Mađarski premijer Viktor Orbán krenuo je na turneju po glavnim gradovima Europske unije, tražeći podršku za svoju ideju potpunog zatvaranja Europe pred imigrantima. Orbán predstavlja plan “Schengen 2.0” čija je glavna ideja Europa-tvrđava.
Najvažnija točka plana je zaštita vanjskih granica EU u sklopu Schengena: uz snažnu zaštitu vanjskih granica osigurala bi se sloboda kretanja unutar njih.
Plan protiv
U Njemačkoj ga čitaju kao “plan protiv Angele Merkel”, kako je to objavio Die Zeit. Jučer se Orbán sastao s bivšim njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom, što je ocijenjeno kao dodatna pljuska Angeli Merkel i njezinoj izbjegličkoj politici. Kohl je više puta kritizirao politiku prema izbjeglicama sadašnje kancelarke.
“Europa ne može postati nova domovina za milijune”, napisao je u predgovoru novoj knjizi Viktora Orbána, objavljenoj ovaj vikend. Orbán je došao u posjet Kohlu, a prije je mađarski premijer primio bavarskog premijera i šefa CSU Horsta Seehofera, žestokog unutarkoalicijskog oponenta Angeli Merkel u imigrantskoj politici. Nakon sastanka sa Seehoferom Orbán je objavio da Mađarska neće prihvatiti transfer izbjeglica iz Turske.
Mađarski premijer odbacuje bilo kakav plan kvota o preraspodjeli izbjegličkog tereta, koji je tražila Europska komisija. Zato predlaže strožu kontrolu dolaska izbjeglica koji bi zahtjeve za azil podnosili izvan granica Europske unije, u “kontroliranim i izoliranim prihvatnim centrima”.
Svoj je plan predstavio u petak u Lisabonu, na sastanku Internacionale demokrata centra (CDI, Centrist Democrat International).
“Moramo zaštititi svoje granice”, poručio je Viktor Orbán, kako ga citira EurActiv. Ako neka zemlja nije u stanju zaštititi vanjsku granicu EU, mora zatražiti pomoć drugih članica ili FRONTEX-a, navodi se u planu mađarskog premijera. Orbán je jedan od potpredsjednika CDI-a, organizacije koja okuplja centrističke stranke demokršćanske orijentacije.
Osobno predstavlja
Orbánov akcijski plan kruži po zemljama članicama Višegradske skupine (Češka, Slovačka, Poljska), a u nizu članica predstavit će ga mađarski premijer osobno. On je objasnio da je morao predložiti nešto novo jer je prijedlog Europske komisije za upravljanje imigrantskom krizom bio “loše vođen”.
Orbán je i u Lisabonu kritizirao ponašanje EU u migrantskoj krizi: neprihvatljivo je, istaknuo je, da netko u Bruxellesu odlučuje da članice EU moraju rješavati svoje demografske i ekonomske probleme kroz imigraciju.
- Mi vjerujemo da u EU postoje oni koji svoje probleme žele riješiti na taj način i oni koji to ne žele - rekao je Orbán, upozoravajući kako EU ne može lišiti Mađarsku prava da sama odlučuje kako će rješavati te probleme. Drugim riječima, EU ne može stvoriti sustav u kojem će pustiti migrante da dođu, a nakon toga svakoj zemlji članici nametnuti kvote kojima će odrediti koliko koja zemlja mora primiti izbjeglica. Zbog toga je Mađarska odlučila raspisati referendum o kvotama, podsjetio je Orbán.
Golem pritisak
“Referendum je važan jer otkako imamo službeni prijedlog Bruxellesa na stolu, imamo i golem pritisak. Ako ne zaustavimo Bruxelles s tim referendumom, oni će nam nametnuti (...) mase ljudi s kojima ne želimo zajedno živjeti”, izjavio je Orbán, kako ga prenose na službenim stranicama mađarske vlade. Orbánov plan ima deset točaka, no još ga nitko nije detaljno prenio.
EU je jučer odobrila 83 milijuna eura za poboljšanje smještaja izbjeglica u Grčkoj gdje se zadržalo oko 50.000 imigranata. Istodobno je odobrila isplatu 110 milijuna eura za pomoć migrantima u Turskoj. Dogovor o migrantima između EU i Turske počinje djelovati, rekao je jučer predsjednik EK Jean-Claude Juncker, aludirajući na snažan pad broja ljudi koji brodom pokušavaju doći do Grčke. Juncker je to izjavio dan nakon što je turski premijer Ahmet Davutoglu poručio da Turska neće poštivati sporazum ako im EU u lipnju ne ukine vize.
Suspenzija Schengena stoji manje
Ukidanje Schengena i vraćanje kontrole na granice članica EU smanjilo bi BDP država članica između 0,19 i 0,47 posto, izračunali su stručnjaci. To bi koštalo od 52 do 130 eura po stanovniku, odnosno između 26,65 i 65,8 milijardi eura, objavio je Ifo Institut. Gabriel Felbermayr, direktor Ifo Centra za međunarodnu ekonomiju i jedan od autora studije, rekao je kako ne vjeruje da će Schengen kompletno propasti, nego je vjerojatnije da će se kontrole uvoditi na izbjegličkim rutama. “Ovi troškovi samo su mali dio iznosa koji bi se mogao pojaviti zbog nekontrolirane masovne migracije”.
