U sjedištu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, danas je održana konferencija za medije na temu na temu naknada za korištenje voda za proizvodnju električne energije.
Povod za održavanje ove konferencije je povlačenje Zahtjeva za ocjenu ustavnosti spornoga Zakona o vodama HNŽ pred Ustavnim sudom Federacije BiH, od strane premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića. Navedeni Zakon o vodama na ocjenu ustavnosti je prošle godine uputio tadašnji premijer Nermin Nikšić.
Generalni direktor Elektroprivrede HZHB Nikola Krešić govorio je o štetnosti ovakvih odluka i njihovim posljedicama za poslovanje poduzeća i naše kupce električne energije, te je predočio brojne argumente i pokazatelje, stoga Vam u prilogu dostavljamo njegovo cjelovito izlaganje s konferencije
Naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije
Naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije su posebna priča i koliko je meni poznato, kod nas ne samo da su najveće u regiji nego i u čitavom svijetu. U Elektroprivredi HZHB, posljednjim tarifnim postupkom i Rješenjem FERK-a broj: 07-02-1592-82/25/09 od 21.07.2010. godine odobrena prosječna cijena na pragu 0,05852 KM/kWh ili 58,51 KM/MWh, odnosno 29,91 €/MWh.
Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacionih objekata i njegovom izmjenom (sl. novine F BiH 44/02, 57/09) utvrđena je naknada u iznosu od 0,01 KM/kWh ili 10 KM/MWh odnosno 5,11 €/MWh i prihodi su općina na čijem se području nalazi akumulacija.
Naknada se obračunava za protekli mjesec najkasnije do 10-og u mjesecu, a plaćanje se vrši do 15-og u mjesecu. Pa gdje to ima u svijetu?
Naime, energija koju proizvode Hidroelektrane JP „EPHZHB“ najprije se prijenosnom mrežom, pa distributivnom plasira do krajnjih potrošača. Gubici na prijenosnoj i distributivnoj mreži naravno postoje i kreću se oko 15%, što znači da se jedan dio te energije izgubi na gubicima, a na nju plaćamo spomenutu naknadu, kao i ostale naknade koje ću poslije spomenuti.
Električna energija koju mi fakturiramo našim kupcima očitavamo na brojilima krajem mjeseca npr. 30.4., a datum dospijeća računa je 25.5. Naplativost te energije nije 100%, a iz ovih prethodnih podataka da se zaključit da spomenutu naknadu plaćamo praktično avansno, bez uzimanja u obzir što se dio te energije na tom „putu“ do kupca „izgubi“ i ne naplati u stopostotnom iznosu.
U 2013. godini općinama je uplaćeno 24.086.100,00 KM, a u 2014. - 17.558.100,00 KM, a da ih nitko ne upita u što troše ova ne mala sredstva.
Naknada je uvedena Zakonom o vodama F BiH (sl. novine F BiH 46/07) i u 2013. godini po osnovu ove naknade plaćeno je 2.348.300,00 KM, a 2014. godine 1.755.800,0 KM. Ovu naknadu dijele proračun F BiH, proračun županije-kantona i Agencija za vodno područje sliv Jadranskog mora Mostar. Od 2010.godine općinama je uplaćeno cca 115 milijuna KM koliko je iznosila ukupna investicija u HE Mostarsko blato, a ukupno je uplaćeno naknada u tom periodu cca 135 milijuna KM.
Zakonom o vodama HNŽ-HNK od 28.06.2013. godine, „nezakonitim“ zakonom uvedena je „nezakonita“ naknada od 0,005 KM/kWh ili 5 KM/MWh, odnosno 2,56 €/MWh i u 2013. godini isplaćeno je 3.288.500,00 KM, a u 2014. godini 6.114.540,00 KM. Odluke pojedinih sudaca su u najmanju ruku skandalozne da ne kažem malo težu riječ u ovom slučaju.
Također pojedine općine uvode tzv. „komunalne naknade“ na dalekovode po metru, podzemne i nadzemne vodove i na ostale objekte i ta cifra je cca. 5.000.000,00 KM godišnje, u ovisnosti koliko sredstava nedostaje u proračunu pojedine općine.
