Države članice EU-a, osim dvije, odobrile su danas kroz pisanu proceduru odluku o trajnijem zamrzavanju ruske imovine, što je ključni preduvjet za odobravanje reparacijskog zajma za Ukrajinu. "Završen je pisani postupak, 25 država za, dvije protiv", rekao je europski diplomatski izvor, ne navodeći koje su dvije države bile protiv.
"Pozdravljam odluku Vijeća o našem prijedlogu da se nastavi blokada ruske državne imovine", napisala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na X-u.
Mađarska i Slovačka više puta prijetile vetom
Odluka znači da će oko 210 milijardi eura ruske imovine ostati zamrznuto u EU-u sve dok najmanje 15 država članica, koje predstavljaju više od 55 posto stanovništva Unije, ne glasa za ukidanje mjere. Dosad je produljenje zamrzavanja moralo biti jednoglasno potvrđeno svakih šest mjeseci, što je otvaralo prostor za veto Mađarske ili Slovačke, koje su više puta prijetile blokadom nastavka sankcija.
Uklanjanjem tog rizika EU se približio takozvanom "reparacijskom zajmu", kojim bi se Ukrajini u sljedeće dvije godine posudilo 90 milijardi eura, uz jamstvo u obliku zamrznute ruske imovine.
Odluka dolazi uoči sastanka Europskog vijeća 18. i 19. prosinca, na kojem bi čelnici EU-a mogli otvoriti put korištenju dijela zamrznute ruske imovine kako bi se Kijevu osigurala ključna sredstva za nastavak ratnih napora.
Von der Leyen je taj plan predložila prošli tjedan, ističući da bi njime bilo pokriveno oko dvije trećine financijskih potreba Ukrajine u iduće dvije godine. Bez dodatnog financiranja, upozorila je, Ukrajini bi sredinom 2026. ponestalo novca.
Središnja banka Rusije podnijela tužbu
U očitom odgovoru na vijest o trajnom zamrzavanju imovine, Središnja banka Rusije objavila je danas da je podnijela tužbu protiv belgijske financijske institucije Euroclear, koja drži najveći dio zamrznute ruske imovine u Europi.
U zasebnom priopćenju ruska središnja banka nazvala je reparacijski zajam "nezakonitim" i "suprotnim međunarodnom pravu", te poručila da će iskoristiti "sve dostupne pravne i druge mehanizme" kako bi ga osporila.
EU pokušava umiriti Belgiju
Odluka Europskog vijeća adresira i jednu od ključnih zabrinutosti Belgije, koja se snažno protivila reparacijskom zajmu. Belgijski premijer Bart De Wever upozoravao je da bi, ako EU krene u taj plan, a sankcije ne budu produljene zbog veta, Belgija mogla ostati odgovorna za povrat ruskoj središnjoj banci iznosa jednakog trećini vlastitog BDP-a.
Zbog toga je De Wever tražio da se rizik eventualnih posljedica podijeli među državama članicama. U službenom prijedlogu reparacijskog zajma, koji je Ursula von der Leyen predstavila prije devet dana, predviđeno je da države članice daju jamstva razmjerno svom bruto nacionalnom dohotku.
Odluka o trajnom zamrzavanju imovine donesena je korištenjem izvanredne klauzule u zakonodavstvu EU-a, poznate kao članak 122., koja omogućuje odlučivanje kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno, a taj je potez u Bruxellesu ocijenjen kontroverznim.
"Pozdravljam odluku Vijeća o našem prijedlogu da se nastavi blokada ruske državne imovine", napisala je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen na X-u.
Mađarska i Slovačka više puta prijetile vetom
Odluka znači da će oko 210 milijardi eura ruske imovine ostati zamrznuto u EU-u sve dok najmanje 15 država članica, koje predstavljaju više od 55 posto stanovništva Unije, ne glasa za ukidanje mjere. Dosad je produljenje zamrzavanja moralo biti jednoglasno potvrđeno svakih šest mjeseci, što je otvaralo prostor za veto Mađarske ili Slovačke, koje su više puta prijetile blokadom nastavka sankcija.
Uklanjanjem tog rizika EU se približio takozvanom "reparacijskom zajmu", kojim bi se Ukrajini u sljedeće dvije godine posudilo 90 milijardi eura, uz jamstvo u obliku zamrznute ruske imovine.
Odluka dolazi uoči sastanka Europskog vijeća 18. i 19. prosinca, na kojem bi čelnici EU-a mogli otvoriti put korištenju dijela zamrznute ruske imovine kako bi se Kijevu osigurala ključna sredstva za nastavak ratnih napora.
Von der Leyen je taj plan predložila prošli tjedan, ističući da bi njime bilo pokriveno oko dvije trećine financijskih potreba Ukrajine u iduće dvije godine. Bez dodatnog financiranja, upozorila je, Ukrajini bi sredinom 2026. ponestalo novca.
Središnja banka Rusije podnijela tužbu
U očitom odgovoru na vijest o trajnom zamrzavanju imovine, Središnja banka Rusije objavila je danas da je podnijela tužbu protiv belgijske financijske institucije Euroclear, koja drži najveći dio zamrznute ruske imovine u Europi.
U zasebnom priopćenju ruska središnja banka nazvala je reparacijski zajam "nezakonitim" i "suprotnim međunarodnom pravu", te poručila da će iskoristiti "sve dostupne pravne i druge mehanizme" kako bi ga osporila.
EU pokušava umiriti Belgiju
Odluka Europskog vijeća adresira i jednu od ključnih zabrinutosti Belgije, koja se snažno protivila reparacijskom zajmu. Belgijski premijer Bart De Wever upozoravao je da bi, ako EU krene u taj plan, a sankcije ne budu produljene zbog veta, Belgija mogla ostati odgovorna za povrat ruskoj središnjoj banci iznosa jednakog trećini vlastitog BDP-a.
Zbog toga je De Wever tražio da se rizik eventualnih posljedica podijeli među državama članicama. U službenom prijedlogu reparacijskog zajma, koji je Ursula von der Leyen predstavila prije devet dana, predviđeno je da države članice daju jamstva razmjerno svom bruto nacionalnom dohotku.
Odluka o trajnom zamrzavanju imovine donesena je korištenjem izvanredne klauzule u zakonodavstvu EU-a, poznate kao članak 122., koja omogućuje odlučivanje kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno, a taj je potez u Bruxellesu ocijenjen kontroverznim.
