Europske zemlje razmatraju mogućnost slanja između 25 i 30 tisuća vojnika u Ukrajinu, objavio je The Washington Post pozivajući se na dužnosnike.
Istovremeno, europski čelnici raspravljaju o tome kakvu vojnu pomoć mogu dobiti od SAD-a, a Washington također traži odgovore o oružju i snagama koje bi europske zemlje mogle angažirati.
Moguće slanje trupa u Ukrajinu
Nakon što se američki predsjednik Donald Trump okrenuo izravnim pregovorima s Moskvom, što je uključivalo i razgovor s ruskim liderom Vladimirom Putinom, u Europi se sve češće spominje ideja o mogućem slanju trupa u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je u ponedjeljak sastanak europskih lidera u Parizu kako bi potaknuo konkretnije planiranje europske potpore Ukrajini i postigao konsenzus o potencijalnom raspoređivanju snaga. Uoči sastanka Macron je razgovarao i s Trumpom.
Washington je isključio mogućnost slanja trupa u Ukrajinu, no europski dužnosnici tvrde da Trumpov tim nije odbacio mogućnost potpore europskim snagama te su se zapitali kakva bi ta potpora mogla biti, piše The Washington Post.
Europski zahtjevi uključuju obavještajne sposobnosti, nadzor i izviđanje te potencijalnu zračnu zaštitu ili pomoć u protuzračnoj obrani za zaštitu snaga, izjavila su četiri dužnosnika upućena u rasprave.
Američki upitnik, poslan europskim prijestolnicama o snagama i opremi koju bi mogle osigurati za Ukrajinu, također je potaknuo ozbiljnije konzultacije o toj mogućnosti posljednjih dana, rekli su dužnosnici koji su, kao i drugi, govorili anonimno kako bi podijelili osjetljiva razmatranja.
Snage "uvjeravanja" i "odvraćanja"
Posljednji europski planovi, kako navodi The Washington Post, predviđaju snage "uvjeravanja" ili "odvraćanja" od nekoliko brigada, vjerojatno između 25.000 i 30.000 vojnika, koji ne bi bili stacionirani duž linije kontakta, ali bi bili spremni kao demonstracija sile u slučaju pokušaja ruskih snaga da ponovno eskaliraju rat, navode izvori.
Ove bi postrojbe mogle biti potpomognute dodatnim snagama izvan Ukrajine, u slučaju da se trebaju pojačati i brzo reagirati. Francuska procjenjuje da bi mogla angažirati gotovo 10.000 vojnika.
Britanski premijer Keir Starmer prvi je put u nedjelju navečer izjavio da je spreman poslati snage u Ukrajinu kao dio dogovora, ako to bude potrebno.
Francuska i Britanija, jedine europske nuklearne sile, predvode rasprave u koje je uključeno najmanje desetak zemalja, uključujući Poljsku, Nizozemsku, Njemačku te nordijske i baltičke države.
Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans izjavio je za The Washington Post da će biti potrebno više od političke potpore SAD-a. Na konferenciji u Münchenu kazao je da europske zemlje razgovaraju međusobno, ali i sa SAD-om, o tome što svaka država može učiniti.
"Tijekom sljedećih nekoliko tjedana to mora postati konkretnije kada je riječ o brojkama. To je velika slagalica s mnogo dijelova koje moramo sastaviti", rekao je.
Podijeljeni stavovi među europskim saveznicima
Dok Trump obećava zaustavljanje rata, europski čelnici potiho raspravljaju o slanju vojnika na ukrajinsko tlo. Neke zemlje oklijevaju s takvom odlukom, posebice jer im nisu sasvim jasne namjere SAD-a u vezi s Ukrajinom.
Europski saveznici podijeljeni su oko prirode razmještanja snaga, uključujući njihovu veličinu, mandat te razinu potrebne potpore SAD-a. Pokušaji izrade vojnih planova također su otežani činjenicom da su parametri dogovora s Rusijom – poput linija na kojima bi sukob mogao biti zamrznut – i dalje nejasni ili ih Trumpov tim nije u potpunosti artikulirao.
Unatoč tome, dužnosnici smatraju da je potpora SAD-a ključna kako bi se poslala jasna poruka Rusiji i odvratilo je od daljnjih napada. Drugo ključno pitanje za Europljane je kako reagirati ako Rusija ipak napadne te snage. Jedan od prijedloga uključuje klauzulu o međusobnoj obrani između zemalja uključenih u europsku koaliciju, koja ne bi djelovala pod zastavom NATO-a.