Kada zbrojimo naknade za korištenje voda dolazimo do iznosa od 0,016 KM/kWh odnosno 16 KM/MWh ili 8,18 €/MWh što predstavlja 27,34 % u odnosu na prosječnu cijenu proizvodnje na pragu HE. Uzimajući u obzir, kako sam već naglasio, da se dio te energije izgubi zbog tehničkih i drugih gubitaka, a i stupanj naplativosti nije 100% ispada da preko 35% prosječne cijene na pragu HE iznose spomenute naknade.
Kada se zbroje sve spomenute naknade u 2013.godini isplaćeno ukupno cca 35.000.000 KM raznoraznih naknada,a svih poreza i doprinosa 27.072.800 KM,u 2014.godini cca 31.000.000 KM,a poreza i doprinosa u iznosu od 27.280.500 KM.
Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom TE (Sl .novine FBiH 80/14) uvedena je naknada u iznosu od 0,0015 KM/kWh ili 1,5 KM/MWh odnosno 0,77 €/MWh što je više od 10 puta manje nego naknade koje plaćaju HE i uvedena je tek od 01.01.2015. godine.
U Republici Hrvatskoj plaćaju se dvije naknade i to:
1. Odlukom o izmjeni i dopuni odluke o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije (Narodne novine RH 22/2013) uvedena je naknada u iznosu od 0,795 lp/kWh koju plaćaju HE i TE jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze i primjenjuje se od 01.01.2013. godine, što iznosi 7,95 KN/MWh ili 1,0534 €/MWh odnosno 2,0602 KM/MWh. (srednji tečaj na dan 13.06.2015. godine 1€ = 7,546890 KN).
2. Uredbom o visini naknade za korištenje voda (Narodne novine RH 82/10, 83/12 i 10/14) uvedena je naknada u iznosu od 7,5% od cijene 1 (jednog) kWh ostvarene prosječne cijene ostvarene na pragu svih HE pojedinog obveznika snage iznad 5 MW, a 5% za snage ispod 5 MW. Naknada služi za financiranje vodnog gospodarstva.
Naknada za korištenje voda za proizvodnju električne energije koju plaća J.P. „EPHZHB“ u FBiH prema naknadama koju plaćaju HE u Republici Hrvatskoj veće za cca 300% ili 3( tri) puta slovom i brojem.
Primjera radi NE Krško sa godišnjom proizvodnjom od cca 6000 GWh plaća sljedeće naknade (Podaci za 2014. godinu)
- Vodna naknada 5,213 milijuna € ili 10,19 milijuna KM
- Naknada za ograničenu upotrebu prostora 5,265 milijuna € ili 10,29 milijuna KM
- Naknada za korištenje građevinskog zemljišta 0,442 milijuna € ili 0,86 milijuna KM
što ukupno iznosi 10,92 milijuna € ili 21,35 milijuna KM. Prema tome naknade koje plaća NE Krško iznosi 1,82 €/MWh ili 3,56 KM/MWh ili vjerovali ili ne 4,5 puta manje od naknada koje plaća J.P. „EPHZHB“ d.d. Mostar, a ima godišnju proizvodnju veću za više od 3 puta (300%)
Odluke pojedinih Sudova i sudaca, pogotovo prezimena Tanović i Bošnjak u najmanju ruku se skandalozne (usudio sam se komentirati iako neke još nisu pravosnažne).
U prosincu 2011., siječnju i veljače 2012. godine CHE Čapljina je koristila crpni rad u noćnim satima, a u dnevnim turbinski. Za 6 sati crpnog rada potrebno je nabaviti 1320 MWh, a u turbinskom radu se dobije 1000 MWh. Općina Čapljina je tužila J.P. „EPHZHB“ i sud u Čapljini i Mostaru je presudio da i na ovu proizvodnju od crpnog rada isplati naknadu 10 KM/MWh što nema veze sa zdravom pameti.
