U budućnosti će dvije elektroprivrede u Federaciji BiH (Elektroprivreda HZ HB Mostar i Elektroprivreda BiH Sarajevo), zajedno s Federalnim ministarstvom energetike, industrije i rudarstva, tražiti da se zabrani uvođenje općinskih komunalnih naknada za dalekovode (koridore).
Ukidanje ove komunalne naknade iz Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva pravdaju podatkom kako je ona u izravnoj suprotnosti s odredbama Zakona o električnoj energiji u FBiH, piše Večernji list BiH.
Donijeti nove propise
- Na razini FBiH trebalo bi donijeti nove propise koji će regulirati ovu oblast u smislu da se komunalna naknada plaća jednokratno prilikom izgradnje distributivnih objekata ili da se cijene, koje se plaćaju za distributivne objekte, ujednače na cijelom području FBiH te da budu niže od postojećih, stoji u informaciji o stanju u elektroenergetskom sektoru Federacije BiH s prijedlogom mjera koji je sastavilo Federalno ministarstvo energetike. Kako bi dvije elektroprivrede bolje radile i smanjile troškove, federalne, županijske, gradske i općinske vlasti moraju zaustaviti trend donošenja novih naknada, posebice komunalnih za dalekovode (koridore) i ostalu elektroenergetsku infrastrukturu, koje samo uvećavaju cijenu struje potrošačima. Na tom će tragu Vlada FBiH, u suradnji s dvjema elektroprivredama, preispitati obvezu plaćanja županijske naknade od posebnog značaja za HN županiju koja je uvedena donošenjem Zakona o vodama još 2013. godine. Tražit će se promjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata zbog visine naknada koje predstavljaju dominantan udio u troškovima proizvodnje električne energije u hidroelektranama na rijeci Neretvi. Ta naknada zajedno s troškovima posebne naknade za Hercegovačko-neretvansku županiju i za vodni doprinos iznosi 24,4 milijuna KM ili 34,4 posto ukupnih troškova hidroelektrana na Neretvi, ili 54,6 posto u odnosu na operativne troškove bez amortizacije.
Zahtjevi elektroprivreda
Traži se i poduzimanje aktivnosti na žurnom ukidanju obveza plaćanja usluga Elektroprijenosa BiH i NOS-a za proizvodnju električne energije dobivene iz crpnog režima rada za Elektroprivredu HZ HB.
“Moguće uvođenje ekološki prihvatljivog protoka (EPP), prema pravilniku o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka na već izgrađenim hidroelektranama, zahtijevalo bi dodatne velike troškove za Elektroprivredu HZ HB u smislu iznalaženja tehničkog rješenja (na većini hidroelektrana nije moguće izvesti zahvat bez kapitalnih radova na postojećoj opremi) i gubitka u ukupnoj proizvodnji električne energije. Dosljednom primjenom navedenoga pravilnika na postojećim objektima (HE Rama, Jajce 1 i Jajce 2, Peć Mlini...), dovodi se u pitanje ekonomska opravdanost rada postojećih hidroelektrana Elektroprivrede HZ HB. Stoga treba od nadležnih ministarstava (Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalno ministarstvo okoliša i turizma) tražiti izmjenu pravilnika o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka, navodi se u informaciji Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva.
Ukidanje ove komunalne naknade iz Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva pravdaju podatkom kako je ona u izravnoj suprotnosti s odredbama Zakona o električnoj energiji u FBiH, piše Večernji list BiH.
Donijeti nove propise
- Na razini FBiH trebalo bi donijeti nove propise koji će regulirati ovu oblast u smislu da se komunalna naknada plaća jednokratno prilikom izgradnje distributivnih objekata ili da se cijene, koje se plaćaju za distributivne objekte, ujednače na cijelom području FBiH te da budu niže od postojećih, stoji u informaciji o stanju u elektroenergetskom sektoru Federacije BiH s prijedlogom mjera koji je sastavilo Federalno ministarstvo energetike. Kako bi dvije elektroprivrede bolje radile i smanjile troškove, federalne, županijske, gradske i općinske vlasti moraju zaustaviti trend donošenja novih naknada, posebice komunalnih za dalekovode (koridore) i ostalu elektroenergetsku infrastrukturu, koje samo uvećavaju cijenu struje potrošačima. Na tom će tragu Vlada FBiH, u suradnji s dvjema elektroprivredama, preispitati obvezu plaćanja županijske naknade od posebnog značaja za HN županiju koja je uvedena donošenjem Zakona o vodama još 2013. godine. Tražit će se promjena Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata zbog visine naknada koje predstavljaju dominantan udio u troškovima proizvodnje električne energije u hidroelektranama na rijeci Neretvi. Ta naknada zajedno s troškovima posebne naknade za Hercegovačko-neretvansku županiju i za vodni doprinos iznosi 24,4 milijuna KM ili 34,4 posto ukupnih troškova hidroelektrana na Neretvi, ili 54,6 posto u odnosu na operativne troškove bez amortizacije.
Zahtjevi elektroprivreda
Traži se i poduzimanje aktivnosti na žurnom ukidanju obveza plaćanja usluga Elektroprijenosa BiH i NOS-a za proizvodnju električne energije dobivene iz crpnog režima rada za Elektroprivredu HZ HB.
“Moguće uvođenje ekološki prihvatljivog protoka (EPP), prema pravilniku o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka na već izgrađenim hidroelektranama, zahtijevalo bi dodatne velike troškove za Elektroprivredu HZ HB u smislu iznalaženja tehničkog rješenja (na većini hidroelektrana nije moguće izvesti zahvat bez kapitalnih radova na postojećoj opremi) i gubitka u ukupnoj proizvodnji električne energije. Dosljednom primjenom navedenoga pravilnika na postojećim objektima (HE Rama, Jajce 1 i Jajce 2, Peć Mlini...), dovodi se u pitanje ekonomska opravdanost rada postojećih hidroelektrana Elektroprivrede HZ HB. Stoga treba od nadležnih ministarstava (Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalno ministarstvo okoliša i turizma) tražiti izmjenu pravilnika o načinu određivanja ekološki prihvatljivog protoka, navodi se u informaciji Federalnog ministarstva energetike, industrije i rudarstva.
