Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, uz visoko pokroviteljstvo predsjedatelja Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragana Čovića, danas u Mostaru organizira konferenciju pod nazivom „Konsenzus o preustroju političkog sustava 20 godina poslije Daytona – realnost ili zavaravanje?“.
Na skupu, uz Čovića, sudjeluju član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH iz RS-a i predsjednik PDP-a Mladen Ivanić, zatim Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a, Mladen Bosić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlament BiH i predsjednik SDS, Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH, te Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora.
Razumjeti što je Daton donio
Konferenciju je otvorio Dragan Čović rječima kako se nada da je godišnjica dobar povod kako bi svi zajedno planirali budućnost BiH.
- Sasvim sam siguran kako ćemo i danas kroz svoje iskaze pokazati i različita stajališta i kako vidimo našu budućnost ali jedno je sasvim izvjesno. Jedinstvenost i teritorijalni integritet BiH nema alternative kao ni njen europski i euro-atlanski put. Ja sam siguran kako danas u Hercegovini i najljepšem gradu Mostaru možemo biti pravi domaćini. Siguran sam kako Mostar možemo urediti kao i državu. U kojoj mjeri ćemo to uspjeti do nas je, to je naša obaveza. U toj vjeri i nadi da ćemo znati upravljati procesima koji dolaze i razumjeti što nam Dejton donio dobro kao i na jedan vrlo jasan način odrediti našu budućnost - kazao je Čović.
Na početku rasprave prvog panela predstavnici RS-a Milorad Dodik i Mladen Bosić izrazili su sumnje kako bi se mogao naći konsenzus za promjene Dejtona. Bosić je naveo kako je za njegovu promjenu ključno povjerenje među partnerima.
Predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić kazao je kako Dejton jeste zaustavio rat, ali se nitko s njim ne osjeća najsretnije.
- Najveći dio srpskog korpusa se boji neke vrste unitarizma, Bošnjaci se boje separatizma, Hrvati se boje majorizacije, imali smo situaciju da to nije politika bošnjačkog korpusa već stranke koja čak i nije htjela da bude dominantno bošnjačka ali je imala dovoljno snage i moći majorizirati Hrvate kroz izbor člana Predsjedništva BiH. Također smo i i mi imali trauma. Za mene bi prilikom izbora članova Predsjedništva najjednostavnija opcija bila izravan izbor. Onda smo došli do tog čuvenog asimetrija-simetrija. Ja mislim kako ćemo morati mijenjati Dejton kroz intergracije u EU. Ovo što je rekao Bosić, mislim kako je pitanje povjerenja ključno za rješavanja problema, ali s druge strane želim biti izravan, utrošili smo ogromnu političku snagu na Dejton koji je sam po sebi nesretan. Uspio je zaustaviti rat ali smo zaboravili baviti se ekonomskim pitanjima, EU integracijama i tako zaboravili ekonomske promašaje, korupciju katastrofalno stanje u Pravosuđu - kazao je Radončić.
Bakir Izetbegović istakao je kako bi izbor člana Predsjedništva trebao ostati izravan jer se tako pokazuje volja naroda.
S druge strane Ivanić smatra da se taj model može primijeniti u Federaciji BiH, ali bi u RS-u trebao ostati model izravnog izbora člana Predsjedništva.
Spriječiti jedne da biraju za druge
U drugom djelu diskusije o modelima izbora članova Predsjedništva BiH kako bi se spriječilo da jedan narod bira drugom narodu predstavnike, Milorad Dodik je kazao kako je to isključivo pitanje Bošnjaka i Hrvata.
- U Republici Srpskoj smo mi odmah predložili prihvatljivo rješenje za sve. Umjesto da u Ustavu piše kako se iz Republike Srpske bira jedan Srbin može pisati jedan predstavnik iz RS-a i time smo riješili pitanje Sejdić-Finci - kazao je Dodik, a s time se složio i Bosić, dodajući kako ne vidi drugo riješenje za RS.
Radončić je istakao kako je ta tema bila predmet dugih i iscrpnih rasprava.
- Te rasprave su trajale od pet ujutro i završavale u pet sati sljedećeg dana. Što se tiče ljudskih prava neizravan izbor nije bio prihvatljiv ni u RS, a asimetrični model za nas iz FBiH nije bio rješenje. Rasprava traje godinama i teško je sad u sat-dva o tome govoriti, jer bojim se kako ćemo napraviti više štete, a građani će pomisliti kako smo dalje jedan od drugog nego prije. Imamo momente napretka i rezultate, trebamo relaksirati odnose, pa u miru naći rješenje - kazao je Radončić.
Bakir Izetbegović također je naveo kako bi se moglo razgovarati o svakom modelu, samo je pitanje njegove provedbe, ali smatra kako sada možda nije vrijeme.
Što se tiče izbornih jedinica, Dodik je naveo kako je to po njemu jedini način koji bi jamčio svima ravnopravnost.
Radončić je istakao kako se ne bi trebalo više upuštati u avanture, kao što je bilo u slučaju Komšić te kako će bošnjačko-hrvatski dijalog i relaksacija odnosa dovesti do prihvatljivog rješenja.
