Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović obratio se članovima Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) kada je osudio rusku agresiju na Ukrajinu i time se nedvosmisleno pridružio stavovima Europske unije.
Kazao je da BiH posebno suosjeća u ovim teškim danima s građanima Ukrajine, ističući da je stotine izbjeglica iz Ukrajine smješteno u Međugorju i Mostaru te je podsjetio da je BiH svjedočila početku tada najkrvavijeg rata na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Podrška Ukrajini
''Nakon četiri godine razaranja i najgrubljih kršenja ljudskih prava potpisan je Dejtonski mirovni sporazum, čime je okončan sukob. Jedan od aneksa je i Ustav BiH. Upravo na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma tri konstitutivna naroda i svi njezini građani već četvrt stoljeća grade BIH'', kazao je Čović.
Naglasio je i da je posebno ponosan što je u veljači 2016. godine kao predsjedavajući Predsjedništva BiH predao zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, a s druge strane, danas u Domu naroda i dalje snažno zagovara budućnost u okrilju Europske unije, nastojeći ostvariti prijeko potrebne pomake.
''Kaže da je pred BiH još mnogo posla do stjecanja statusa kandidata. Bosna i Hercegovina je multinacionalna država, koja može biti funkcionalna isključivo ako imamo punu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, i svih drugih građana'', podvukao je.
''Demografska nadmoć jednog naroda ne može umanjiti načelo jednakopravnosti konstitutivnih naroda, o kojoj smo se svi složili da bismo postigli mir. Prema tome, paritet među trima konstitutivnim narodima mora se reflektirati u svim institucijama BiH'', stava je Čović.
Jednakost i paritet među narodima
Kaže da je potrebno osigurati jednakost i paritet među trima konstitutivnim narodima u skladu sa Ustavom BiH, koji se, kako dodaje, sve češće krši uime dominacije demografski brojnijeg naroda – posebno u Federaciji BiH te smatra da je potrebno otkloniti tu anomaliju.
''Ako u tome uspijemo, otklonit ćemo kršenja ljudskih prava, negativnu dominaciju, ali i djelovanje malignih aktera te osigurati stabilnost i nastavak puta BiH prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u'', stava je Čović.
Stava je da su pokušaji provođenja retrogradnih agendi, ali i uspjesi političke dominacije predstavnika jednog naroda nad drugim, doveli do vrhunca nepovjerenja među političkim predstavnicima triju konstitutivnih naroda, što je uzrokovalo zastoj u provođenju ključnih reformi u zemlji.
Za njega je neprihvatljivo da se svi stanovnici BiH, nezavisno od nacionalnog izjašnjavanja, ne mogu kandidirati na izborima za pojedine političke funkcije. Isto tako, neprihvatljivo mu je da se Hrvati u BiH, iako konstitutivan narod i velikim dijelom građani EU, ne osjećaju sigurno.
Politička prava Hrvata
''Politička prava Hrvata u BiH nisu ni priznata ni jednaka s političkim pravima druga dva naroda. Naglašavam kako se njihova osnovna politička i građanska prava - kao i njihovo neotuđivo pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika - grubo krše zbog želje za dominacijom Bošnjaka, kao predstavnika demografski brojnijeg konstitutivnog naroda'', kazao je Čović.
Napominje da hrvatska strana dosljedno i uporno posljednje desetljeće pokušava motivirati sve političke aktere u BiH na pregovaranje i postizanje rješenja u postizanju funkcionalne multinacionalne države, a taj dogovor treba biti utemeljen na kompromisu, a ne na dominaciji, te poštovanju temeljnih ljudskih i kolektivnih političkih prava.
''U tom smo pothvatu nekada usamljeni. U posljednje dvije godine, nakon potpisivanja Mostarskog sporazuma o izmjenama izbornoga zakonodavstva 2020. godine, hrvatska strana neumorno poziva predstavnike najbrojnijeg bošnjačkog naroda na dijalog, kompromis i postizanje rješenja. Hrvatska strana je do sada ponudila desetak prijedloga'', kaže on.
