Čipiranje ljudi polako postaju stvarnost. Sa malim čipom, u kojem su ugrađeni svi važni podaci o vlasniku, ljudi će moći otvarati vrata stana ili automobila, vršiti identifikaciju i druge poslove.
Bio-implantati sve više su traženi, iako ima onih koji još ne žele postati “kiborzi”.
Na sajmu informatike u Hanoveru predstavljena je nova generacija čipova, koja bi mogla promijeniti svakodnevnicu.
Stručnjaci navode da se ljudi još uvijek brinu je li opasno unositi u tijelo vještačke naprave, ali da do sada nije bilo registriranih posljedica po zdravlje.
Pomoću velike injekcije, čip se ubrizgava između kažiprsta i palca čovjeka.
Nakon toga ljudima više ne trebaju ključevi, posebni identifikacijski dokumenti i slično, jer je sve pohranjeno u čipu.
To je poput davanja cjepiva i manje je opasno nego pirsing, navode stručnjaci.
Znantvenici razmišljaju i o ugrađivanju čipova u mozak ljudi, ali to je ipak nešto dalja budućnost.
Čip je napravljen od nehrđajućeg čelika, umotan je u bakrenu antenu, a sve se to nalazi u čahuri od specijalnog medicinskog stakla.
Stručnjaci objašnjavaju da čip postaje aktivan tek kada se nađe u neposrednoj blizini specijalnih čitača.
Na čip se mogu pohraniti mnoge informacije, poput lozinke mobilnog telefona koji se aktivira jedino ako ga vlasnik uzme u ruku…
Primjena je široka, od procesa plaćanja pa do zaštite elektronske pošte. Potkožnim čipom moguće je, recimo, otključavanje automobila na daljinu.
Problemi mogu nastati kod nekih medicinskih pregleda, poput tomografije. Tada se čipovi, navodno, zagrijavaju, navode znanstveni portali.
Bio-implantati sve više su traženi, iako ima onih koji još ne žele postati “kiborzi”.
Na sajmu informatike u Hanoveru predstavljena je nova generacija čipova, koja bi mogla promijeniti svakodnevnicu.
Stručnjaci navode da se ljudi još uvijek brinu je li opasno unositi u tijelo vještačke naprave, ali da do sada nije bilo registriranih posljedica po zdravlje.
Pomoću velike injekcije, čip se ubrizgava između kažiprsta i palca čovjeka.
Nakon toga ljudima više ne trebaju ključevi, posebni identifikacijski dokumenti i slično, jer je sve pohranjeno u čipu.
To je poput davanja cjepiva i manje je opasno nego pirsing, navode stručnjaci.
Znantvenici razmišljaju i o ugrađivanju čipova u mozak ljudi, ali to je ipak nešto dalja budućnost.
Čip je napravljen od nehrđajućeg čelika, umotan je u bakrenu antenu, a sve se to nalazi u čahuri od specijalnog medicinskog stakla.
Stručnjaci objašnjavaju da čip postaje aktivan tek kada se nađe u neposrednoj blizini specijalnih čitača.
Na čip se mogu pohraniti mnoge informacije, poput lozinke mobilnog telefona koji se aktivira jedino ako ga vlasnik uzme u ruku…
Primjena je široka, od procesa plaćanja pa do zaštite elektronske pošte. Potkožnim čipom moguće je, recimo, otključavanje automobila na daljinu.
Problemi mogu nastati kod nekih medicinskih pregleda, poput tomografije. Tada se čipovi, navodno, zagrijavaju, navode znanstveni portali.
