Nova studija, objavljena u časopisu Science, bavi se promjenama u stanju i količini svjetskih ledenjaka tijekom ovog stoljeća te pokušava predvidjeti što će se s njima dogoditi u ovisnosti o razvoju situacije s globalnim zatopljenjem. Autori su u obzir uzeli nekoliko scenarija do 2100. godine, koji uključuju porast globalne prosječne temperature za 1,5°C pa sve do 4°C, što su najizgledniji rezultati trenutačnih klimatskih trendova.
Čak i u najoptimističnijem scenariju za Zemlju i čovječanstvo, onome u kojem bismo održali sva obećanja iz Pariškog klimatskog sporazuma i zadržali porast temperature na 1,5°C – ne piše nam se dobro. Ova studija pokazuje da bi u tom slučaju nestalo 49% ukupne mase svih svjetskih ledenjaka.
Popustimo li u ekološkim inicijativama (što je daleko vjerojatniji scenarij), pa globalno zatopljenje dođe do 2,7°C, do kraja će stoljeća nestati 68% svjetskih ledenjaka. Napomenimo da ovi postoci predstavljaju brojčani, a ne maseni udio nestajućih ledenjaka, prenosi bug.hr.
I optimistični scenarij je loš
U tom slučaju, Europa, zapadna Kanada i SAD ostat će vrlo vjerojatno bez svih svojih ledenjaka. Oni će se, logično, pretvoriti u tekuću vodu, koja će završiti u svjetskim morima i oceanima, a samim time bit će i ugrožena opskrba pitkom vodom za do čak 2 milijarde ljudi. Značajno će porasti i rizik od poplava, dok će razina svjetskih mora nastaviti dramatično rasti. Ostanemo li unutar ciljeva iz Pariza od 1,5°C, ta će razina do kraja stoljeće porasti za 90 mm, a na 2,7°C porast će za čak 115 mm. Takav scenarij previđa porast razine mora za 23% viši nego što su to činile dosadašnje studije.
Uskoro skijanje na nadmorskim visinama do 2.000 metara gotovo da neće biti moguće. Nakon ove informacije, čini se da bi ono do kraja stoljeća moglo potpuno odumrijeti u prirodnim uvjetima, jer bi nestanak ledenjaka u Europi dokinuo i destinacije na kojima se inače moglo skijati i ljeti.
Najnovija studija ledenjaka nastala je na temelju najpreciznijih satelitskih podataka do sada, kojima je stanje ledenjaka mjereno posljednja dva desetljeća, točnije nego ikada prije. Umjesto podataka za tek nekoliko ledenjaka, na temelju čega su rađene ranije projekcije, ova studija uključuje podatke za svih otprilike 200 tisuća ledenjaka u svijetu. Prva je to studija koja pokazuje utjecaj klimatskih promjena na baš sve svjetske ledenjake.
Čak i u najoptimističnijem scenariju za Zemlju i čovječanstvo, onome u kojem bismo održali sva obećanja iz Pariškog klimatskog sporazuma i zadržali porast temperature na 1,5°C – ne piše nam se dobro. Ova studija pokazuje da bi u tom slučaju nestalo 49% ukupne mase svih svjetskih ledenjaka.
Popustimo li u ekološkim inicijativama (što je daleko vjerojatniji scenarij), pa globalno zatopljenje dođe do 2,7°C, do kraja će stoljeća nestati 68% svjetskih ledenjaka. Napomenimo da ovi postoci predstavljaju brojčani, a ne maseni udio nestajućih ledenjaka, prenosi bug.hr.
I optimistični scenarij je loš
U tom slučaju, Europa, zapadna Kanada i SAD ostat će vrlo vjerojatno bez svih svojih ledenjaka. Oni će se, logično, pretvoriti u tekuću vodu, koja će završiti u svjetskim morima i oceanima, a samim time bit će i ugrožena opskrba pitkom vodom za do čak 2 milijarde ljudi. Značajno će porasti i rizik od poplava, dok će razina svjetskih mora nastaviti dramatično rasti. Ostanemo li unutar ciljeva iz Pariza od 1,5°C, ta će razina do kraja stoljeće porasti za 90 mm, a na 2,7°C porast će za čak 115 mm. Takav scenarij previđa porast razine mora za 23% viši nego što su to činile dosadašnje studije.
Uskoro skijanje na nadmorskim visinama do 2.000 metara gotovo da neće biti moguće. Nakon ove informacije, čini se da bi ono do kraja stoljeća moglo potpuno odumrijeti u prirodnim uvjetima, jer bi nestanak ledenjaka u Europi dokinuo i destinacije na kojima se inače moglo skijati i ljeti.
Najnovija studija ledenjaka nastala je na temelju najpreciznijih satelitskih podataka do sada, kojima je stanje ledenjaka mjereno posljednja dva desetljeća, točnije nego ikada prije. Umjesto podataka za tek nekoliko ledenjaka, na temelju čega su rađene ranije projekcije, ova studija uključuje podatke za svih otprilike 200 tisuća ledenjaka u svijetu. Prva je to studija koja pokazuje utjecaj klimatskih promjena na baš sve svjetske ledenjake.
