Europa bi se trebala pripremiti za smrtonosnije vrućine izazvane klimatskim promjenama, navodi se u opširnom izvještaju u kome se ističe da je kontinent koji se najbrže zagrijava bio prošle godine za oko 2,3 celzijeva stupnja topliji nego u predindustrijskim vremenima.
Suša koja je desetkovala usjeve, rekordne temperature površine mora i topljenje glečera među posljedicama su koje su navedene u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije i Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije.
Kontinent, koji se zagrijava dvostruko više od globalnog prosjeka od 1980-ih, prošle godine je doživio svoje najtoplije ljeto u povijesti zemlje među kojima su Francuska, Njemačka, Italija, Portugal, Španjoska i Ujedinjeno Kraljevstvo doživjele su najtopliju godinu dosad.
Najteže pogođeni najugroženiji ljudi i najsiromašnije zemlje svijeta
Svijet se u prosjeku zagrijao za skoro 1,2 stupnjevi Celzijusa od sredine 1800-ih, što je izazvalo razorno djelovanje ekstremnih vremenskih prilika, uključujući intenzivnije toplotne valove, ozbiljnije suše u nekim područjima i oluje koje su pojačane porastom mora.
Najteže su pogođeni najugroženiji ljudi i najsiromašnije zemlje svijeta, koje su učinile malo da doprinesu smanjenju emisije fosilnih goriva koje podižu temperature.
Utjecaji postaju, međutim, sve ozbiljniji širom svijeta, a regije na sjevernoj hemisferi i oko polova doživljavaju posebno brzo zagrijavanje.
"U Europi su visoke temperature pogoršale teške i široko rasprostranjene uvjete suše, potakle nasilne šumske požare koji su doveli do drugog najvećeg spaljenog područja u povijesti i dovele do hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom", rekao je generalni sekretar WMO Petteri Taalas u izjavi objavljenoj uz izvještaj.
Porasle temperature širom kontinenta
Temperature širom kontinenta porasle su za 1,5 Celzijeva stupnja u 30 godina, od 1991. do 2021. godine, navodi se u izvještaju Stanje klime u Europi 2022.
Zbog velikih vrućina prošle godine je preminulo više od 16.000 ljudi, navodi se u izvještaju, dok su poplave i oluje uzrokovale većinu od dvije milijarde dolara štete od vremenskih i klimatskih ekstrema.
"To se, nažalost, ne može smatrati jednokratnom pojavom ili neobičnošću klime", izjavio je direktor Copernica Carlo Buontempo.
"Naše trenutno razumijevanje klimatskog sistema i njegove evolucije obavještava nas da su ovakve vrste događaja dio obrasca koji će ekstreme toplotnog stresa učiniti češćim i intenzivnijim u kompletnoj regiji", dodao je on, prenosi AFP.
Suša koja je desetkovala usjeve, rekordne temperature površine mora i topljenje glečera među posljedicama su koje su navedene u izvještaju Svjetske meteorološke organizacije i Službe za klimatske promjene Copernicus Europske unije.
Kontinent, koji se zagrijava dvostruko više od globalnog prosjeka od 1980-ih, prošle godine je doživio svoje najtoplije ljeto u povijesti zemlje među kojima su Francuska, Njemačka, Italija, Portugal, Španjoska i Ujedinjeno Kraljevstvo doživjele su najtopliju godinu dosad.
Najteže pogođeni najugroženiji ljudi i najsiromašnije zemlje svijeta
Svijet se u prosjeku zagrijao za skoro 1,2 stupnjevi Celzijusa od sredine 1800-ih, što je izazvalo razorno djelovanje ekstremnih vremenskih prilika, uključujući intenzivnije toplotne valove, ozbiljnije suše u nekim područjima i oluje koje su pojačane porastom mora.
Najteže su pogođeni najugroženiji ljudi i najsiromašnije zemlje svijeta, koje su učinile malo da doprinesu smanjenju emisije fosilnih goriva koje podižu temperature.
Utjecaji postaju, međutim, sve ozbiljniji širom svijeta, a regije na sjevernoj hemisferi i oko polova doživljavaju posebno brzo zagrijavanje.
"U Europi su visoke temperature pogoršale teške i široko rasprostranjene uvjete suše, potakle nasilne šumske požare koji su doveli do drugog najvećeg spaljenog područja u povijesti i dovele do hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom", rekao je generalni sekretar WMO Petteri Taalas u izjavi objavljenoj uz izvještaj.
Porasle temperature širom kontinenta
Temperature širom kontinenta porasle su za 1,5 Celzijeva stupnja u 30 godina, od 1991. do 2021. godine, navodi se u izvještaju Stanje klime u Europi 2022.
Zbog velikih vrućina prošle godine je preminulo više od 16.000 ljudi, navodi se u izvještaju, dok su poplave i oluje uzrokovale većinu od dvije milijarde dolara štete od vremenskih i klimatskih ekstrema.
"To se, nažalost, ne može smatrati jednokratnom pojavom ili neobičnošću klime", izjavio je direktor Copernica Carlo Buontempo.
"Naše trenutno razumijevanje klimatskog sistema i njegove evolucije obavještava nas da su ovakve vrste događaja dio obrasca koji će ekstreme toplotnog stresa učiniti češćim i intenzivnijim u kompletnoj regiji", dodao je on, prenosi AFP.
