Maslačak je široko rasprostranjena biljka koja raste na područjima od nizinskih do visinskih područja.
Maslačak, Taraxacum officinale Weber iz porodice Asteraceae ( glavočike), trajna je zeljasta biljka sa snažnim duguljastim korijenom i listovima koji formiraju rozetu.
Plodovi na vrhu nose čuperak dlaka koji nalikuje padobranu i omogućuje lako rasprostranjivanje vjetrom.
Maslačak je široko rasprostranjena vrsta koja raste na područjima od nizinskih do visinskih područja.
Iskoristivi dijelovi
U medicinske svrhe, prema europskoj regulativi, ljekoviti su i korijen (Taraxaci radix) i list (Taraxaci folium). U modernoj fitoterapiji preferira se upotreba korijena, no učinkovitost se postiže i s listovima i s korijenom.
Sastav
Maslačak se ubraja u inulinske droge. Umjesto škroba stvara inulin čiji je sadržaj promjenjiv tijekom vegetacije.
List sadrži seskviterpenske laktone, triterpene, derivate taraksične kiseline, sterole, flavonoide poput apigenina i luteolina te derivate cimetne kiseline. Karakteristično je da sadrži iznimno visok sadržaj kalija (do 4,5% u osušenom listu), prenosi Adiva.hr.
Korijen također sadrži seskviterpenske laktone, sterole poput taraksosterola, derivate kavene kiseline i kalij.
Korijen se bere u jesen, kada sadrži visoke doze inulina (40%) koji dobro djeluje na probavu jer potiče kretanje (peristaltiku) crijeva. U proljeće, kad se korijen ne bere, sadržaj inulina je samo 2%.
Kada koristiti maslačak?
Maslačak se od davnina upotrebljava kao ljekovita biljka. Osobito je cijenjen u narodnoj medicini. Pospješuje funkcije jetre i bubrega, omogućuje bolju prokrvljenost vezivnog tkiva te time povoljno djeluje na bolesti mišiće i zglobova, posebice gihta.
List maslačka je dobar diuretik pa ga ESCOP (Europski znanstveni komitet za fitoterapiju) preporučuje kod potrebe za pojačanim mokrenjem, npr. kod čestih infekcija mokraćnog sustava ili visokoga krvnog tlaka.
Diuretsko djelovanje pripisuje se visokom udjelu kalija. Ako imate osjećaj nadutosti, čaj maslačka može pomoći.
Korijen maslačka izvanredan je koleretik jer potiče stvaranje i lučenje žuči. Potiče apetit pa ga ESCOP preporučuje kod probavnih tegoba, nedovoljna lučenja žuči i manjka apetita.
U modernoj fitoterapiji korijen maslačka koristi se kod drenaže (čišćenja) jetre i žuči, kod tegoba kao što su alergije, kožne tegobe, pretilost i celulit.
Čaj od lista
Infuz se priprema tako da se 4 do 10 grama suhog lista prelije sa 250 mililitara kipuće vode, ostavi da stoji 10 minuta te potom procijedi. Ta količina priprema se tri puta na dan i pije između obroka.
Čaj od korijena
Dekokt se spravlja tako da se 3 – 5 grama korijena stavi u mlaku vodu te grije i kuha 10 minuta. Makne se s vatre, procijedi i pije dva do tri puta na dan, pola sata prije jela.
Kontraindikacije
Čaj maslačka ne smije se piti kod začepljenja žučnih vodova jer koleretično djelovanje maslačka može pokrenuti prisutne žučne kamence.
Ako pijete lijekove kardiotonične glikozide (digitalis), savjetujte se s ljekarnikom ili liječnikom.
Maslačak trebaju izbjegavati osobe alergične na cijelu obitelj Asteraceae, kojoj maslačak i pripada.
Maslačak, Taraxacum officinale Weber iz porodice Asteraceae ( glavočike), trajna je zeljasta biljka sa snažnim duguljastim korijenom i listovima koji formiraju rozetu.
Plodovi na vrhu nose čuperak dlaka koji nalikuje padobranu i omogućuje lako rasprostranjivanje vjetrom.
Maslačak je široko rasprostranjena vrsta koja raste na područjima od nizinskih do visinskih područja.
Iskoristivi dijelovi
U medicinske svrhe, prema europskoj regulativi, ljekoviti su i korijen (Taraxaci radix) i list (Taraxaci folium). U modernoj fitoterapiji preferira se upotreba korijena, no učinkovitost se postiže i s listovima i s korijenom.
Sastav
Maslačak se ubraja u inulinske droge. Umjesto škroba stvara inulin čiji je sadržaj promjenjiv tijekom vegetacije.
List sadrži seskviterpenske laktone, triterpene, derivate taraksične kiseline, sterole, flavonoide poput apigenina i luteolina te derivate cimetne kiseline. Karakteristično je da sadrži iznimno visok sadržaj kalija (do 4,5% u osušenom listu), prenosi Adiva.hr.
Korijen također sadrži seskviterpenske laktone, sterole poput taraksosterola, derivate kavene kiseline i kalij.
Korijen se bere u jesen, kada sadrži visoke doze inulina (40%) koji dobro djeluje na probavu jer potiče kretanje (peristaltiku) crijeva. U proljeće, kad se korijen ne bere, sadržaj inulina je samo 2%.
Kada koristiti maslačak?
Maslačak se od davnina upotrebljava kao ljekovita biljka. Osobito je cijenjen u narodnoj medicini. Pospješuje funkcije jetre i bubrega, omogućuje bolju prokrvljenost vezivnog tkiva te time povoljno djeluje na bolesti mišiće i zglobova, posebice gihta.
List maslačka je dobar diuretik pa ga ESCOP (Europski znanstveni komitet za fitoterapiju) preporučuje kod potrebe za pojačanim mokrenjem, npr. kod čestih infekcija mokraćnog sustava ili visokoga krvnog tlaka.
Diuretsko djelovanje pripisuje se visokom udjelu kalija. Ako imate osjećaj nadutosti, čaj maslačka može pomoći.
Korijen maslačka izvanredan je koleretik jer potiče stvaranje i lučenje žuči. Potiče apetit pa ga ESCOP preporučuje kod probavnih tegoba, nedovoljna lučenja žuči i manjka apetita.
U modernoj fitoterapiji korijen maslačka koristi se kod drenaže (čišćenja) jetre i žuči, kod tegoba kao što su alergije, kožne tegobe, pretilost i celulit.
Čaj od lista
Infuz se priprema tako da se 4 do 10 grama suhog lista prelije sa 250 mililitara kipuće vode, ostavi da stoji 10 minuta te potom procijedi. Ta količina priprema se tri puta na dan i pije između obroka.
Čaj od korijena
Dekokt se spravlja tako da se 3 – 5 grama korijena stavi u mlaku vodu te grije i kuha 10 minuta. Makne se s vatre, procijedi i pije dva do tri puta na dan, pola sata prije jela.
Kontraindikacije
Čaj maslačka ne smije se piti kod začepljenja žučnih vodova jer koleretično djelovanje maslačka može pokrenuti prisutne žučne kamence.
Ako pijete lijekove kardiotonične glikozide (digitalis), savjetujte se s ljekarnikom ili liječnikom.
Maslačak trebaju izbjegavati osobe alergične na cijelu obitelj Asteraceae, kojoj maslačak i pripada.