Sve općine na čijem se području nalaze hidro akumulacije, vjerojatno ponukane prvostupanjskom presudom sutkinje Rabije Tanović od 26.06.2014. godine da se po tužbi Prozor-Rama isplati 6.638.968,49 KM sa zakonskim zateznim kamatama, a kao razlog je navedeno povećanje prosječne cijene na pragu HE Rama tarifnim postupkom iz 2010. godine u odnosu ne 2007. godinu. Glavni razlog pokretanje tarifnog postupka 2010. godine je što je izmjenom Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacionih objekata naknada povećana 100%, što na razini godine iznosi cca 8,5 milijuna KM povećanje naknade, a što je na kraju dovelo do povećanja prosječne cijene na pragu HE Rama, a i ostalih HE.
Općina Čapljina podnijela je tužbu u iznosu od 17.417.147,04 KM, općina Neum u iznos u od 5.157.566,60 KM, a općina Ravno 4.907.328,20 KM, sa pripadajućim zateznim kamatama kao razliku spomenute naknade za CHE Čapljina. Primjera radi CHE Čapljina tarifnim postupkom iz 2010. godine odobreni su ukupni troškovi od 16.970.000,00 KM godišnje, a tužbe iznose ukupno 27.482.041,84 KM, što nema veze sa zdravom pameti. Općina Jajce podnijela je tužbu u iznosu od 3.736.549,70 KM, sa zakonskim zateznim kamatama, a općina Grude u iznosu od 810.063,88 KM sa zakonskim kamatama. Ukupan iznos spomenutih tužbi je 38.667.623.82 KM. Tarifnim postupkom iz 2007. godine odobren je godišnji prihod od 63.599.000,00 KM, a tarifnim postupkom ia 2010. godine 77.470.000,00 KM za sve HE u sastavu J.P. “EPHZHB“. Sapiens sat je sasvim dovoljno izgovoriti.
Što na kraju zaključiti već da oni koji donose zakone po ovoj problematici, a i načelnici općina na čijem se području nalaze hidroakumulacije podnošenjem tužbi, pojedini sudovi i pojedini suci, u suradnji sa „vještacima“ imaju za cilj doslovno uništenje J.P. „EPHZHB“ d.d. Mostar, ako se ostvare crne slutnje. Ili je možda bolja varijanta da naše HE proglasimo kao TE ili NE, pa onda opstojnost J.P. „EPHZHB“ d.d. Mostar ne bi bila ugrožena.
Priča da se u ovoj zemlji ništa ne isplati proizvoditi, potvrda je ono što sam iznio. Izgleda da je isplativije kupovati električnu energiju na tržištu i prodavati nego proizvoditi u vlastitim hidroelektranama, a neke su u pogonu više od 60 godina. Što će ce tek desiti ako dođe do pravog otvaranja tržišta električne energije u BiH? Uz ovolike parafiskalne namete nemoguće je biti konkurentan na tržištu, a mnogima su puna usta otvaranja tržišta električne energije.
Naši političari pričaju priču o rasterećenju „gospodarstva“, a ja kažem da oni možda misle da mi nismo „gospodarstvo“ jer je u nazivu našem nazivu „privreda“. Opterećenje Elektroprivreda ovakvim parafiskalnim nametima je opterećenje i gospodarstva i privrede, institucija i svekolikog puka, koji su puno veći od fiskalnih nameta bar što se tiče JP „EPHZHB“ jer ima samo hidro-energiju.
Uvođenjem bar malo reda u ovu oblast i ne dozvoliti kako kome padne na pamet od općinskih vijeća i K-Ž skupština uvođenje kojekakvih naknada ili bar propisati da ove naknade koriste za investiranje u infrastrukturne projekte na svom području, a ne u kupovinu novih automobila, plaće uposlenicima i sl.
Svođenjem ovih naknada u realne okvire stvorio bi se prostor za rasterećenje Elektroprivreda ,a time i rasterećenje ostale privrede i svih onih koji električnu energiju koriste u svojim svakodnevnim aktivnostima.
