Zastupnici u Europskom parlamentu podržali su zabranu jednokratnih plastičnih proizvoda na tržištu EU-a za koje postoje alternative, veće recikliranje plastičnih boca, te smanjenje filtera za cigarete koji sadrže plastiku za 50 posto do 2025.
Za uvođenje zabrane od 2021. glasalo je 560 zastupnika u Europskom parlamentu, a protiv 35. Članice EU-a su podržale zabranu, ali, da bi stupila na snagu, svaka od njih mora usvojiti tu mjeru, prenosi Al jazeera Balkans.
Po direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu, koje su dogovorene između tri glavne institucije EU-a još u prosincu, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za sve zemlje članice od 2021.
To se odnosi na proizvode kao što su slamke, štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, oksorazgradiva plastika, spremnici za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena te štapići za pridržavanje balona, koji zajedno sa izgubljenom opremom za ribolov čine 70 posto otpada na europskim obalama i u morima.
Filteri za cigarete sadrže celulozni acetat, plastični materijal koji čini do 60 posto njihovog sastava i drugi su među plastičnim onečišćivačima na europskim plažama.
Prikupljanje opušaka
U izvještaj je stoga dodat članak u kojem stoji da države članice moraju postaviti ciljeve za smanjenje filtera za cigarete za 50 posto do 2025, odnosno za 80 posto do 2030.
Direktiva uključuje mjere kojima se od država članica traži da uspostave i sistem za prikupljanje opušaka, pri čemu bi kao uzor trebalo uzeti talijanski model i uvesti novčane kazne za pušače koji svoje opuške bacaju na tlo ili u kanalizaciju.
Izvjestiteljka Frederik Ris (ALDE) predložila je i izmjenu odredbe koja se odnosi na odvojeno prikupljanje plastičnih boca.
One su zajedno sa svojim čepovima najveći izvor plastike za jednokratnu upotrebu koja se nalazi u moru, odnosno čine petinu sve plastike za jednokratnu upotrebu.
Komisija je postavila cilj za njihovo prikupljanje od 90 posto do 2025, a Izvjestiteljka predlaže da čepovi i poklopci ostanu pričvršćeni na spremnik te da se uvede mjera u vezi sa minimalnim recikliranim sadržajem od 25 posto za te čepove i poklopce do 2025.
U direktivu su uključeni i nacionalni ciljevi smanjenja potrošnje plastičnih čaša i posuda za hranu, dva proizvoda za koje već postoje alternative na tržištu, te potpuna zabrana na tržištu posebne oksorazgradive vrste plastike koja se ne razgrađuje biološki sigurno te stoga ne donosi korist za životnu sredinu.
Brojne koristi
Prema procjeni Komisije, direktiva će donijeti brojne koristi za okolinu i gospodarstvo.
Izbjegla bi se šteta u životnoj sredini čiji bi trošak do 2030. dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura uz trošak prilagođavanja, koji se za proizvođače procjenjuje na 3,2 milijarde eura.
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu neće biti u potpunosti ukinuti, ali nova mjera poziva da budu izrađeni od drugih materijala kada je to moguće, prenosi Al jazeera Balkans.
Za uvođenje zabrane od 2021. glasalo je 560 zastupnika u Europskom parlamentu, a protiv 35. Članice EU-a su podržale zabranu, ali, da bi stupila na snagu, svaka od njih mora usvojiti tu mjeru, prenosi Al jazeera Balkans.
Po direktivi o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na životnu sredinu, koje su dogovorene između tri glavne institucije EU-a još u prosincu, uvodi se zabrana određenih plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu za sve zemlje članice od 2021.
To se odnosi na proizvode kao što su slamke, štapići za uši, pribor za jelo, tanjuri, oksorazgradiva plastika, spremnici za hranu, čaše od ekspandiranog polistirena te štapići za pridržavanje balona, koji zajedno sa izgubljenom opremom za ribolov čine 70 posto otpada na europskim obalama i u morima.
Filteri za cigarete sadrže celulozni acetat, plastični materijal koji čini do 60 posto njihovog sastava i drugi su među plastičnim onečišćivačima na europskim plažama.
Prikupljanje opušaka
U izvještaj je stoga dodat članak u kojem stoji da države članice moraju postaviti ciljeve za smanjenje filtera za cigarete za 50 posto do 2025, odnosno za 80 posto do 2030.
Direktiva uključuje mjere kojima se od država članica traži da uspostave i sistem za prikupljanje opušaka, pri čemu bi kao uzor trebalo uzeti talijanski model i uvesti novčane kazne za pušače koji svoje opuške bacaju na tlo ili u kanalizaciju.
Izvjestiteljka Frederik Ris (ALDE) predložila je i izmjenu odredbe koja se odnosi na odvojeno prikupljanje plastičnih boca.
One su zajedno sa svojim čepovima najveći izvor plastike za jednokratnu upotrebu koja se nalazi u moru, odnosno čine petinu sve plastike za jednokratnu upotrebu.
Komisija je postavila cilj za njihovo prikupljanje od 90 posto do 2025, a Izvjestiteljka predlaže da čepovi i poklopci ostanu pričvršćeni na spremnik te da se uvede mjera u vezi sa minimalnim recikliranim sadržajem od 25 posto za te čepove i poklopce do 2025.
U direktivu su uključeni i nacionalni ciljevi smanjenja potrošnje plastičnih čaša i posuda za hranu, dva proizvoda za koje već postoje alternative na tržištu, te potpuna zabrana na tržištu posebne oksorazgradive vrste plastike koja se ne razgrađuje biološki sigurno te stoga ne donosi korist za životnu sredinu.
Brojne koristi
Prema procjeni Komisije, direktiva će donijeti brojne koristi za okolinu i gospodarstvo.
Izbjegla bi se šteta u životnoj sredini čiji bi trošak do 2030. dosegao 22 milijarde eura, a potrošačima će se omogućiti ušteda do 6,5 milijardi eura uz trošak prilagođavanja, koji se za proizvođače procjenjuje na 3,2 milijarde eura.
Plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu neće biti u potpunosti ukinuti, ali nova mjera poziva da budu izrađeni od drugih materijala kada je to moguće, prenosi Al jazeera Balkans.
