Dok Njemačka već u srpnju očekuje oko 10 tisuća hrvatskih građana, hrvatski ministar rada i mirovinskog sustava, Mirando Mrsić ne vjeruje da će doći do velikog odljeva radne snage.
S obzirom na činjenicu da Hrvatska ima oko 275.000 nezaposlenih, među kojima je i više od 43.000 mladih do 24 godine, mnogi od njih s diplomom i u Hrvatskoj ne mogu naći posao. Očekuje se da će upravo oni potražiti radno mjesto na njemačkom tržištu. Tamo ih se očekuje oko 10.000 na godinu.
Među standardno najpoželjnijima su liječnici, medicinske sestre, znanstvenici s područja tehnologije, biologije te sezonskim radnicima.
Njemačka otvara svoje tržište za hrvatske građevinske tvrtke, ali i tvrtke koje se bave čišćenjem zgrada, poslovnih prostora te za dizajnere interijera.
Ministar rada, Mirando Mrsić vidi upravo u tome pomak, što će hrvatske tvrtke imati otvoren prostor u Njemačkoj. Optimistično misli da ipak mladi ljudi neće toliko pohrliti, da se i ovdje otvaraju radna mjesta i da pomaže Vladina mjera zapošljavanja mladih na neodređeno vrijeme.
Uz Njemačku, svoja vrata hrvatskim radnicima otvaraju i druge zemlje, ali Austrija, Slovenija i Nizozemska nisu među njima.
Samo u prošloj godini 93.000 hrvatskih državljana u Njemačkoj je bilo socijalno osigurano. Kada je u pitanju zapošljavanje znanstvenika, zdravstvenih djelatnika i sezonskih radnika, Hrvati su u Njemačkoj unatoč zabranama bili dobrodošli, jer su izuzetno kvalitetni radnici.
Znanstvenik Damir Krunić (36), u Njemačku je otišao nakon završetka fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je i ostao raditi na priznatom institutu za istraživanje raka. Sličan korak napravila je i polovica njegovih kolega.
'Ovdje su uvjeti tri do četiri puta bolji nego kod nas. Pri tom ne mislim samo na plaću, nego općenito uvjete na poslu, što se tiče ulaganja u znanost', rekao je Damir Krunić, znanstvenik na Institutu za istraživanje raka u Heidelbergu.
'Kad bi uvjeti bili dva puta gori, ja bih još uvijek uzeo u obzir da se vratim u Hrvatsku. Nažalost, tri do četiri puta lošiji uvjeti nisu baš motivirajući', kaže Krunić.
Motivaciju za odlazak mnogi pronalaze u minimalnoj plaći, koja u Njemačkoj iznosi oko 1.300 eura, što je gotovo 10.000 kuna. Njemački interes nije samo privlačenje hrvatskih radnika, poručuje njemački veleposlanik u Hrvatskoj.
'Njemačka također u Hrvatskoj investira i potpomaže strukturne reforme, modernizaciju, kako bi se i ovdje otvorila nova radna mjesta, pa da hrvatski radnici ostanu i u Hrvatskoj. Njemačko-hrvatski odnosi i u tom su pogledu jako dobri', rekao je Hans Peter Annen, veleposlanik savezne republike Njemačke u Hrvatskoj.
Ako i odu iz Hrvatske, na neki način gospodarstvo će i dalje dobivati, kaže ministar rada, jer novac zarađen vani, hrvatski radnici tradicionalno šalju kući., piše Dnevnik.hr.
S obzirom na činjenicu da Hrvatska ima oko 275.000 nezaposlenih, među kojima je i više od 43.000 mladih do 24 godine, mnogi od njih s diplomom i u Hrvatskoj ne mogu naći posao. Očekuje se da će upravo oni potražiti radno mjesto na njemačkom tržištu. Tamo ih se očekuje oko 10.000 na godinu.
Među standardno najpoželjnijima su liječnici, medicinske sestre, znanstvenici s područja tehnologije, biologije te sezonskim radnicima.
Njemačka otvara svoje tržište za hrvatske građevinske tvrtke, ali i tvrtke koje se bave čišćenjem zgrada, poslovnih prostora te za dizajnere interijera.
Ministar rada, Mirando Mrsić vidi upravo u tome pomak, što će hrvatske tvrtke imati otvoren prostor u Njemačkoj. Optimistično misli da ipak mladi ljudi neće toliko pohrliti, da se i ovdje otvaraju radna mjesta i da pomaže Vladina mjera zapošljavanja mladih na neodređeno vrijeme.
Uz Njemačku, svoja vrata hrvatskim radnicima otvaraju i druge zemlje, ali Austrija, Slovenija i Nizozemska nisu među njima.
Samo u prošloj godini 93.000 hrvatskih državljana u Njemačkoj je bilo socijalno osigurano. Kada je u pitanju zapošljavanje znanstvenika, zdravstvenih djelatnika i sezonskih radnika, Hrvati su u Njemačkoj unatoč zabranama bili dobrodošli, jer su izuzetno kvalitetni radnici.
Znanstvenik Damir Krunić (36), u Njemačku je otišao nakon završetka fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je i ostao raditi na priznatom institutu za istraživanje raka. Sličan korak napravila je i polovica njegovih kolega.
'Ovdje su uvjeti tri do četiri puta bolji nego kod nas. Pri tom ne mislim samo na plaću, nego općenito uvjete na poslu, što se tiče ulaganja u znanost', rekao je Damir Krunić, znanstvenik na Institutu za istraživanje raka u Heidelbergu.
'Kad bi uvjeti bili dva puta gori, ja bih još uvijek uzeo u obzir da se vratim u Hrvatsku. Nažalost, tri do četiri puta lošiji uvjeti nisu baš motivirajući', kaže Krunić.
Motivaciju za odlazak mnogi pronalaze u minimalnoj plaći, koja u Njemačkoj iznosi oko 1.300 eura, što je gotovo 10.000 kuna. Njemački interes nije samo privlačenje hrvatskih radnika, poručuje njemački veleposlanik u Hrvatskoj.
'Njemačka također u Hrvatskoj investira i potpomaže strukturne reforme, modernizaciju, kako bi se i ovdje otvorila nova radna mjesta, pa da hrvatski radnici ostanu i u Hrvatskoj. Njemačko-hrvatski odnosi i u tom su pogledu jako dobri', rekao je Hans Peter Annen, veleposlanik savezne republike Njemačke u Hrvatskoj.
Ako i odu iz Hrvatske, na neki način gospodarstvo će i dalje dobivati, kaže ministar rada, jer novac zarađen vani, hrvatski radnici tradicionalno šalju kući., piše Dnevnik.hr.
