Europska unija će na summitu 20. veljače raspravljati o proračuna za narednih pet godina, a ako dogovor bude uključivao smanjenje ukupnog proračuna, to bi moglo značiti i manje novca za BiH i druge zemlje u procesu proširenja, prenose Nezavisne novine.
Naime, Sebastian Kurz, premijer Austrije, najavio je da će ta zemlja uložiti veto na prijedlog da se proračun EU poveća za 1,11 posto, kako bi se kompenzirao manjak koji je nastao izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. Samo podsjećanja radi, u prošloj godini UK je uplatilo oko devet milijardi eura u europski proračun više nego što je iz njega dobilo, što znači da bi za naredni petogodišnji period mogla nastati "rupa" od najmanje 45 milijardi eura. Pritom nova Europska komisija ima ambiciozan plan da značajno poveća izdvajanja za ekologiju i digitalizaciju, a zemlje članice EU koje više novca dobijaju iz europskog proračuna nego što u njega uplaćuju traže da za kohezijske fondove ostane barem onoliko novca koliko je bilo u dosadašnjem proračunu. Tome se protive bogate zemlje članice, poput Austrije, Njemačke i Nizozemske, koje ne žele da one na štetu svojih poreznih obveznika nadoknade ovaj manjak. Ukoliko europski proračun bude smanjen, što je izvjesno, otvoreno je pitanje koliko će novca biti za europske projekte na Balkanu.
Kako će izgledati proračun?
Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost iz Berlina, kaže za "Nezavisne" da je u ovom trenutku teško predvidjeti kako će generalno izgledati naredni proračun EU, a još teže za zemlje zapadnog Balkana, pojašnjavajući da će naredni proračun biti rezultat kompromisa između interesa i želja zemalja članica EU.
"U zadnje vrijeme bilo je različitih poziva da se povisi izdavanje za zemlje zapadnog Balkana, ali je teško predvidjeti hoće li do toga doći. Svakako bi bilo dobro", rekao je on.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, za "Nezavisne" procjenjuje da će se proračun smanjiti uglavnom u stubovima koji se bave unutrašnjim politikama EU, a da će zapadni Balkan primati sredstva primarno iz novog Europskog razvojnog fonda. On, međutim, upozorava da će BiH i druge zemlje zapadnog Balkana iz ovog fonda moći primati sredstva isključivo ako budu slijedili globalne strategije EU u pogledu ekologije, sigurnosti i drugih politika, što bi mogao biti novi izazov.
"Vanjskopolitička dimenzija je previše važna za EU da u tom dijelu bude drastičnih proračunskih promjena, ali nažalost, fokus na zapadni Balkan bi previše mogao ostati vezan uz prizmu sigurnosnih izazova", kaže on.
Negdje će se morati uzeti
Međutim, da bi novac namijenjen zapadnom Balkanu ostao u istim iznosima kao do sada, negdje će se morati uzeti, ako proračunska primanja budu umanjena nakon Brexita. Sa druge strane, Bugarska, Kipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska inzistiraju da kohezijski fondovi za njih ostanu isti, a da se pritom ne opterećuju dodatno zemlje članice davanjima iz nacionalnih proračuna.
Organizacija za multianualni financijski okvir, koja se bavi strukturiranjem EU proračuna, priopćila je da nijedna zemlja članica nakon odlaska UK ne želi da bude opterećena dodatnim plaćanjima.
Kurz, je pak, sa druge strane rekao da nijedna zemlja koja više uplaćuje u proračun ne želi da snosi dodatne troškove.
Jučer smo uputili i pitanje Odjeljenju za odnose sa javnošću Europske komisije o tome šta zapadni Balkan može da očekuje kada je financiranje iz proračuna EU u pitanju, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor. Iako je britanska vlada napustila EU, Matthew Field, britanski veleposlanik u BiH, u više navrata rekao je da će njegova zemlja nastaviti podržavati BiH, bez obzira na činjenicu što su napustili europski blok, prenose Nezavisne novine.