Dnevnik.ba
Na skupu, uz Čovića, sudjeluju član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH iz RS-a i predsjednik PDP-a Mladen Ivanić, zatim Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske i predsjednik SNSD-a, Mladen Bosić, prvi zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlament BiH i predsjednik SDS, Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH, te Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora.
Razumjeti što je Daton donio
Konferenciju je otvorio Dragan Čović rječima kako se nada da je godišnjica dobar povod kako bi svi zajedno planirali budućnost BiH.
- Sasvim sam siguran kako ćemo i danas kroz svoje iskaze pokazati i različita stajališta i kako vidimo našu budućnost ali jedno je sasvim izvjesno. Jedinstvenost i teritorijalni integritet BiH nema alternative kao ni njen europski i euro-atlanski put. Ja sam siguran kako danas u Hercegovini i najljepšem gradu Mostaru možemo biti pravi domaćini. Siguran sam kako Mostar možemo urediti kao i državu. U kojoj mjeri ćemo to uspjeti do nas je, to je naša obaveza. U toj vjeri i nadi da ćemo znati upravljati procesima koji dolaze i razumjeti što nam Dejton donio dobro kao i na jedan vrlo jasan način odrediti našu budućnost - kazao je Čović.
Na početku rasprave prvog panela predstavnici RS-a Milorad Dodik i Mladen Bosić izrazili su sumnje kako bi se mogao naći konsenzus za promjene Dejtona. Bosić je naveo kako je za njegovu promjenu ključno povjerenje među partnerima.
Predsjednik Saveza za bolju budućnost Fahrudin Radončić kazao je kako Dejton jeste zaustavio rat, ali se nitko s njim ne osjeća najsretnije.
- Najveći dio srpskog korpusa se boji neke vrste unitarizma, Bošnjaci se boje separatizma, Hrvati se boje majorizacije, imali smo situaciju da to nije politika bošnjačkog korpusa već stranke koja čak i nije htjela da bude dominantno bošnjačka ali je imala dovoljno snage i moći majorizirati Hrvate kroz izbor člana Predsjedništva BiH. Također smo i i mi imali trauma. Za mene bi prilikom izbora članova Predsjedništva najjednostavnija opcija bila izravan izbor. Onda smo došli do tog čuvenog asimetrija-simetrija. Ja mislim kako ćemo morati mijenjati Dejton kroz intergracije u EU. Ovo što je rekao Bosić, mislim kako je pitanje povjerenja ključno za rješavanja problema, ali s druge strane želim biti izravan, utrošili smo ogromnu političku snagu na Dejton koji je sam po sebi nesretan. Uspio je zaustaviti rat ali smo zaboravili baviti se ekonomskim pitanjima, EU integracijama i tako zaboravili ekonomske promašaje, korupciju katastrofalno stanje u Pravosuđu - kazao je Radončić.
Bakir Izetbegović istakao je kako bi izbor člana Predsjedništva trebao ostati izravan jer se tako pokazuje volja naroda.
S druge strane Ivanić smatra da se taj model može primijeniti u Federaciji BiH, ali bi u RS-u trebao ostati model izravnog izbora člana Predsjedništva.
Spriječiti jedne da biraju za druge
U drugom djelu diskusije o modelima izbora članova Predsjedništva BiH kako bi se spriječilo da jedan narod bira drugom narodu predstavnike, Milorad Dodik je kazao kako je to isključivo pitanje Bošnjaka i Hrvata.
- U Republici Srpskoj smo mi odmah predložili prihvatljivo rješenje za sve. Umjesto da u Ustavu piše kako se iz Republike Srpske bira jedan Srbin može pisati jedan predstavnik iz RS-a i time smo riješili pitanje Sejdić-Finci - kazao je Dodik, a s time se složio i Bosić, dodajući kako ne vidi drugo riješenje za RS.
Radončić je istakao kako je ta tema bila predmet dugih i iscrpnih rasprava.
- Te rasprave su trajale od pet ujutro i završavale u pet sati sljedećeg dana. Što se tiče ljudskih prava neizravan izbor nije bio prihvatljiv ni u RS, a asimetrični model za nas iz FBiH nije bio rješenje. Rasprava traje godinama i teško je sad u sat-dva o tome govoriti, jer bojim se kako ćemo napraviti više štete, a građani će pomisliti kako smo dalje jedan od drugog nego prije. Imamo momente napretka i rezultate, trebamo relaksirati odnose, pa u miru naći rješenje - kazao je Radončić.
Bakir Izetbegović također je naveo kako bi se moglo razgovarati o svakom modelu, samo je pitanje njegove provedbe, ali smatra kako sada možda nije vrijeme.
Što se tiče izbornih jedinica, Dodik je naveo kako je to po njemu jedini način koji bi jamčio svima ravnopravnost.
Radončić je istakao kako se ne bi trebalo više upuštati u avanture, kao što je bilo u slučaju Komšić te kako će bošnjačko-hrvatski dijalog i relaksacija odnosa dovesti do prihvatljivog rješenja.
Dnevnik.ba
