Šume su pluća naše planete; no rijetko uopće promišljamo o njihovom značenju i važnosti za život čovječanstva uopće.
Stoga se danas na Svjetski dan šuma zaustavimo makar kratko u promišljanju koliko su nam šume važne, što nam znače, koliko svojim djelovanjem štetimo tom zlatnom blagu naše zemlje.
Međunarodni dan šuma ili Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. ožujka. Ovaj je datum ustanovljen 1971. godine, kada se obilježavao kao Dan šuma, na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije, kako bi se istaknula važnost drveća i istaknule brojne dobrobiti šumske vegetacije.
Šume su jedan od najsloženijih kopnenih ekosustava.
Predstavljaju prirodno stanište brojnim biljkama, životinjama, gljivama i mikroorganizmima, zbog čega imaju izrazitu slojevitost, ali i međusobnu povezanost svih članova zajednice, čiji opstanak i razvoj u značajnoj mjeri ovisi o očuvanosti šume.
Važno je napomenuti da u Rami imamo Odjel Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čijem je čelu gospođa Marija Zadro, a nadzor i zaštita je glavna aktivnost ovog Odjela. Jablanica također pripada ovom Odjelu.
Gospođa Zadro dala je podatke o ukupnoj površini šuma u našoj općini, a saznali smo koliko izostanak Zakona o šumama šteti plućima naše planete.
U Prozor-Rami su 24 447,7 ha šumskog zemljišta
7 120,8 ha je visokih šuma (visoke šume s prirodnom obnovom i degradirane visoke šume), 6 238,2 ha izdanačkih šuma, 580,3 ha šumskih kultura.
Ostale površine su goleti i neproduktivno zemljište u šumarskom pogledu. 2 419, 72 ha je privatnih šuma, a površina je uzeta iz Šumsko gospodarske osnove za privatne šume koja je važila za našu općinu do 2002. godine.
Šume predstavljaju prirodni resurs od iznimne važnosti za čovjeka, ali i za cjelokupnu biološku raznolikost. One su stabilizatori klime s velikim utjecajem na stabilnost svih ekosustava, najviše utječu na pročišćavanje zraka od prašine, drugih čestica i plinova koji ulaze u atmosferu, utječu na vodne resurse, kvalitetu tla, a zahvaljujući svojoj zaštitnoj ulozi, sprječavaju eroziju, klizišta.
One danas pokrivaju nešto više od 30% ukupnih kopnenih površina Zemlje. Pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosustavi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.
U Federaciji Bosne i Hercegovine šume i šumska zemljišta se prostiru na površini od oko 1.522.900 ha ili oko 48% površine. Ukupna zaliha svih državnih šuma je procijenjena na 161.997.182 m3, s prosječnom zalihom od oko 199,4 m3/ha. Odnos državnih i privatnih šuma je 82:18%.
Usprkos svim neprocjenjivim ekološkim, gospodarskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.
Zdrave šume proizvedu oko 20 t kisika po hektaru godišnje.
Glavne vrste drveća u FBiH su jela, smreka, bijeli i crni bor, bukva, različite vrste hrasta, a u manje značajnom broju zastupljene su vrste plemenitih lišćara, kao što su javor, brijest, jasen, te stabla voća (trešnja, jabuka, kruška).
Federacija BiH još uvijek bez Zakona o šumama
Na ovaj zakon FBiH čeka još od 2009. kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji Zakon o šumama proglašen neustavnim. Vlada FBiH je nakon toga kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u prosincu 2011. također presudom Ustavnog suda, stavljena izvan snage.
U međuvremenu su sve županije, osim Hercegovačko-neretvanske, donijele županijske zakone o šumama.
Donošenjem novog Zakona o šumama uredila bi se oblast šumarstva na nivou FBiH što bi omogućilo zaštitu ovog prirodnog resursa, zaustavljanje bespravne sječe šume i bespravnog zauzimanja državnog šumskog zemljišta.
