Mađarska želi preuzeti zapovijedanje vojnom misijom Europske unije u Bosni i Hercegovini i sada čeka da to odobri europsko Vijeće za politiku i sigurnost, potvrdili su izvori iz vlade u Budimpešti, kako ih danas citiraju bosanskohercegovački mediji.
Misijom Althea do sada su zapovijedali austrijski generali, a mađarski visoki časnici bili su na čelu njezina glavnog stožera. Austrijske su vlasti najavile kako kane odustati od zapovijedanja misijom koje je svrha nadziranje sigurnosti u BiH i poštivanje vojnog dijela Daytonskog sporazuma jer su njihovi vojnici i oprema angažirani u BiH sada potrebniji u samoj zemlji, posebice zbog nadzora na granicama.
"Ostajemo pri nakani da preuzmemo poziciju zapovjednika operacije Althea"
Kao mogući nasljednici pojavili su se Italija i Rumunjska te još neke zemlje, no čini se da je preuzimanju zapovjedne pozicije najbliža Mađarska, čija je vlada potvrdila da je spremna za to osigurati nužnu logističku potporu poput helikoptera i druge opreme.
"Ostajemo pri nakani da preuzmemo poziciju zapovjednika operacije Althea od siječnja 2024. na razdoblje od jedne godine ako to odobri Vijeće za politiku i sigurnost EU", stoji u izjavi mađarske vlade koju prenose banjolučke "Nezavisne novine".
Operacija Althea uspostavljena je 2004. godine kada je EU od NATO-a preuzela mandat osiguranja mira u BiH, a mađarski vojnici u toj misiji sudjeluju od 2010. godine. Trenutačno je u BiH u sastavu EUFOR-a oko 1100 vojnika iz 22 države, uključujući nečlanice Unije poput Švicarske, Čilea, Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske.
Mađarska je veoma zainteresirana za mir i stabilnost u BiH i spremna je djelovati na nepristran način gradeći povjerenje sa svim akterima u zemlji, kaže vlada.
Dodik i najbliži suradnici pod sankcijama SAD-a i Britanije
Bio je to ujedno komentar rezerviranog odnosa u Sarajevu prema mogućem jačem angažiranju Mađarske u BiH jer vlasti u Budimpešti grade sve bliže odnose s liderom bosanskih Srba Miloradom Dodikom i Republikom Srpskom.
Dodik i skupina njegovih najbližih suradnika su pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, a kao protutežu i dokaz da nisu potpuno izolirani ističu bliske veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, čija se vlada odlučno protivi uvođenju bilo kakvih sankcija političarima iz reda bosanskih Srba na razini Europske unije.
Dodik je proteklog vikenda u Budimpešti, gdje je boravio na Orbanov poziv, dobio obećanje kako će mu Mađarska pomoći s nešto više od 100 milijuna dolara u situaciji u kojoj je RS izložena tihim financijskim sankcijama Zapada.
Sam Dodik je potvrdio da RS zbog toga trenutačno "ima problema s likvidnošću".
Misijom Althea do sada su zapovijedali austrijski generali, a mađarski visoki časnici bili su na čelu njezina glavnog stožera. Austrijske su vlasti najavile kako kane odustati od zapovijedanja misijom koje je svrha nadziranje sigurnosti u BiH i poštivanje vojnog dijela Daytonskog sporazuma jer su njihovi vojnici i oprema angažirani u BiH sada potrebniji u samoj zemlji, posebice zbog nadzora na granicama.
"Ostajemo pri nakani da preuzmemo poziciju zapovjednika operacije Althea"
Kao mogući nasljednici pojavili su se Italija i Rumunjska te još neke zemlje, no čini se da je preuzimanju zapovjedne pozicije najbliža Mađarska, čija je vlada potvrdila da je spremna za to osigurati nužnu logističku potporu poput helikoptera i druge opreme.
"Ostajemo pri nakani da preuzmemo poziciju zapovjednika operacije Althea od siječnja 2024. na razdoblje od jedne godine ako to odobri Vijeće za politiku i sigurnost EU", stoji u izjavi mađarske vlade koju prenose banjolučke "Nezavisne novine".
Operacija Althea uspostavljena je 2004. godine kada je EU od NATO-a preuzela mandat osiguranja mira u BiH, a mađarski vojnici u toj misiji sudjeluju od 2010. godine. Trenutačno je u BiH u sastavu EUFOR-a oko 1100 vojnika iz 22 države, uključujući nečlanice Unije poput Švicarske, Čilea, Sjeverne Makedonije, Albanije i Turske.
Mađarska je veoma zainteresirana za mir i stabilnost u BiH i spremna je djelovati na nepristran način gradeći povjerenje sa svim akterima u zemlji, kaže vlada.
Dodik i najbliži suradnici pod sankcijama SAD-a i Britanije
Bio je to ujedno komentar rezerviranog odnosa u Sarajevu prema mogućem jačem angažiranju Mađarske u BiH jer vlasti u Budimpešti grade sve bliže odnose s liderom bosanskih Srba Miloradom Dodikom i Republikom Srpskom.
Dodik i skupina njegovih najbližih suradnika su pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije, a kao protutežu i dokaz da nisu potpuno izolirani ističu bliske veze s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, čija se vlada odlučno protivi uvođenju bilo kakvih sankcija političarima iz reda bosanskih Srba na razini Europske unije.
Dodik je proteklog vikenda u Budimpešti, gdje je boravio na Orbanov poziv, dobio obećanje kako će mu Mađarska pomoći s nešto više od 100 milijuna dolara u situaciji u kojoj je RS izložena tihim financijskim sankcijama Zapada.
Sam Dodik je potvrdio da RS zbog toga trenutačno "ima problema s likvidnošću".
