Države čiji su državljani poginuli u nedavnom iranskom rušenju putničkog aviona ukrajinske kompanije danas su usuglasile zajedničku listu od pet ključnih stvari koje traže od vlasti Irana, uključujući i isplatu odšteta obiteljima stradalnika, javlja Anadolu Agency (AA).
Iranske snage su 8. siječnja raketnim napadom srušile avion ukrajinske kompanije koji je poletio s aerodroma u Teheranu. Život je izgubilo svih 167 putnika i devet članova posade.
Među poginulim su bili državljani šest država i to Irana, Kanade, Ukrajine, Švedske, Afganistana, Nizozemske i Velike Britanije, a kanadskom inicijativom u Londonu su se danas sastala izaslanstva tih država, izuzev Irana.
“Mnogo, mnogo je pitanja koja imamo. Međunarodna zajednica želi čuti odgovore“, kazao je nakon sastanka šef kanadske diplomacije Francois-Philippe Champagne.
Zemlje sudionice sastanka usuglasile su pet ključnih zahtjeva. Od vlasti Irana traže da omogući punu konzularnu uslugu obiteljima stradalih, da provede detaljan proces identifikacije žrtava, kao i da se provede opsežna istraga otvorena za suradnju svih oštećenih država i državljana i procesuiraju odgovorni, da službeni Teheran preuzme punu odgovornost za rušenje aviona i da osigura odštete za obitelji stradalih.
Champagne je kazao da Iran surađuje, ali da postoje i druge moguće mjere koje bi oštećene zemlje mogle pokrenuti, uključujući i kaznene postupke i rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Iranske vlasti su u početku negirale povezanost s nesrećom, a potom su priznale da je ljudskom greškom došlo do raketnog napada u kojem je avion ukrajinske kompanije oboren. Širom Irana pokrenut je val masovnih antivladinih prosvjeda.
Incident se dogodio svega nekoliko sati nakon što su iranske snage izvele raketne napade na dvije američke vojne baze u Iraku, a što je bio odgovor na prethodni američki napad u kojem je ubijen iranski general Qassem Soleimani.
Iranske vlasti su priopćile da su privele više osoba zbog kobnog ispaljivanja raketa na avion, a analitičari tvrde da se radi o nižerangiranim oficirima čije pritvaranje služi za prikrivanje odgovornosti viših vojnih dužnosnika Irana.
Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je da do tragedije vjerojatno ne bi ni došlo da nije bilo eskalacije tenzija u toj regiji.
Iranske snage su 8. siječnja raketnim napadom srušile avion ukrajinske kompanije koji je poletio s aerodroma u Teheranu. Život je izgubilo svih 167 putnika i devet članova posade.
Među poginulim su bili državljani šest država i to Irana, Kanade, Ukrajine, Švedske, Afganistana, Nizozemske i Velike Britanije, a kanadskom inicijativom u Londonu su se danas sastala izaslanstva tih država, izuzev Irana.
“Mnogo, mnogo je pitanja koja imamo. Međunarodna zajednica želi čuti odgovore“, kazao je nakon sastanka šef kanadske diplomacije Francois-Philippe Champagne.
Zemlje sudionice sastanka usuglasile su pet ključnih zahtjeva. Od vlasti Irana traže da omogući punu konzularnu uslugu obiteljima stradalih, da provede detaljan proces identifikacije žrtava, kao i da se provede opsežna istraga otvorena za suradnju svih oštećenih država i državljana i procesuiraju odgovorni, da službeni Teheran preuzme punu odgovornost za rušenje aviona i da osigura odštete za obitelji stradalih.
Champagne je kazao da Iran surađuje, ali da postoje i druge moguće mjere koje bi oštećene zemlje mogle pokrenuti, uključujući i kaznene postupke i rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Iranske vlasti su u početku negirale povezanost s nesrećom, a potom su priznale da je ljudskom greškom došlo do raketnog napada u kojem je avion ukrajinske kompanije oboren. Širom Irana pokrenut je val masovnih antivladinih prosvjeda.
Incident se dogodio svega nekoliko sati nakon što su iranske snage izvele raketne napade na dvije američke vojne baze u Iraku, a što je bio odgovor na prethodni američki napad u kojem je ubijen iranski general Qassem Soleimani.
Iranske vlasti su priopćile da su privele više osoba zbog kobnog ispaljivanja raketa na avion, a analitičari tvrde da se radi o nižerangiranim oficirima čije pritvaranje služi za prikrivanje odgovornosti viših vojnih dužnosnika Irana.
Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je da do tragedije vjerojatno ne bi ni došlo da nije bilo eskalacije tenzija u toj regiji.