Povod za održavanje ove konferencije je povlačenje Zahtjeva za ocjenu ustavnosti spornoga Zakona o vodama HNŽ pred Ustavnim sudom Federacije BiH, od strane premijera Vlade Federacije BiH Fadila Novalića. Navedeni Zakon o vodama na ocjenu ustavnosti je prošle godine uputio tadašnji premijer Nermin Nikšić.
Generalni direktor Elektroprivrede HZHB Nikola Krešić govorio je o štetnosti ovakvih odluka i njihovim posljedicama za poslovanje poduzeća i naše kupce električne energije, te je predočio brojne argumente i pokazatelje, stoga Vam u prilogu dostavljamo njegovo cjelovito izlaganje s konferencije
Naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije
Naknade za korištenje voda za proizvodnju električne energije su posebna priča i koliko je meni poznato, kod nas ne samo da su najveće u regiji nego i u čitavom svijetu. U Elektroprivredi HZHB, posljednjim tarifnim postupkom i Rješenjem FERK-a broj: 07-02-1592-82/25/09 od 21.07.2010. godine odobrena prosječna cijena na pragu 0,05852 KM/kWh ili 58,51 KM/MWh, odnosno 29,91 €/MWh.
Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacionih objekata i njegovom izmjenom (sl. novine F BiH 44/02, 57/09) utvrđena je naknada u iznosu od 0,01 KM/kWh ili 10 KM/MWh odnosno 5,11 €/MWh i prihodi su općina na čijem se području nalazi akumulacija.
Naknada se obračunava za protekli mjesec najkasnije do 10-og u mjesecu, a plaćanje se vrši do 15-og u mjesecu. Pa gdje to ima u svijetu?
Naime, energija koju proizvode Hidroelektrane JP „EPHZHB“ najprije se prijenosnom mrežom, pa distributivnom plasira do krajnjih potrošača. Gubici na prijenosnoj i distributivnoj mreži naravno postoje i kreću se oko 15%, što znači da se jedan dio te energije izgubi na gubicima, a na nju plaćamo spomenutu naknadu, kao i ostale naknade koje ću poslije spomenuti.
Električna energija koju mi fakturiramo našim kupcima očitavamo na brojilima krajem mjeseca npr. 30.4., a datum dospijeća računa je 25.5. Naplativost te energije nije 100%, a iz ovih prethodnih podataka da se zaključit da spomenutu naknadu plaćamo praktično avansno, bez uzimanja u obzir što se dio te energije na tom „putu“ do kupca „izgubi“ i ne naplati u stopostotnom iznosu.
U 2013. godini općinama je uplaćeno 24.086.100,00 KM, a u 2014. - 17.558.100,00 KM, a da ih nitko ne upita u što troše ova ne mala sredstva.
Naknada je uvedena Zakonom o vodama F BiH (sl. novine F BiH 46/07) i u 2013. godini po osnovu ove naknade plaćeno je 2.348.300,00 KM, a 2014. godine 1.755.800,0 KM. Ovu naknadu dijele proračun F BiH, proračun županije-kantona i Agencija za vodno područje sliv Jadranskog mora Mostar. Od 2010.godine općinama je uplaćeno cca 115 milijuna KM koliko je iznosila ukupna investicija u HE Mostarsko blato, a ukupno je uplaćeno naknada u tom periodu cca 135 milijuna KM.
Zakonom o vodama HNŽ-HNK od 28.06.2013. godine, „nezakonitim“ zakonom uvedena je „nezakonita“ naknada od 0,005 KM/kWh ili 5 KM/MWh, odnosno 2,56 €/MWh i u 2013. godini isplaćeno je 3.288.500,00 KM, a u 2014. godini 6.114.540,00 KM. Odluke pojedinih sudaca su u najmanju ruku skandalozne da ne kažem malo težu riječ u ovom slučaju.
Također pojedine općine uvode tzv. „komunalne naknade“ na dalekovode po metru, podzemne i nadzemne vodove i na ostale objekte i ta cifra je cca. 5.000.000,00 KM godišnje, u ovisnosti koliko sredstava nedostaje u proračunu pojedine općine.