"Trebalo bi biti jasno da su snage spremne uzvratiti udarac ako budu napadnute i trebale bi imati sposobnost brzog pojačanja", rekao je jedan europski diplomat.
Oprez s donošenjem odluka
Za mnoge europske zemlje raspoređivanje bi također zahtijevalo javnu potporu kod kuće i oslanjanje na već opterećene vojne resurse.
Neke zemlje, poput Poljske i Njemačke, pred nacionalnim su izborima te su oprezne s donošenjem velikih odluka u trenutku kada je rat u Ukrajini sve više ispolitiziran. Također, neke zemlje oklijevaju preuzeti rizik bez većeg angažmana SAD-a.
Primjerice, Nizozemska će za slanje vojnika trebati odobrenje parlamenta.
"Ne planiramo slati poljske vojnike u Ukrajinu, ali ćemo podržati, u smislu logistike i političke potpore, zemlje koje bi mogle htjeti pružiti takva jamstva u budućnosti", izjavio je u ponedjeljak poljski premijer Donald Tusk.
Naoružavanje ukrajinske vojske
Europa također razmatra jačanje naoružanja i obuku ukrajinske vojske, no to bi moglo postati sporno pitanje, budući da Moskva zahtijeva da Ukrajina značajno smanji svoju vojsku.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je izjavio da vjeruje kako je ostvaren "značajan napredak" po pitanju slanja europskih trupa u Ukrajinu.
"Želimo sigurnosna jamstva ne na papiru, već na zemlji, na moru i u zraku", poručio je.
Na pitanje kako bi Rusija reagirala na moguće europsko raspoređivanje snaga u Ukrajini, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je da je to "vrlo teško pitanje", o kojem dosad nije bilo "suštinskih rasprava".
Europski dužnosnici kažu da su iz Trumpovog tima dobili mješovite signale dok pokušavaju procijeniti tko donosi odluke i tko ima najviše utjecaja na predsjednika.
"U Trumpovom taboru postoje različiti stavovi… Na kraju dana, on je taj koji odlučuje", rekao je drugi europski diplomat.
"Sve bi se moglo promijeniti objavom na društvenim mrežama."
Istovremeno, europski čelnici raspravljaju o tome kakvu vojnu pomoć mogu dobiti od SAD-a, a Washington također traži odgovore o oružju i snagama koje bi europske zemlje mogle angažirati.
Moguće slanje trupa u Ukrajinu
Nakon što se američki predsjednik Donald Trump okrenuo izravnim pregovorima s Moskvom, što je uključivalo i razgovor s ruskim liderom Vladimirom Putinom, u Europi se sve češće spominje ideja o mogućem slanju trupa u Ukrajinu.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je u ponedjeljak sastanak europskih lidera u Parizu kako bi potaknuo konkretnije planiranje europske potpore Ukrajini i postigao konsenzus o potencijalnom raspoređivanju snaga. Uoči sastanka Macron je razgovarao i s Trumpom.
Washington je isključio mogućnost slanja trupa u Ukrajinu, no europski dužnosnici tvrde da Trumpov tim nije odbacio mogućnost potpore europskim snagama te su se zapitali kakva bi ta potpora mogla biti, piše The Washington Post.
Europski zahtjevi uključuju obavještajne sposobnosti, nadzor i izviđanje te potencijalnu zračnu zaštitu ili pomoć u protuzračnoj obrani za zaštitu snaga, izjavila su četiri dužnosnika upućena u rasprave.
Američki upitnik, poslan europskim prijestolnicama o snagama i opremi koju bi mogle osigurati za Ukrajinu, također je potaknuo ozbiljnije konzultacije o toj mogućnosti posljednjih dana, rekli su dužnosnici koji su, kao i drugi, govorili anonimno kako bi podijelili osjetljiva razmatranja.
Snage "uvjeravanja" i "odvraćanja"
Posljednji europski planovi, kako navodi The Washington Post, predviđaju snage "uvjeravanja" ili "odvraćanja" od nekoliko brigada, vjerojatno između 25.000 i 30.000 vojnika, koji ne bi bili stacionirani duž linije kontakta, ali bi bili spremni kao demonstracija sile u slučaju pokušaja ruskih snaga da ponovno eskaliraju rat, navode izvori.
