Do 2030. godine u Europskoj uniji će biti potrebno dodatnih 11 milijuna zdravstvenih i radnika za dugotrajnu njegu kako bi se zadovoljili zahtjevi koje sa sobom nosi starenje stanovništva, pokazuje izvještaj koji je objavio Zajednički istraživački centar Europske komisije.
Radna snaga
Veliki dio potreba za takvom radnom snagom sada osiguravaju domaći sustavi obrazovanja i osposobljavanja, ali sve veću ulogu imaju migracija i mobilnost radne snage unutar EU. Godine 2018. skoro dva milijuna zdravstvenih i radnika za dugotrajnu njegu nisu rođeni u zemlji u kojoj rade.
"Europa je kontinent koji stari i mora se pripremiti za sve veću potražnju za radnom snagom u dugotrajnoj njezi. Naš zajednički izazov bit će osigurati pristupačnu, kvalitetnu dugotrajnu njegu i odgovarajuću radnu snagu", izjavila je potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, prenosi Dnevni avaz.
Iako je broj stranih radnika u dugotrajnoj njezi i zdravstvenoj zaštiti posljednjih godina rastao u EU i dosegao 13,2 posto ukupne radne snage u tom sektoru, taj je rast znatno manji nego u Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Američkim Državama. Osim toga taj rast u EU-u nije podjednako raspoređen, dvije trećine njih radi u samo pet država članica Njemačkoj, Italiji, Švedskoj, Francuskoj i Španjolskoj.
Ublažavanje pritiska
U izvještaju se identificira nekoliko izazova koji, ako se riješe, mogu pomoći u podsticanju mobilnosti i oslobađanju punog potencijala migracija iz trećih zemalja kako bi doprinijeli ublažavanju pritiska nedostatka radne snage u tim sektorima.
Autori preporučuju integriranje sadašnjih kanala migracije radne snage s konkretnijim razmatranjima za zdravstvo i sustave dugotrajne njege, što bi moglo potaknuti migracije u oba smjera, donoseći koristi kako zemljama podrijetla, tako i odredišta.
Radna snaga
Veliki dio potreba za takvom radnom snagom sada osiguravaju domaći sustavi obrazovanja i osposobljavanja, ali sve veću ulogu imaju migracija i mobilnost radne snage unutar EU. Godine 2018. skoro dva milijuna zdravstvenih i radnika za dugotrajnu njegu nisu rođeni u zemlji u kojoj rade.
"Europa je kontinent koji stari i mora se pripremiti za sve veću potražnju za radnom snagom u dugotrajnoj njezi. Naš zajednički izazov bit će osigurati pristupačnu, kvalitetnu dugotrajnu njegu i odgovarajuću radnu snagu", izjavila je potpredsjednica Komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, prenosi Dnevni avaz.
Iako je broj stranih radnika u dugotrajnoj njezi i zdravstvenoj zaštiti posljednjih godina rastao u EU i dosegao 13,2 posto ukupne radne snage u tom sektoru, taj je rast znatno manji nego u Velikoj Britaniji ili Sjedinjenim Američkim Državama. Osim toga taj rast u EU-u nije podjednako raspoređen, dvije trećine njih radi u samo pet država članica Njemačkoj, Italiji, Švedskoj, Francuskoj i Španjolskoj.
Ublažavanje pritiska
U izvještaju se identificira nekoliko izazova koji, ako se riješe, mogu pomoći u podsticanju mobilnosti i oslobađanju punog potencijala migracija iz trećih zemalja kako bi doprinijeli ublažavanju pritiska nedostatka radne snage u tim sektorima.
Autori preporučuju integriranje sadašnjih kanala migracije radne snage s konkretnijim razmatranjima za zdravstvo i sustave dugotrajne njege, što bi moglo potaknuti migracije u oba smjera, donoseći koristi kako zemljama podrijetla, tako i odredišta.
