Biskupsko ređenje mons. Ivana Štironje, imenovanog kotorskog biskupa, bit će 7. travnja u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru u 11 sati, a ne u Kotoru kako je prvotno najavljeno, prenosi Katolički tjednik.
Do promjene mjesta ređenja, kako prenosi IKA, došlo je uslijed složene epidemiološke situacije u Crnoj Gori i trenutačno važećih mjera za suzbijanje epidemije. Svečanost biskupskog ustoličenja predviđena je za blagdan bl. Ozane Kotorske, 27. travnja u kotorskoj katedrali u 11 sati.
Papa Franjo 22. prosinca 2020. imenovao je don Ivana Štironju novim kotorskim biskupom. Imenovanje ga je zateklo na službi župnika u Studencima i rektora svetišta Presvetoga Srca Isusova u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.
Na stranici Kotorske biskupije objavljen je opis biskupskog grba mons. Ivana Štironje, izabranoga kotorskog biskupa, te njegovo geslo.
Grb je, kako se navodi, izradio dr. Renato Poletti iz Rima, a kao što je uobičajeno za biskupske grbove, sastoji se od:
- štita, kao središnjega dijela, koji sadrži simbole preuzete iz osobnih ideala, obiteljskih i/ ili drugih tradicija, životnoga okruženja ili nečega drugoga;
- križa s jednim poprečnim krakom, zlatne boje, postavljena okomito iza štita, što je znak biskupskoga dostojanstva, s pet crvenih ukrasa kao simbol pet Kristovih rana;
- prelatskoga šešira (galero) s vrpcom od 12 resa koje vise, po šest sa svake strane, sve u zelenoj boji;
- donje trake na kojoj je istaknuto geslo.
Dok su križ i šešir s resama nepromjenjivi dijelovi svakoga biskupskoga grba, štit i geslo nastaju osobnim izborom, poštujući grboslovna pravila.
Mons. Štironja je za svoj biskupski grb izabrao štit plave boje s jednom osmokrakom srebrnom zvijezdom, te s rezom u obliku dva crvena zastora koji stoje poput šatora te svojom bojom upućuju na mučeničku crvenu boju zaštitnika kotorske katedrale Sv. Tripuna i brojnih svetaca i mučenika koji svojim primjerom rese Kristovu Crkvu.
Na heraldički desnom crvenom zastoru nalazi se Kristogram ΧΡ između grčkih slova alfa i omega, koja označavaju Krista Božjega pomazanika. Na heraldički lijevom crvenom zastoru nalazi se golub sa sedam zraka, kao simbol Duha Svetoga i sedam njegovih darova koje biskup dijeli sakramentom svete krizme.
Izabrani biskup Ivan svoje je geslo uzeo iz Prve poslanice Sv. Ivana apostola i evanđelista, svoga nebeskog zagovornika, koje glasi: Bog je ljubav, latinski: Deus caritas est. Cjelovita svetopisamska misao iz koje je uzeto geslo, glasi: Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu (1 Iv 4,16).
Evanđeoska ljubav u središtu je i njegova mladomisničkog gesla: O ljubavi tvojoj, Gospodine, pjevat ću dovijeka (Ps 89). Ljubav je jedna od tri teologalne krjeposti te s vjerom i nadom postaju temelj i smisao čovjekova življenja. To je izvor čovjekove istinske sreće, mira i radosti.
Boje koje se nalaze u grbu, podsjećaju i na trobojnicu, čime se označava porijeklo i pripadnost biskupa Štironje hrvatskomu narodu, koji je već 14. stoljeća odan Petrovoj stolici, živeći u poštovanju i prijateljstvu s drugima narodima na ovim prostorima, prenosi Katolički tjednik.
Mons. Ivan Štironja rođen je 10. svibnja 1960. u Pješivcu (Stolac), tadašnja župa Prenj, danas Aladinići, Trebinjsko-mrkanska biskupija.
Do promjene mjesta ređenja, kako prenosi IKA, došlo je uslijed složene epidemiološke situacije u Crnoj Gori i trenutačno važećih mjera za suzbijanje epidemije. Svečanost biskupskog ustoličenja predviđena je za blagdan bl. Ozane Kotorske, 27. travnja u kotorskoj katedrali u 11 sati.
Papa Franjo 22. prosinca 2020. imenovao je don Ivana Štironju novim kotorskim biskupom. Imenovanje ga je zateklo na službi župnika u Studencima i rektora svetišta Presvetoga Srca Isusova u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji.
Na stranici Kotorske biskupije objavljen je opis biskupskog grba mons. Ivana Štironje, izabranoga kotorskog biskupa, te njegovo geslo.
Grb je, kako se navodi, izradio dr. Renato Poletti iz Rima, a kao što je uobičajeno za biskupske grbove, sastoji se od:
- štita, kao središnjega dijela, koji sadrži simbole preuzete iz osobnih ideala, obiteljskih i/ ili drugih tradicija, životnoga okruženja ili nečega drugoga;
- križa s jednim poprečnim krakom, zlatne boje, postavljena okomito iza štita, što je znak biskupskoga dostojanstva, s pet crvenih ukrasa kao simbol pet Kristovih rana;
- prelatskoga šešira (galero) s vrpcom od 12 resa koje vise, po šest sa svake strane, sve u zelenoj boji;
- donje trake na kojoj je istaknuto geslo.
Dok su križ i šešir s resama nepromjenjivi dijelovi svakoga biskupskoga grba, štit i geslo nastaju osobnim izborom, poštujući grboslovna pravila.
Mons. Štironja je za svoj biskupski grb izabrao štit plave boje s jednom osmokrakom srebrnom zvijezdom, te s rezom u obliku dva crvena zastora koji stoje poput šatora te svojom bojom upućuju na mučeničku crvenu boju zaštitnika kotorske katedrale Sv. Tripuna i brojnih svetaca i mučenika koji svojim primjerom rese Kristovu Crkvu.
Na heraldički desnom crvenom zastoru nalazi se Kristogram ΧΡ između grčkih slova alfa i omega, koja označavaju Krista Božjega pomazanika. Na heraldički lijevom crvenom zastoru nalazi se golub sa sedam zraka, kao simbol Duha Svetoga i sedam njegovih darova koje biskup dijeli sakramentom svete krizme.
Izabrani biskup Ivan svoje je geslo uzeo iz Prve poslanice Sv. Ivana apostola i evanđelista, svoga nebeskog zagovornika, koje glasi: Bog je ljubav, latinski: Deus caritas est. Cjelovita svetopisamska misao iz koje je uzeto geslo, glasi: Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu (1 Iv 4,16).
Evanđeoska ljubav u središtu je i njegova mladomisničkog gesla: O ljubavi tvojoj, Gospodine, pjevat ću dovijeka (Ps 89). Ljubav je jedna od tri teologalne krjeposti te s vjerom i nadom postaju temelj i smisao čovjekova življenja. To je izvor čovjekove istinske sreće, mira i radosti.
Boje koje se nalaze u grbu, podsjećaju i na trobojnicu, čime se označava porijeklo i pripadnost biskupa Štironje hrvatskomu narodu, koji je već 14. stoljeća odan Petrovoj stolici, živeći u poštovanju i prijateljstvu s drugima narodima na ovim prostorima, prenosi Katolički tjednik.
Mons. Ivan Štironja rođen je 10. svibnja 1960. u Pješivcu (Stolac), tadašnja župa Prenj, danas Aladinići, Trebinjsko-mrkanska biskupija.