Ove bi postrojbe mogle biti potpomognute dodatnim snagama izvan Ukrajine, u slučaju da se trebaju pojačati i brzo reagirati. Francuska procjenjuje da bi mogla angažirati gotovo 10.000 vojnika.
Britanski premijer Keir Starmer prvi je put u nedjelju navečer izjavio da je spreman poslati snage u Ukrajinu kao dio dogovora, ako to bude potrebno.
Francuska i Britanija, jedine europske nuklearne sile, predvode rasprave u koje je uključeno najmanje desetak zemalja, uključujući Poljsku, Nizozemsku, Njemačku te nordijske i baltičke države.
Nizozemski ministar obrane Ruben Brekelmans izjavio je za The Washington Post da će biti potrebno više od političke potpore SAD-a. Na konferenciji u Münchenu kazao je da europske zemlje razgovaraju međusobno, ali i sa SAD-om, o tome što svaka država može učiniti.
"Tijekom sljedećih nekoliko tjedana to mora postati konkretnije kada je riječ o brojkama. To je velika slagalica s mnogo dijelova koje moramo sastaviti", rekao je.
Podijeljeni stavovi među europskim saveznicima
Dok Trump obećava zaustavljanje rata, europski čelnici potiho raspravljaju o slanju vojnika na ukrajinsko tlo. Neke zemlje oklijevaju s takvom odlukom, posebice jer im nisu sasvim jasne namjere SAD-a u vezi s Ukrajinom.
Europski saveznici podijeljeni su oko prirode razmještanja snaga, uključujući njihovu veličinu, mandat te razinu potrebne potpore SAD-a. Pokušaji izrade vojnih planova također su otežani činjenicom da su parametri dogovora s Rusijom – poput linija na kojima bi sukob mogao biti zamrznut – i dalje nejasni ili ih Trumpov tim nije u potpunosti artikulirao.
Unatoč tome, dužnosnici smatraju da je potpora SAD-a ključna kako bi se poslala jasna poruka Rusiji i odvratilo je od daljnjih napada. Drugo ključno pitanje za Europljane je kako reagirati ako Rusija ipak napadne te snage. Jedan od prijedloga uključuje klauzulu o međusobnoj obrani između zemalja uključenih u europsku koaliciju, koja ne bi djelovala pod zastavom NATO-a.
"Trebalo bi biti jasno da su snage spremne uzvratiti udarac ako budu napadnute i trebale bi imati sposobnost brzog pojačanja", rekao je jedan europski diplomat.
Oprez s donošenjem odluka
Za mnoge europske zemlje raspoređivanje bi također zahtijevalo javnu potporu kod kuće i oslanjanje na već opterećene vojne resurse.
Neke zemlje, poput Poljske i Njemačke, pred nacionalnim su izborima te su oprezne s donošenjem velikih odluka u trenutku kada je rat u Ukrajini sve više ispolitiziran. Također, neke zemlje oklijevaju preuzeti rizik bez većeg angažmana SAD-a.
Primjerice, Nizozemska će za slanje vojnika trebati odobrenje parlamenta.
"Ne planiramo slati poljske vojnike u Ukrajinu, ali ćemo podržati, u smislu logistike i političke potpore, zemlje koje bi mogle htjeti pružiti takva jamstva u budućnosti", izjavio je u ponedjeljak poljski premijer Donald Tusk.
Naoružavanje ukrajinske vojske
Europa također razmatra jačanje naoružanja i obuku ukrajinske vojske, no to bi moglo postati sporno pitanje, budući da Moskva zahtijeva da Ukrajina značajno smanji svoju vojsku.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u ponedjeljak je izjavio da vjeruje kako je ostvaren "značajan napredak" po pitanju slanja europskih trupa u Ukrajinu.
"Želimo sigurnosna jamstva ne na papiru, već na zemlji, na moru i u zraku", poručio je.
Na pitanje kako bi Rusija reagirala na moguće europsko raspoređivanje snaga u Ukrajini, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odgovorio je da je to "vrlo teško pitanje", o kojem dosad nije bilo "suštinskih rasprava".
Europski dužnosnici kažu da su iz Trumpovog tima dobili mješovite signale dok pokušavaju procijeniti tko donosi odluke i tko ima najviše utjecaja na predsjednika.
"U Trumpovom taboru postoje različiti stavovi… Na kraju dana, on je taj koji odlučuje", rekao je drugi europski diplomat.
"Sve bi se moglo promijeniti objavom na društvenim mrežama."
