatnu fotografiju tog užarenog područja (slika dolje) na kojoj se primjećuje i malena točka, odnosno planet Jupiter.
Približila se našoj zvijezdi bliže nego išta prije. Cilj njene misije je da istraži strukturu i snagu solarnih vjetrova, što bi u budućnosti trebalo pomoći našim znanstvenicima da zaštite osjetljivu tehnologiju, poput satelita, u slučaju jakih solarnih izboja.
Parker Solar Probe leti oko Sunca rekordnim brzinama, do 343.000 km/h, a trenutno se približava svom trećem bliskom susretu s našom zvijezdom. Snažan toplinski štit štiti opremu svemirske letjelice i održava je na funkcionirajućim temperaturama.
2. New Horizons istražuje Kuiperov pojas
Daleko od Sunca i sonde Parker, letjelica New Horizons istražuje Kuiperov pojas, regiju koja je ispunjena milijunima komada leda koji su preostali od rođenja Sunčevog sustava.
Projekt je pokrenut 19. siječnja 2006., a letjelica je 1. siječnja 2019. stigla do Ultima Thulea, najudaljenijeg objekta koji smo ikad posjetili. Prije toga je 2015. posjetila Pluton i ledene patuljke koji ga okružuju.
Letjelica New Horizons poslala je nevjerojatne fotografije Ultima Thulea, a do sada smo saznali da ovaj primordijalni objekt sadrži metanol, vodeni led i organske molekule.
3. Lander InSight mjeri geološku aktivnost Marsa
Još jedna od tekućih misija koja će se protegnuti na još nekoliko godina je i lander InSight. Lansiran je 5. svibnja 2018., a na Mars je stigao 26. studenoga iste godine.
Otkako je InSight stigao na površinu Crvenog planeta, otkrio je desetke Marsovih potresa, a preliminarni podaci koje šalje znanstvenicima daju im uvid u unutarnju strukturu planeta.
4. Tragat će za životom na Marsu
NASA-in rover Mars 2020 tražit će na dalekom Crvenom planetu tragove drevnog izvanzemaljskog života te skupljati i analizirati uzorke stijena.
U bilo kojem trenutku možete se pridružiti i u NASA-inoj emisiji uživo gledati kako napreduje misija vrijedna 2,1 milijardu američkih dolara, odnosno kako ide konstrukcija rovera Mars 2020.
5. Pokušat će poslati stijene s Marsa na Zemlju
Znanstvenici planiraju nakon rovera Mars 2020 poslati još jednu letjelicu na Mars koja bi trebala na Zemlju vratiti uzorke stijena koje je skupio rover.
U međuvremenu Rover 2020 spremat će uzorke u svoj “trbuh“ ili na neko za to prikladno mjesto na Crvenom planetu i čekati dolazak sljedeće misije.
Planirano lansiranje: Nepoznat datum
Predviđeni dolazak na Mars: Nepoznat datum
6. Baza na Mjesecu
NASA se nada da će uskoro poslati ljudsku posadu na Mars, ali prije toga planira još jednom astronaute poslati na Mjesec i nakon toga prvom prilikom izgraditi lunarnu bazu.
Na naš satelit želi poslati astronaute do 2024. To bi bilo prvi put nakon više od 45 godina da ljudska noga ponovno kroči na Mjesec. No ovog puta NASA planira izgraditi svemirsku stanicu u Mjesečevoj orbiti koja će imati sustav za slijetanje.
Ideja je da bi lunarna baza mogla omogućiti detaljnije znanstveno istraživanje Mjeseca i potencijalno nam omogućiti dostupnost resursa koji bi se mogli pretvoriti u gorivo za daljnja putovanja u svemir.
Planirano lansiranje: Nepoznat datum
Predviđeni dolazak na Mjesec: 2024. godina
7. Ljudi na Marsu
Nakon izgradnje baze na Mjesecu NASA planira poslati ljude na Mars.
Astronauti koji putuju na Mars morat će provesti oko tri godine u svemiru, stoga je bitno da se iskoriste svi korisni materijali koji su dostupni na Mjesečevoj i Marsovoj površini.
NASA već radi na dizajnu opreme za buduće astronaute koji će krenuti prema Crvenom planetu. Roverom Mars 2020 planira poslati materijal i dijelove budućih svemirskih odijela kako bi testirala njihovu izdržljivost u oštroj atmosferi tog dalekog planeta.
Planirano lansiranje: 2030-e
Predviđeni dolazak na Mars: 2030-e
8. Potraga za izvanzemaljskim životom u slanom oceanu Jupiterovog mjeseca
Astrofizičari planiraju tragati za životom u slanom moru na Jupiterovom mjesecu Europa.
Naime, znanstvenici su otkrili da Europa ispod svoje ledene kore skriva ogroman ocean tekuće vode. NASA planira na taj daleki svijet poslati letjelicu Europa Clipper koja bi trebala letjeti kroz vodene pare koje izviru s površine Europe i analizirati što se u njima nalazi. Također će mjeriti debljinu leda i tražiti tragove podzemne vode.
Planirano lansiranje: 2020. godine
Predviđeni dolazak na Europu: Nepoznat datum
9. NASA planira probušiti led na Europi
Nakon analize Europa Clippera znanstvenici namjeravaju na površinu Europe poslati svemirsku letjelicu koja će imati mogućnost bušenja leda.
Budući lander tražio bi znakove života u oceanu i bušio površinski led kako bi prikupio uzorke za analizu u mini laboratoriju.
Predviđeno lansiranje i dolazak na Europu: Nepoznat datum
10. Tražit će izvanzemaljski život na Titanu
NASA planira na najveći Saturnov mjesec Titan poslati letjelicu na nuklearni pogon. Letjelica naziva Dragonfly tragat će za biološkim životom na tom svijetu leda, tekućeg metana i guste atmosfere pune dušika.
Titan pomalo podsjeća na ranu Zemlju jer na njemu postoje organski materijali poput metana i etana, a astrofizičari smatraju kako bi se ispod ledene površine mogao nalaziti i ocean tekuće vode.
Planirano lansiranje: 2026.
Predviđeni dolazak na Titan: 2034.
11. Sletjet će na mrtav planet
NASA-in tim trenutno razvija svemirsku letjelicu koja će ispitivati metalnu jezgru nebeskog tijela zvanog Psyche. Većina asteroida u našem Sunčevom sustavu izgrađena je od kamena ili leda, ali Psyche je sastavljen od željeza i nikla. Sličnog je sastava i jezgra naše Zemlje tako da znanstvenici smatraju kako se možda radi o ostatku ranog planeta koji je prije više milijardi godina uništen pri nasilnim sudarima.
Kako bismo saznali radi li se uistinu o mrtvom planetu, NASA je na to tijelo odlučila poslati sondu.
Planirano lansiranje: 2022.
Predviđeni dolazak na Psyche: 2026.
12. Testirat će minijaturne satelite
NASA već sada ima u planu 176 misija koje koriste minijaturne satelite CubeSats, koji su veliki samo 10X10 centimetara. Takve satelite su već izgradile i poslale u svemir jedna osnovna škola, srednja škola i visoka škola Salish Kootenai College iz rezervata Flathead u Montani.
Prvi CubeSats koji su poslani u svemir slijedili su letjelicu InSight i s Marsa na Zemlju uspješno poslali podatke.