Najvažnija točka plana je zaštita vanjskih granica EU u sklopu Schengena: uz snažnu zaštitu vanjskih granica osigurala bi se sloboda kretanja unutar njih.
Plan protiv
U Njemačkoj ga čitaju kao “plan protiv Angele Merkel”, kako je to objavio Die Zeit. Jučer se Orbán sastao s bivšim njemačkim kancelarom Helmutom Kohlom, što je ocijenjeno kao dodatna pljuska Angeli Merkel i njezinoj izbjegličkoj politici. Kohl je više puta kritizirao politiku prema izbjeglicama sadašnje kancelarke.
“Europa ne može postati nova domovina za milijune”, napisao je u predgovoru novoj knjizi Viktora Orbána, objavljenoj ovaj vikend. Orbán je došao u posjet Kohlu, a prije je mađarski premijer primio bavarskog premijera i šefa CSU Horsta Seehofera, žestokog unutarkoalicijskog oponenta Angeli Merkel u imigrantskoj politici. Nakon sastanka sa Seehoferom Orbán je objavio da Mađarska neće prihvatiti transfer izbjeglica iz Turske.
Mađarski premijer odbacuje bilo kakav plan kvota o preraspodjeli izbjegličkog tereta, koji je tražila Europska komisija. Zato predlaže strožu kontrolu dolaska izbjeglica koji bi zahtjeve za azil podnosili izvan granica Europske unije, u “kontroliranim i izoliranim prihvatnim centrima”.
Svoj je plan predstavio u petak u Lisabonu, na sastanku Internacionale demokrata centra (CDI, Centrist Democrat International).
“Moramo zaštititi svoje granice”, poručio je Viktor Orbán, kako ga citira EurActiv. Ako neka zemlja nije u stanju zaštititi vanjsku granicu EU, mora zatražiti pomoć drugih članica ili FRONTEX-a, navodi se u planu mađarskog premijera. Orbán je jedan od potpredsjednika CDI-a, organizacije koja okuplja centrističke stranke demokršćanske orijentacije.
Osobno predstavlja
Orbánov akcijski plan kruži po zemljama članicama Višegradske skupine (Češka, Slovačka, Poljska), a u nizu članica predstavit će ga mađarski premijer osobno. On je objasnio da je morao predložiti nešto novo jer je prijedlog Europske komisije za upravljanje imigrantskom krizom bio “loše vođen”.
Orbán je i u Lisabonu kritizirao ponašanje EU u migrantskoj krizi: neprihvatljivo je, istaknuo je, da netko u Bruxellesu odlučuje da članice EU moraju rješavati svoje demografske i ekonomske probleme kroz imigraciju.
- Mi vjerujemo da u EU postoje oni koji svoje probleme žele riješiti na taj način i oni koji to ne žele - rekao je Orbán, upozoravajući kako EU ne može lišiti Mađarsku prava da sama odlučuje kako će rješavati te probleme. Drugim riječima, EU ne može stvoriti sustav u kojem će pustiti migrante da dođu, a nakon toga svakoj zemlji članici nametnuti kvote kojima će odrediti koliko koja zemlja mora primiti izbjeglica. Zbog toga je Mađarska odlučila raspisati referendum o kvotama, podsjetio je Orbán.
Golem pritisak
“Referendum je važan jer otkako imamo službeni prijedlog Bruxellesa na stolu, imamo i golem pritisak. Ako ne zaustavimo Bruxelles s tim referendumom, oni će nam nametnuti (...) mase ljudi s kojima ne želimo zajedno živjeti”, izjavio je Orbán, kako ga prenose na službenim stranicama mađarske vlade. Orbánov plan ima deset točaka, no još ga nitko nije detaljno prenio.
EU je jučer odobrila 83 milijuna eura za poboljšanje smještaja izbjeglica u Grčkoj gdje se zadržalo oko 50.000 imigranata. Istodobno je odobrila isplatu 110 milijuna eura za pomoć migrantima u Turskoj. Dogovor o migrantima između EU i Turske počinje djelovati, rekao je jučer predsjednik EK Jean-Claude Juncker, aludirajući na snažan pad broja ljudi koji brodom pokušavaju doći do Grčke. Juncker je to izjavio dan nakon što je turski premijer Ahmet Davutoglu poručio da Turska neće poštivati sporazum ako im EU u lipnju ne ukine vize.
Suspenzija Schengena stoji manje
Ukidanje Schengena i vraćanje kontrole na granice članica EU smanjilo bi BDP država članica između 0,19 i 0,47 posto, izračunali su stručnjaci. To bi koštalo od 52 do 130 eura po stanovniku, odnosno između 26,65 i 65,8 milijardi eura, objavio je Ifo Institut. Gabriel Felbermayr, direktor Ifo Centra za međunarodnu ekonomiju i jedan od autora studije, rekao je kako ne vjeruje da će Schengen kompletno propasti, nego je vjerojatnije da će se kontrole uvoditi na izbjegličkim rutama. “Ovi troškovi samo su mali dio iznosa koji bi se mogao pojaviti zbog nekontrolirane masovne migracije”.
