Već 4,4 milijarde godina Zemlja rotira u istom smjeru kao i Sunce. U istom smjeru rotiraju i ostali planeti Sunčeva sustava osim Venere i Urana.
Međutim, što bi se dogodilo kad bi neki iznenadni svemirski događaj, poput hipotetskog udara golemog asteroida, doveo do toga da se Zemlja vrti u suprotnom smjeru, pitanje je koje zaokuplja njemačke znanstvenike pod vodstvom Floriana Ziemana s Instituta Max Planck za meteorologiju u Hamburgu, prenosi Jutarnji.hr.
Ziemanov tim napravio je kompjutorsku simulaciju koja pokazuje kako bi promjena smjera rotacije našeg planeta dovela do drastičnih klimatskih promjena. Ta je simulacija predstavljena na nedavno održanom godišnjem sastanku Europske geoznanstvene unije u Beču.
Kao i sva druga nebeska tijela, Zemlja se okreće oko svoje osi.
Zemlja se rotira prema istoku: gledajući sa zvijezde Sjevernjače (Polaris), Zemlja se vrti suprotno od kazaljke na satu. Jedan puni okret oko osi Zemlja napravi za jedan dan ili 24 sata, pri čemu brzina rotacije na ekvatoru iznosi 1670 kilometara na sat.
Računalni model
Kako bi istražili do kakvih bi promjena u Zemljinu klimatskom sustavu došlo kada bi se naš planet rotirao u suprotnom smjeru, Zieman i njegovi kolege napravili su računalni model koji je doveo do nekih očekivanih, ali i neočekivanih rezultata.
Primjerice, kad bi se Zemlja rotirala u obrnutom smjeru, pustinje bi prekrile sjevernu Kinu, jugoistočni dio SAD-a, baš kao i velike dijelove Brazila i Argentine pa bi pješčane dine nadomjestile raskošnu Amazonsku prašumu. Zime bi u Europi postale sibirski ledene, a ljeta suha i vruća. Međutim, Ziemen je bio iznenađen kad je vidio da je pustinja u Sahari nestala i pretvorila se u područje bogato vlagom i raskošnim raslinjem, a ni Bliski istok ne bi oskudijevao u padalinama.
''Kad sam u modelu vidio zelenu Saharu, počeo samo razmišljati o razlozima zašto je ondje pustinja. To je razmišljanje o najtemeljnijim pitanjima, a to me fascinira u ovom projektu'', rekao je Zieman za Live Science.
Rezerva
Članak je jako zanimljiv i dobar dio rezultata nije intuitivan, tj. dosta rezultata se ne može unaprijed jednostavno očekivati.
Glavne bi promjene zbog retro-rotacije Zemlje bile u dinamici oceana, mora i atmosfere. Budući da je to samo model, nemoguće je uključiti sva geofizička i posebice biološka međudjelovanja; stoga, unatoč zanimljivosti, rezultate treba promatrati s određenom rezervom - komentirao je prof. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Međutim, što bi se dogodilo kad bi neki iznenadni svemirski događaj, poput hipotetskog udara golemog asteroida, doveo do toga da se Zemlja vrti u suprotnom smjeru, pitanje je koje zaokuplja njemačke znanstvenike pod vodstvom Floriana Ziemana s Instituta Max Planck za meteorologiju u Hamburgu, prenosi Jutarnji.hr.
Ziemanov tim napravio je kompjutorsku simulaciju koja pokazuje kako bi promjena smjera rotacije našeg planeta dovela do drastičnih klimatskih promjena. Ta je simulacija predstavljena na nedavno održanom godišnjem sastanku Europske geoznanstvene unije u Beču.
Kao i sva druga nebeska tijela, Zemlja se okreće oko svoje osi.
Zemlja se rotira prema istoku: gledajući sa zvijezde Sjevernjače (Polaris), Zemlja se vrti suprotno od kazaljke na satu. Jedan puni okret oko osi Zemlja napravi za jedan dan ili 24 sata, pri čemu brzina rotacije na ekvatoru iznosi 1670 kilometara na sat.
Računalni model
Kako bi istražili do kakvih bi promjena u Zemljinu klimatskom sustavu došlo kada bi se naš planet rotirao u suprotnom smjeru, Zieman i njegovi kolege napravili su računalni model koji je doveo do nekih očekivanih, ali i neočekivanih rezultata.
Primjerice, kad bi se Zemlja rotirala u obrnutom smjeru, pustinje bi prekrile sjevernu Kinu, jugoistočni dio SAD-a, baš kao i velike dijelove Brazila i Argentine pa bi pješčane dine nadomjestile raskošnu Amazonsku prašumu. Zime bi u Europi postale sibirski ledene, a ljeta suha i vruća. Međutim, Ziemen je bio iznenađen kad je vidio da je pustinja u Sahari nestala i pretvorila se u područje bogato vlagom i raskošnim raslinjem, a ni Bliski istok ne bi oskudijevao u padalinama.
''Kad sam u modelu vidio zelenu Saharu, počeo samo razmišljati o razlozima zašto je ondje pustinja. To je razmišljanje o najtemeljnijim pitanjima, a to me fascinira u ovom projektu'', rekao je Zieman za Live Science.
Rezerva
Članak je jako zanimljiv i dobar dio rezultata nije intuitivan, tj. dosta rezultata se ne može unaprijed jednostavno očekivati.
Glavne bi promjene zbog retro-rotacije Zemlje bile u dinamici oceana, mora i atmosfere. Budući da je to samo model, nemoguće je uključiti sva geofizička i posebice biološka međudjelovanja; stoga, unatoč zanimljivosti, rezultate treba promatrati s određenom rezervom - komentirao je prof. Branko Grisogono s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
