Deficit Republike Srpske u prošloj godini veći je od prikazanog za 22 milijuna KM. Utvrdila je tako Glavna služba za reviziju zbog čega je dala Mišljenje s rezervom na Konsolidirani godišnji izvještaj za korisnike entitetskog proračuna za prošlu godinu.
Minusi
Deficit proračuna Republike Srpske na kraju protekle fiskalne godine iznosio je 320 milijuna KM, piše BHRT.
U godišnjem financijskom izvještaju Vlada je, međutim, iskazala manji deficit na što je ukazala i Glavna služba za reviziju dajući zbog toga Mišljenje s rezervom za financijsku usklađenost.
"Ukupan deficit iskazan u Periodičnom izvještaju o izvršenju proračuna u iznosu od 300.555.433 KM je potrebno korigirati na više za 22.209.469 KM, po osnovu manje iskazanog deficita u Izvještaju o izvršenju po računovodstvenim fondovima u iznosu od 22.010.893 KM i manje iskazanih tekućih rashoda na fondu 02 u iznosu od 198.576 KM", naveli su iz Glavne službe za reviziju.
Ukupni deficit korisnika proračuna je i veći ako mu se dodaju minusi koje su ostvarile jedinice lokalne samouprave, upozorava predsjednica Odbora za reviziju u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Osim što je deficit iskazan manjim za 22 milijuna KM, revizijom su, podsjeća, ustanovljeni i drugi propusti među kojima su i propusti u trošenju sredstava namijenjenih javnim investicijama.
Ušteda
"Od 91 milijun koliko je dodijeljeno nositeljima projekata, samo 61 milijun je na neki način opravdano, a 30 milijuna apsolutno nije opravdano. Također Vlada je dodjeljivala sredstva što dobavljačima izvođačima radova, ali tako i direktno na račune nosiocima projekta", istaknula je Mirjana Orašanin, predsjednica Odbora za reviziju NSRS.
Stanje s nivoom deficita, naglašava, pokazuje da se nivo potrošnje javnih sredstava mora zaustaviti i vlast pozabaviti uštedama.
"Po Zakonu o proračunu RS, lokalne općine i dugovi koje su oni u toj godini napravili nisu uključivani u ukupan iznos deficita. On bi bio i veći ako se uključi. Ali ono što je bitno reći je da je taj iznos praktično 10 posto proračuna. Imati deficit neplaćenih računa, neizmirenih obveza na nivou 10 posto godišnje jedne zemlje ili entiteta je nedopustivo", istaknuo je ekonomist Zoran Pavlović.
Deficit se godinama unazad pokriva zaduženjima. No, takvo stanje ponavljaju sugovornici BHRT-a, samo dodatno povećava minuse u proračunu.
Minusi
Deficit proračuna Republike Srpske na kraju protekle fiskalne godine iznosio je 320 milijuna KM, piše BHRT.
U godišnjem financijskom izvještaju Vlada je, međutim, iskazala manji deficit na što je ukazala i Glavna služba za reviziju dajući zbog toga Mišljenje s rezervom za financijsku usklađenost.
"Ukupan deficit iskazan u Periodičnom izvještaju o izvršenju proračuna u iznosu od 300.555.433 KM je potrebno korigirati na više za 22.209.469 KM, po osnovu manje iskazanog deficita u Izvještaju o izvršenju po računovodstvenim fondovima u iznosu od 22.010.893 KM i manje iskazanih tekućih rashoda na fondu 02 u iznosu od 198.576 KM", naveli su iz Glavne službe za reviziju.
Ukupni deficit korisnika proračuna je i veći ako mu se dodaju minusi koje su ostvarile jedinice lokalne samouprave, upozorava predsjednica Odbora za reviziju u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Osim što je deficit iskazan manjim za 22 milijuna KM, revizijom su, podsjeća, ustanovljeni i drugi propusti među kojima su i propusti u trošenju sredstava namijenjenih javnim investicijama.
Ušteda
"Od 91 milijun koliko je dodijeljeno nositeljima projekata, samo 61 milijun je na neki način opravdano, a 30 milijuna apsolutno nije opravdano. Također Vlada je dodjeljivala sredstva što dobavljačima izvođačima radova, ali tako i direktno na račune nosiocima projekta", istaknula je Mirjana Orašanin, predsjednica Odbora za reviziju NSRS.
Stanje s nivoom deficita, naglašava, pokazuje da se nivo potrošnje javnih sredstava mora zaustaviti i vlast pozabaviti uštedama.
"Po Zakonu o proračunu RS, lokalne općine i dugovi koje su oni u toj godini napravili nisu uključivani u ukupan iznos deficita. On bi bio i veći ako se uključi. Ali ono što je bitno reći je da je taj iznos praktično 10 posto proračuna. Imati deficit neplaćenih računa, neizmirenih obveza na nivou 10 posto godišnje jedne zemlje ili entiteta je nedopustivo", istaknuo je ekonomist Zoran Pavlović.
Deficit se godinama unazad pokriva zaduženjima. No, takvo stanje ponavljaju sugovornici BHRT-a, samo dodatno povećava minuse u proračunu.
