Trajno ponovno postavljanje međunarodne kontrole granica moglo bi imati dramatičan učinak na ekonomski rast cijele Europe, a kao posljedicu mogli bi imati zamjetan ekonomski pad.
Samo u Njemačkoj slabiji rast prouzročio bi gubitke u iznosu od najmanje 77 milijardi eura između 2016. i 2025. godine. Još pesimističniji scenarij predviđa i gubitke u iznosu od 235 milijardi eura. Što se tiče Europske zajednice u cjelini, predviđaju se gubici u iznosu oko 470 milijardi eura. Ukoliko dođe do kolapsa Schengena, negativne ekonomske posljedice osjetile bi se i izvan Europe', stoji u studiji Prognos AG-a, provedenoj za Bertelsmann, najveću neprofitnu njemačku fondaciju.
Vraćanje starih graničnih kontrola dovelo bi do viših troškova i cijena, što bi na kraju imalo negativan utjecaj na europski gospodarski rast. Čak i optimistične prognoze, koje podrazumijevaju rastcijene uvoza za jedan posto, doveo bi do strmoglavog pada.
'Ove projekcije jasno govore protiv ponovnog vraćanja kontrole granica u Europi', mišljenja je Aart De Geus, predsjednik fondacije Bertelsmann. 'Ukoliko se interne europske granice vrate na staro, to će biti dodatni pritisak na rast - koji je ionako slab', smatra De Gaus i dodaje: 'Sve će to na kraju platiti narod', prenosi Jutarnji list
Studija je do ovih podataka stigla na način da se proučilo funkcioniranje rada prije Schengena. Tako se na granicama duže čekalo zbog provjere putovnica, a čekanje u konačnici znači i višu cijenu rada za tvrtke. To dovodi do manje konkurentnosti na internacionalnim tržištima, što također smanjuje izvoz. Sve to pak dovodi do smanjenja investicija, a krajni rezultat je slabiji ekonomski rast, stoji u studiji fondacije Bertelsmann.
Samo u Njemačkoj slabiji rast prouzročio bi gubitke u iznosu od najmanje 77 milijardi eura između 2016. i 2025. godine. Još pesimističniji scenarij predviđa i gubitke u iznosu od 235 milijardi eura. Što se tiče Europske zajednice u cjelini, predviđaju se gubici u iznosu oko 470 milijardi eura. Ukoliko dođe do kolapsa Schengena, negativne ekonomske posljedice osjetile bi se i izvan Europe', stoji u studiji Prognos AG-a, provedenoj za Bertelsmann, najveću neprofitnu njemačku fondaciju.
Vraćanje starih graničnih kontrola dovelo bi do viših troškova i cijena, što bi na kraju imalo negativan utjecaj na europski gospodarski rast. Čak i optimistične prognoze, koje podrazumijevaju rastcijene uvoza za jedan posto, doveo bi do strmoglavog pada.
'Ove projekcije jasno govore protiv ponovnog vraćanja kontrole granica u Europi', mišljenja je Aart De Geus, predsjednik fondacije Bertelsmann. 'Ukoliko se interne europske granice vrate na staro, to će biti dodatni pritisak na rast - koji je ionako slab', smatra De Gaus i dodaje: 'Sve će to na kraju platiti narod', prenosi Jutarnji list
Studija je do ovih podataka stigla na način da se proučilo funkcioniranje rada prije Schengena. Tako se na granicama duže čekalo zbog provjere putovnica, a čekanje u konačnici znači i višu cijenu rada za tvrtke. To dovodi do manje konkurentnosti na internacionalnim tržištima, što također smanjuje izvoz. Sve to pak dovodi do smanjenja investicija, a krajni rezultat je slabiji ekonomski rast, stoji u studiji fondacije Bertelsmann.