Vlada FBiH je još u srpnju 2017. godine utvrdila Prijedlog zakona o šumama i uputila ga u parlamentarnu proceduru. U međuvremenu je 2019. godine Vlada FBiH na osnovu zaključka sa svoje sjednice uputila urgenciju prema Parlamentu FBiH da hitno uzme u razmatranje Prijedlog zakona o šumama, ali nažalost do danas nije ništa urađeno.
Nepostojanje Zakona o šumama na nivou FBiH dovodi do nesagledivih negativnih efekata ne samo u šumarstvu i drvnoj industriji nego ima negativan utjecaj na ostale segmente društva kao što su: provođenje prostorno planskih akata na svim nivoima, nemogućnost realiziranja značajnih energetskih, komunikacijskih, vodoprivrednih i drugih projekata od državnog interesa, od interesa za FBiH, županijske i lokalnu samoupravu, zatim nemogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno rješavanje sudskih postupaka po pitanju vlasništva nad šumom koji su u tijeku, postupanje županijskih tužiteljstava u primjeni Kaznenog zakona FBiH, rad Federalne i županijskih šumarskih inspekcija i drugo.
Kako nema Zakona o šumama, znači da nema ni korisnika šuma u našoj županiji. Niti jedno javno poduzeće nema potpisan ugovor s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o korištenju šuma.
Zbog nepostojanja materijalnog propisa iz oblasti šumarstva i naša općina Prozor-Rama trpi negativne posljedice:
Zadatak zaštite šuma je redovito praćenje i sprječavanje razvoja najvažnijih i najčešćih biljnih bolesti i štetnika.
Nažalost i šume osjećaju negativne posljedice utjecaja čovjeka. Ljudi koji neće održavati drveće, ubrzo će živjeti u svijetu koji ne može održati ljude.
Danas je dan da zastanemo i razmislimo što to mogu učiniti za pluća naše planete, a time i za sebe!? Učinimo to!
Božana Nikolić / rama-prozor.info
Stoga se danas na Svjetski dan šuma zaustavimo makar kratko u promišljanju koliko su nam šume važne, što nam znače, koliko svojim djelovanjem štetimo tom zlatnom blagu naše zemlje.
Međunarodni dan šuma ili Svjetski dan šuma obilježava se svake godine 21. ožujka. Ovaj je datum ustanovljen 1971. godine, kada se obilježavao kao Dan šuma, na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije, kako bi se istaknula važnost drveća i istaknule brojne dobrobiti šumske vegetacije.
Šume su jedan od najsloženijih kopnenih ekosustava.
Predstavljaju prirodno stanište brojnim biljkama, životinjama, gljivama i mikroorganizmima, zbog čega imaju izrazitu slojevitost, ali i međusobnu povezanost svih članova zajednice, čiji opstanak i razvoj u značajnoj mjeri ovisi o očuvanosti šume.
Važno je napomenuti da u Rami imamo Odjel Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede na čijem je čelu gospođa Marija Zadro, a nadzor i zaštita je glavna aktivnost ovog Odjela. Jablanica također pripada ovom Odjelu.
Gospođa Zadro dala je podatke o ukupnoj površini šuma u našoj općini, a saznali smo koliko izostanak Zakona o šumama šteti plućima naše planete.
U Prozor-Rami su 24 447,7 ha šumskog zemljišta
7 120,8 ha je visokih šuma (visoke šume s prirodnom obnovom i degradirane visoke šume), 6 238,2 ha izdanačkih šuma, 580,3 ha šumskih kultura.
Ostale površine su goleti i neproduktivno zemljište u šumarskom pogledu. 2 419, 72 ha je privatnih šuma, a površina je uzeta iz Šumsko gospodarske osnove za privatne šume koja je važila za našu općinu do 2002. godine.
Šume predstavljaju prirodni resurs od iznimne važnosti za čovjeka, ali i za cjelokupnu biološku raznolikost. One su stabilizatori klime s velikim utjecajem na stabilnost svih ekosustava, najviše utječu na pročišćavanje zraka od prašine, drugih čestica i plinova koji ulaze u atmosferu, utječu na vodne resurse, kvalitetu tla, a zahvaljujući svojoj zaštitnoj ulozi, sprječavaju eroziju, klizišta.
