Najprije, plaćanje naknada o kojima novinar piše, već je regulirano Federalnim zakonom o vodama i Zakonom o izdvajanju dijela prihoda ostvarenim korištenjem hidroakumulacija, iako po našem mišljenju imaju ozbiljnih manjkavosti i neusklađenosti na koje smo više puta upozoravali.
Jasno je definirano čije su koje nadležnosti, tako da sporni zakon o vodama koji je donijela HNŽ nije mogla donijeti županija, zato ga i osporavamo.
Treba naglasiti da naknada za hidroakumulacije koja se plaća općinama (za 2013. godinu uplaćeno je 24.086144,62 KM, a u prilogu možete vidjeti detaljan pregled uplata za prošlu godinu po općinama) nije i jedina naknada koju ovo poduzeće plaća jer se za opću vodnu naknadu sredstva uplaćuju u županijske proračune kao i doprinos za vodu – vodoprivredna naknada također županijama. Tako je po osnovi za opću vodnu naknadu županijama u razdoblju 2009. – 2013. godine uplaćeno 942.875,39 KM, a po osnovi je posebne vodne naknade (vodoprivredna naknada) u istom razdoblju uplaćeno gotovo 10 milijuna maraka (točnije 9.443.218,49 KM), od čega je najviše sredstava, 7.299.793,85 KM uplaćeno HNŽ-u.
Nismo protiv ni općina ni županija, no sad je stanje takvo kakvo jeste i dok se eventualno ne promijeni federalni zakon ili dok sud ne presudi drukčije, ovo će poduzeće kao i dosada izmirivati sve svoje obveze prema važećoj zakonskoj legislativi.
Dakle, svakoj iole upućenoj i dobronamjernoj osobi jasno je kako se ovdje ne radi o bahatosti, a posebice tragikomičnoj konstataciji o „pljačkaškom pohodu“ kako Večernjakov bh. ekspert naglašava, nego o zakonitom postupanju i zaštiti interesa ovoga poduzeća, a time i naših kupaca.
I kao mnogo puta dosada, autora teksta pozivamo da se slobodno informira na adresi Elektroprivrede HZHB o bilo kojoj temi koja ga zanima, a ne da sve informacije i motive za bjesomučno blaćenje ovoga poduzeća već dvije godine crpi isključivo s računa za utrošenu električnu energiju.
U nastavku donosimo detaljan zakonski okvir vezan za tu problematiku.
Članak 1. Zakona o vodama HNŽ (Narodne novine HNŽ, broj: 6/13.) propisano je: „Ovim Zakonom uređuje se razvrstavanje površinskih voda, vodno dobro i vodni objekti, upravljanje vodama, korištenje voda, zaštita voda, uređenje i održavanje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, informacijski sustav voda, vodni akti, ograničenje prava vlasništva korisnika zemljišta, organizacija upravljanja vodama, financiranje upravljanje vodama, nadzor nad provedbom zakona, kaznene odredbe i druga pitanja značajna za vode unutar teritorije Hercegovačko-neretvanske županije, a koja su Federalnim zakonom o vodama (Sl. novine F BiH, broj: 70/06.) stavljena u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ“. Zakon o vodama Federacije BiH, koji je donesen 2006. godine (Sl. novine F BiH, broj: 70/06.), člankom 5. razvrstao je vode prema značaju koji imaju za upravljanje vodama, u vode I. kategorije i vode II. kategorije. Vode I. kategorije na Vodnome području Save su: vodotoci rijeke Vrbasa i Plive i umjetne akumulacije Jajce I i Jajce II.
Vode I. kategorije na Vodnome području Jadranskog mora su: vodotoci rijeke Rame, Neretve, Trebišnjice, Matice (Vrljike), Lištice, te umjetne akumulacije Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Buško blato kao i prirodna jezera i močvara Hutovo blato. Sve preostale vode su vode II. kategorije i u nadležnosti su županije.
Nadalje, članak 9. Zakona o vodama Federacije BiH dalje jasno definira: „da je Javno vodno dobro (nabrojane vode i akumulacije), što su do dana stupanja na snagu ovoga zakona bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili općine, odnosno što su na temelju zakona postale državno vlasništvo, da je to dobro od općeg interesa i da su u vlasništvu Federacije sve površinske vode I. kategorije u smislu ovoga zakona, a da su u vlasništvu
grada i općina sve površinske vode II. kategorije u smislu ovoga zakona, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom. Ovlasti upravljanja javnim vodnim dobrom za vode I. kategorije vrše tijela vlasti Federacije, a za vode II. kategorije ovlasti upravljanja vrše tijela vlasti županija“.
Odredbama članka 222. Zakona o vodama F BiH definirano je da su županije dužne odredbe županijskoga zakona o vodama uskladiti sa odredbama federalnoga zakona o vodama, te da se županijskim zakonom reguliraju pitanja organizacije i načina obavljanja poslova koji su federalnim zakonom stavljeni u nadležnost županija.
Iz tih zakonskih definicija je jasno da ovo Društvo ne koristi vode koje su u nadležnosti županije, te da je županija, po zakonu koji je sama donijela, u članku 1. Zakona o vodama HNŽ-a propisala da je nadležna da regulira vode II. kategorije (koje su joj Federalnim zakonom o vodama stavljene u nadležnost) kao i to da se upravljanja vodama u HNŽ-u financira (naknada koju županijski zakon o vodama propisuje) iz voda koje su nadležnosti županije. Tako je Županija sama sebi propisala.
Kada bi ovo Javno poduzeće prihvatilo plaćanje naknade iz Zakona o vodama HNŽ-a, to bi izravno utjecalo na određivanje cijena električne energije koju utvrđuje Regulatorna agencije za električnu energiju Federacije BiH, pa bi plaćanje naknade iz Zakona o vodama HNŽ/HNK dovelo do pokretanja novog tarifnog postupka i povećanja cijene električne energije koju bi plaćali svi potrošači na području djelovanja ovog Poduzeća, a ne samo potrošači s područja HNŽ/HNK, što je svakako nepravedno, neutemeljeno i nezakonito, jer bi ova županija/kanton de facto uvela naknadu i građanima drugih županija/kantona.
Skrećemo pozornost javnosti i na pitanje zašto je Županija dopustila da se bez njezine suglasnosti iz zajedničke nadležnosti Županije i Federacije, reguliraju i pitanja korištenja prirodnih resursa na području Županije. Naime, člankom III/2, točka (i) Ustava Federacije, federalna vlast i županije su nadležne zajednički regulirati korištenje prirodnih resursa, pa tako i voda. Što je to da sada Županija poduzela u svezi donesenog Zakona o vodama Federacije BiH, je li se prešutno suglasila sa tim da Federacija kroz Federalni zakon o vodama regulira to pitanje ili je možda preko svih predstavnika u Domu naroda F BiH glasovala za taj zakon? Koliko je nama poznato, do sada HNŽ nije ništa poduzela da ospori zakon o vodama Federacije, a mogla je, čak što više bila je i dužna da to učini ukoliko nije dala svoju suglasnost na Federalni zakon o vodama. Neka javnosti predstave sve činjenice i razloge zašto su šutjeli od 2006. godine do danas, a znali su i morali su znati da je Federacija, sa njihovom suglasnošću ili bez nje, regulirala vode koji su prirodni resurs koji je u podijeljenoj nadležnosti. Zašto recimo nadležna županijska tijela od tada do danas, a bila su dužna, pokrenula ocjenu ustavnosti Federalnog zakona o vodama ako je donesen bez suglasnosti Županije.
Elektroprivreda HZ HB