Kada zbrojimo naknade za korištenje voda dolazimo do iznosa od 0,016 KM/kWh odnosno 16 KM/MWh ili 8,18 €/MWh što predstavlja 27,34 % u odnosu na prosječnu cijenu proizvodnje na pragu HE. Uzimajući u obzir, kako sam već naglasio, da se dio te energije izgubi zbog tehničkih i drugih gubitaka, a i stupanj naplativosti nije 100% ispada da preko 35% prosječne cijene na pragu HE iznose spomenute naknade.
Kada se zbroje sve spomenute naknade u 2013.godini isplaćeno ukupno cca 35.000.000 KM raznoraznih naknada,a svih poreza i doprinosa 27.072.800 KM,u 2014.godini cca 31.000.000 KM,a poreza i doprinosa u iznosu od 27.280.500 KM.
Zakonom o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenih radom TE (Sl .novine FBiH 80/14) uvedena je naknada u iznosu od 0,0015 KM/kWh ili 1,5 KM/MWh odnosno 0,77 €/MWh što je više od 10 puta manje nego naknade koje plaćaju HE i uvedena je tek od 01.01.2015. godine.
U Republici Hrvatskoj plaćaju se dvije naknade i to:
1. Odlukom o izmjeni i dopuni odluke o visini naknade za korištenje prostora koje koriste proizvodna postrojenja za proizvodnju električne energije (Narodne novine RH 22/2013) uvedena je naknada u iznosu od 0,795 lp/kWh koju plaćaju HE i TE jedinicama lokalne samouprave na čijem se području nalaze i primjenjuje se od 01.01.2013. godine, što iznosi 7,95 KN/MWh ili 1,0534 €/MWh odnosno 2,0602 KM/MWh. (srednji tečaj na dan 13.06.2015. godine 1€ = 7,546890 KN).
2. Uredbom o visini naknade za korištenje voda (Narodne novine RH 82/10, 83/12 i 10/14) uvedena je naknada u iznosu od 7,5% od cijene 1 (jednog) kWh ostvarene prosječne cijene ostvarene na pragu svih HE pojedinog obveznika snage iznad 5 MW, a 5% za snage ispod 5 MW. Naknada služi za financiranje vodnog gospodarstva.
Naknada za korištenje voda za proizvodnju električne energije koju plaća J.P. „EPHZHB“ u FBiH prema naknadama koju plaćaju HE u Republici Hrvatskoj veće za cca 300% ili 3( tri) puta slovom i brojem.
Primjera radi NE Krško sa godišnjom proizvodnjom od cca 6000 GWh plaća sljedeće naknade (Podaci za 2014. godinu)
- Vodna naknada 5,213 milijuna € ili 10,19 milijuna KM
- Naknada za ograničenu upotrebu prostora 5,265 milijuna € ili 10,29 milijuna KM
- Naknada za korištenje građevinskog zemljišta 0,442 milijuna € ili 0,86 milijuna KM
što ukupno iznosi 10,92 milijuna € ili 21,35 milijuna KM. Prema tome naknade koje plaća NE Krško iznosi 1,82 €/MWh ili 3,56 KM/MWh ili vjerovali ili ne 4,5 puta manje od naknada koje plaća J.P. „EPHZHB“ d.d. Mostar, a ima godišnju proizvodnju veću za više od 3 puta (300%)
Odluke pojedinih Sudova i sudaca, pogotovo prezimena Tanović i Bošnjak u najmanju ruku se skandalozne (usudio sam se komentirati iako neke još nisu pravosnažne).
U prosincu 2011., siječnju i veljače 2012. godine CHE Čapljina je koristila crpni rad u noćnim satima, a u dnevnim turbinski. Za 6 sati crpnog rada potrebno je nabaviti 1320 MWh, a u turbinskom radu se dobije 1000 MWh. Općina Čapljina je tužila J.P. „EPHZHB“ i sud u Čapljini i Mostaru je presudio da i na ovu proizvodnju od crpnog rada isplati naknadu 10 KM/MWh što nema veze sa zdravom pameti.
