Među industrijama koje će u predstojećem razdoblju samo grabiti naprijed sigurno je tržište dronova – doslovce im ni nebo nije granica. Lani je tržište bespilotnih letjelica “okrenulo” osam milijardi dolara, a do 2021. će prihodi od prodaje, prema procjenama konzultantske kuće BI Intelligence, premašiti 12 milijardi dolara.
U kalkulaciju ne ulaze i prihodi od njihove daljnje uporabe u komercijalne svrhe koja bi volumen industrije u istom razdoblju mogla “napumpati” do vrtoglavih 140 milijardi dolara.
PwC procjenjuje i kako uporaba dronova drugim biznisima može uštedjeti 127 milijuna dolara godišnje. Razmjerno su jeftini i bitno smanjuju troškove snimanja iz zraka, zamjenjujući aviosnimke. Manji dronovi mogu se nabaviti već za 100-tinjak KM, a profesionalni za 1.000.
Rabe se u građevinarstvu, poljoprivredi, rudarstvu, nadzoru terena, energiji, medijima, marketingu.., a među proizvođačima softvera za dronove i uređaja dosad su uglavnom bile male privatne tvrtke i startupovi. Sve više im se okreću velike kompanije i industrijski konglomerati.
Osim što projicira buduću vrijednost tržišta, izvješće BI Intelligencea ističe kako će se isporuka dronova učetverostručiti u sljedećih pet godina, potaknuta sve većom cjenovnom konkurentnošću i novim tehnologijama koje će pojednostavniti upotrebu dronova za neprofesionalce.
Smatra se kako će rast u sektoru poduzeća nadmašiti onaj u segmentu građana, a najveća tržišta otvaraju se u SAD-u i EU. Pritom je Europa naprednija od Amerike te se procjenjuje kako bi do 2025. dronovi mogli zauzeti desetinu tržišta letjelica u Europi, a do 2050. stvoriti 150.000 novih radnih mjesta.
Razvoj tehnologija za izbjegavanje sudara i postavljanje “virtualnih” granica na terenima zahtijevat će da dronovi budu sve sigurniji i precizniji, a regulatori koji se bave tim područjima smatrat će kako je sigurnost bolja uz veći broj dronova u zraku.
Razvijat će se i regulativa komercijalne upotrebe dronova u određenim sektorima, no primjena će im ipak i dalje prednjačiti u vojnim svrhama.
Večernji list / Dnevnik.ba
U kalkulaciju ne ulaze i prihodi od njihove daljnje uporabe u komercijalne svrhe koja bi volumen industrije u istom razdoblju mogla “napumpati” do vrtoglavih 140 milijardi dolara.
PwC procjenjuje i kako uporaba dronova drugim biznisima može uštedjeti 127 milijuna dolara godišnje. Razmjerno su jeftini i bitno smanjuju troškove snimanja iz zraka, zamjenjujući aviosnimke. Manji dronovi mogu se nabaviti već za 100-tinjak KM, a profesionalni za 1.000.
Rabe se u građevinarstvu, poljoprivredi, rudarstvu, nadzoru terena, energiji, medijima, marketingu.., a među proizvođačima softvera za dronove i uređaja dosad su uglavnom bile male privatne tvrtke i startupovi. Sve više im se okreću velike kompanije i industrijski konglomerati.
Osim što projicira buduću vrijednost tržišta, izvješće BI Intelligencea ističe kako će se isporuka dronova učetverostručiti u sljedećih pet godina, potaknuta sve većom cjenovnom konkurentnošću i novim tehnologijama koje će pojednostavniti upotrebu dronova za neprofesionalce.
Smatra se kako će rast u sektoru poduzeća nadmašiti onaj u segmentu građana, a najveća tržišta otvaraju se u SAD-u i EU. Pritom je Europa naprednija od Amerike te se procjenjuje kako bi do 2025. dronovi mogli zauzeti desetinu tržišta letjelica u Europi, a do 2050. stvoriti 150.000 novih radnih mjesta.
Razvoj tehnologija za izbjegavanje sudara i postavljanje “virtualnih” granica na terenima zahtijevat će da dronovi budu sve sigurniji i precizniji, a regulatori koji se bave tim područjima smatrat će kako je sigurnost bolja uz veći broj dronova u zraku.
Razvijat će se i regulativa komercijalne upotrebe dronova u određenim sektorima, no primjena će im ipak i dalje prednjačiti u vojnim svrhama.
Večernji list / Dnevnik.ba