One danas pokrivaju nešto više od 30% ukupnih kopnenih površina Zemlje. Pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosustavi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata.
U Federaciji Bosne i Hercegovine šume i šumska zemljišta se prostiru na površini od oko 1.522.900 ha ili oko 48% površine. Ukupna zaliha svih državnih šuma je procijenjena na 161.997.182 m3, s prosječnom zalihom od oko 199,4 m3/ha. Odnos državnih i privatnih šuma je 82:18%.
Usprkos svim neprocjenjivim ekološkim, gospodarskim, društvenim i zdravstvenim dobrobitima, čovjek uništava te iste šume bez kojih ne može živjeti. Krčenje je i dalje ozbiljan problem u cijelom svijetu.
Zdrave šume proizvedu oko 20 t kisika po hektaru godišnje.
Glavne vrste drveća u FBiH su jela, smreka, bijeli i crni bor, bukva, različite vrste hrasta, a u manje značajnom broju zastupljene su vrste plemenitih lišćara, kao što su javor, brijest, jasen, te stabla voća (trešnja, jabuka, kruška).
Federacija BiH još uvijek bez Zakona o šumama
Na ovaj zakon FBiH čeka još od 2009. kada je odlukom Ustavnog suda FBiH tadašnji Zakon o šumama proglašen neustavnim. Vlada FBiH je nakon toga kao rješenje donijela Uredbu o šumama, koja je u prosincu 2011. također presudom Ustavnog suda, stavljena izvan snage.
U međuvremenu su sve županije, osim Hercegovačko-neretvanske, donijele županijske zakone o šumama.
Donošenjem novog Zakona o šumama uredila bi se oblast šumarstva na nivou FBiH što bi omogućilo zaštitu ovog prirodnog resursa, zaustavljanje bespravne sječe šume i bespravnog zauzimanja državnog šumskog zemljišta.
Vlada FBiH je još u srpnju 2017. godine utvrdila Prijedlog zakona o šumama i uputila ga u parlamentarnu proceduru. U međuvremenu je 2019. godine Vlada FBiH na osnovu zaključka sa svoje sjednice uputila urgenciju prema Parlamentu FBiH da hitno uzme u razmatranje Prijedlog zakona o šumama, ali nažalost do danas nije ništa urađeno.
Nepostojanje Zakona o šumama na nivou FBiH dovodi do nesagledivih negativnih efekata ne samo u šumarstvu i drvnoj industriji nego ima negativan utjecaj na ostale segmente društva kao što su: provođenje prostorno planskih akata na svim nivoima, nemogućnost realiziranja značajnih energetskih, komunikacijskih, vodoprivrednih i drugih projekata od državnog interesa, od interesa za FBiH, županijske i lokalnu samoupravu, zatim nemogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, odnosno rješavanje sudskih postupaka po pitanju vlasništva nad šumom koji su u tijeku, postupanje županijskih tužiteljstava u primjeni Kaznenog zakona FBiH, rad Federalne i županijskih šumarskih inspekcija i drugo.
Kako nema Zakona o šumama, znači da nema ni korisnika šuma u našoj županiji. Niti jedno javno poduzeće nema potpisan ugovor s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede o korištenju šuma.
Zbog nepostojanja materijalnog propisa iz oblasti šumarstva i naša općina Prozor-Rama trpi negativne posljedice:
Zadatak zaštite šuma je redovito praćenje i sprječavanje razvoja najvažnijih i najčešćih biljnih bolesti i štetnika.
Nažalost i šume osjećaju negativne posljedice utjecaja čovjeka. Ljudi koji neće održavati drveće, ubrzo će živjeti u svijetu koji ne može održati ljude.
Danas je dan da zastanemo i razmislimo što to mogu učiniti za pluća naše planete, a time i za sebe!? Učinimo to!
Božana Nikolić / rama-prozor.info