Sve općine na čijem se području nalaze hidro akumulacije, vjerojatno ponukane prvostupanjskom presudom sutkinje Rabije Tanović od 26.06.2014. godine da se po tužbi Prozor-Rama isplati 6.638.968,49 KM sa zakonskim zateznim kamatama, a kao razlog je navedeno povećanje prosječne cijene na pragu HE Rama tarifnim postupkom iz 2010. godine u odnosu ne 2007. godinu. Glavni razlog pokretanje tarifnog postupka 2010. godine je što je izmjenom Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidro akumulacionih objekata naknada povećana 100%, što na razini godine iznosi cca 8,5 milijuna KM povećanje naknade, a što je na kraju dovelo do povećanja prosječne cijene na pragu HE Rama, a i ostalih HE.
Općina Čapljina podnijela je tužbu u iznosu od 17.417.147,04 KM, općina Neum u iznos u od 5.157.566,60 KM, a općina Ravno 4.907.328,20 KM, sa pripadajućim zateznim kamatama kao razliku spomenute naknade za CHE Čapljina. Primjera radi CHE Čapljina tarifnim postupkom iz 2010. godine odobreni su ukupni troškovi od 16.970.000,00 KM godišnje, a tužbe iznose ukupno 27.482.041,84 KM, što nema veze sa zdravom pameti. Općina Jajce podnijela je tužbu u iznosu od 3.736.549,70 KM, sa zakonskim zateznim kamatama, a općina Grude u iznosu od 810.063,88 KM sa zakonskim kamatama. Ukupan iznos spomenutih tužbi je 38.667.623.82 KM. Tarifnim postupkom iz 2007. godine odobren je godišnji prihod od 63.599.000,00 KM, a tarifnim postupkom ia 2010. godine 77.470.000,00 KM za sve HE u sastavu J.P. “EPHZHB“. Sapiens sat je sasvim dovoljno izgovoriti.
Što na kraju zaključiti već da oni koji donose zakone po ovoj problematici, a i načelnici općina na čijem se području nalaze hidroakumulacije podnošenjem tužbi, pojedini sudovi i pojedini suci, u suradnji sa „vještacima“ imaju za cilj doslovno uništenje J.P. „EPHZHB“ d.d. Mostar, ako se ostvare crne slutnje. Ili je možda bolja varijanta da naše HE proglasimo kao TE ili NE, pa onda opstojnost J.P. „EPHZHB“ d.d. Mostar ne bi bila ugrožena.
Priča da se u ovoj zemlji ništa ne isplati proizvoditi, potvrda je ono što sam iznio. Izgleda da je isplativije kupovati električnu energiju na tržištu i prodavati nego proizvoditi u vlastitim hidroelektranama, a neke su u pogonu više od 60 godina. Što će ce tek desiti ako dođe do pravog otvaranja tržišta električne energije u BiH? Uz ovolike parafiskalne namete nemoguće je biti konkurentan na tržištu, a mnogima su puna usta otvaranja tržišta električne energije.
Naši političari pričaju priču o rasterećenju „gospodarstva“, a ja kažem da oni možda misle da mi nismo „gospodarstvo“ jer je u nazivu našem nazivu „privreda“. Opterećenje Elektroprivreda ovakvim parafiskalnim nametima je opterećenje i gospodarstva i privrede, institucija i svekolikog puka, koji su puno veći od fiskalnih nameta bar što se tiče JP „EPHZHB“ jer ima samo hidro-energiju.
Uvođenjem bar malo reda u ovu oblast i ne dozvoliti kako kome padne na pamet od općinskih vijeća i K-Ž skupština uvođenje kojekakvih naknada ili bar propisati da ove naknade koriste za investiranje u infrastrukturne projekte na svom području, a ne u kupovinu novih automobila, plaće uposlenicima i sl.
Svođenjem ovih naknada u realne okvire stvorio bi se prostor za rasterećenje Elektroprivreda ,a time i rasterećenje ostale privrede i svih onih koji električnu energiju koriste u svojim svakodnevnim aktivnostima.
Generalni direktor
Nikola Krešić, dipl.ing.el.
Nikola Krešić, dipl.ing.el.