Naime, Sebastian Kurz, premijer Austrije, najavio je da će ta zemlja uložiti veto na prijedlog da se proračun EU poveća za 1,11 posto, kako bi se kompenzirao manjak koji je nastao izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU. Samo podsjećanja radi, u prošloj godini UK je uplatilo oko devet milijardi eura u europski proračun više nego što je iz njega dobilo, što znači da bi za naredni petogodišnji period mogla nastati "rupa" od najmanje 45 milijardi eura. Pritom nova Europska komisija ima ambiciozan plan da značajno poveća izdvajanja za ekologiju i digitalizaciju, a zemlje članice EU koje više novca dobijaju iz europskog proračuna nego što u njega uplaćuju traže da za kohezijske fondove ostane barem onoliko novca koliko je bilo u dosadašnjem proračunu. Tome se protive bogate zemlje članice, poput Austrije, Njemačke i Nizozemske, koje ne žele da one na štetu svojih poreznih obveznika nadoknade ovaj manjak. Ukoliko europski proračun bude smanjen, što je izvjesno, otvoreno je pitanje koliko će novca biti za europske projekte na Balkanu.
Kako će izgledati proračun?
Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost iz Berlina, kaže za "Nezavisne" da je u ovom trenutku teško predvidjeti kako će generalno izgledati naredni proračun EU, a još teže za zemlje zapadnog Balkana, pojašnjavajući da će naredni proračun biti rezultat kompromisa između interesa i želja zemalja članica EU.
"U zadnje vrijeme bilo je različitih poziva da se povisi izdavanje za zemlje zapadnog Balkana, ali je teško predvidjeti hoće li do toga doći. Svakako bi bilo dobro", rekao je on.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu za društvene nauke u Ljubljani, za "Nezavisne" procjenjuje da će se proračun smanjiti uglavnom u stubovima koji se bave unutrašnjim politikama EU, a da će zapadni Balkan primati sredstva primarno iz novog Europskog razvojnog fonda. On, međutim, upozorava da će BiH i druge zemlje zapadnog Balkana iz ovog fonda moći primati sredstva isključivo ako budu slijedili globalne strategije EU u pogledu ekologije, sigurnosti i drugih politika, što bi mogao biti novi izazov.
"Vanjskopolitička dimenzija je previše važna za EU da u tom dijelu bude drastičnih proračunskih promjena, ali nažalost, fokus na zapadni Balkan bi previše mogao ostati vezan uz prizmu sigurnosnih izazova", kaže on.
Negdje će se morati uzeti
Međutim, da bi novac namijenjen zapadnom Balkanu ostao u istim iznosima kao do sada, negdje će se morati uzeti, ako proračunska primanja budu umanjena nakon Brexita. Sa druge strane, Bugarska, Kipar, Češka, Estonija, Grčka, Mađarska, Letonija, Litvanija, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska inzistiraju da kohezijski fondovi za njih ostanu isti, a da se pritom ne opterećuju dodatno zemlje članice davanjima iz nacionalnih proračuna.
Organizacija za multianualni financijski okvir, koja se bavi strukturiranjem EU proračuna, priopćila je da nijedna zemlja članica nakon odlaska UK ne želi da bude opterećena dodatnim plaćanjima.
Kurz, je pak, sa druge strane rekao da nijedna zemlja koja više uplaćuje u proračun ne želi da snosi dodatne troškove.
Jučer smo uputili i pitanje Odjeljenju za odnose sa javnošću Europske komisije o tome šta zapadni Balkan može da očekuje kada je financiranje iz proračuna EU u pitanju, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor. Iako je britanska vlada napustila EU, Matthew Field, britanski veleposlanik u BiH, u više navrata rekao je da će njegova zemlja nastaviti podržavati BiH, bez obzira na činjenicu što su napustili europski blok, prenose Nezavisne novine.