Ističe da BiH mora uskladiti svoje izborno zakonodavstvo s temeljnim ustavnim načelima i normama koje proizlaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima te da hrvatska pregovaračka strana pokazuje snažnu opredijeljenost za postizanje kompromisnih rješenja kako bi BiH napravila civilizacijski iskorak i iznova dokazala da pripada obitelji Europske unije.
Izrazio je uvjerenje da je moguće postići održivo rješenje utemeljeno na načelu konstitutivnosti naroda, koje zauzima centralno mjesto u ustavno-pravnoj tradiciji BiH, ali i odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima i presudama Europskog suda za ljudska prava.
O pregorovima u Neumu
To je, navodi, potvrdila i Venecijanska komisija za vrijeme posljednje runde pregovora u Neumu u siječnju ove godine koja je ocijenila da je prijedlog hrvatskih pregovarača u skladu s europskim standardima o ljudskim pravima.
''Prema našem prijedlogu ustavnog amandmana, eliminirale bi se diskriminirajuće odredbe i omogućilo bi se svim građanima Bosne i Hercegovine, nezavisno o njihovu identitetu, da se kandidiraju na izborima'', kazao je Čović.
Dodao je da svim izazovima s kojima se suočava BiH, uključujući pregovarački proces o izmjenama izbornog zakonodavstva, hrvatska strana pristupa transparentno i u dobroj vjeri, jer vjeruje da se iskrenim dijalogom može izgraditi pravnu državu, državu s jakim demokratskim institucijama kao osnovnom preduvjetu za članstvo u euroatlantskim organizacijama.
Kako bi osigurali potpunu ustavnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, kaže da se BiH mora nastaviti razvijati kao federalna država s elementima konsocijacijske demokracije, a s obzirom na to, podrška evropskih institucija i dužnosnika duboko je cijenjena i značajna kako bi se došlo do održivih rješenja.
Intervencije međunarodnih aktera
''Svjesni smo, u vremenu pred nama, kako su ponekad jednostrane intervencije pojedinih aktera međunarodne zajednice pogodovale isključivo jednoj od triju strana. Takve politike ostvarile su prividan uspjeh. One nisu unaprijedile odnose u BiH nego su zaustavile procese kojima bi se izgradilo snažno i nezavisno demokratsko društvo i država'', kazao je Čović.
Za primjer intervencionizma međunarodne zajednice naveo je intervenciju u izbornim pravilima za Grad Mostar, zbog čega se u Mostaru 12 godina nisu održali izbori, a to je riješeno dogovorom, a ne nametanjem, i to uz nemjerljivu podršku naših međunarodnih partnera.
''Uloga, važnost i odgovornost međunarodne zajednice se ne smiju zanemariti niti potcijeniti. Bez snažnijeg djelovanja međunarodne zajednice, mi sami nećemo moći doći do dogovora. Zato je vaša odgovornost ovdje, još jednom ponavljam, povijesno velika. Ovaj pregovarački proces koji smo zajedno započeli, zajedno moramo dovesti do kraja'', podvukao je Čović.
''Kako bismo se izašlo iz ovoga problema ključni preduvjet je da se bez daljnjeg odgađanja odmah promijeniti Izborni zakon čime bi se značajno relaksirali odnosi između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH i stabiliziralo stanje u cijeloj državi te stekli preduvjeti za održavanje općih izbora'', zaključio je Čović u obraćanju Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta.
Kazao je da BiH posebno suosjeća u ovim teškim danima s građanima Ukrajine, ističući da je stotine izbjeglica iz Ukrajine smješteno u Međugorju i Mostaru te je podsjetio da je BiH svjedočila početku tada najkrvavijeg rata na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.
Podrška Ukrajini
''Nakon četiri godine razaranja i najgrubljih kršenja ljudskih prava potpisan je Dejtonski mirovni sporazum, čime je okončan sukob. Jedan od aneksa je i Ustav BiH. Upravo na temeljima Dejtonskog mirovnog sporazuma tri konstitutivna naroda i svi njezini građani već četvrt stoljeća grade BIH'', kazao je Čović.
Naglasio je i da je posebno ponosan što je u veljači 2016. godine kao predsjedavajući Predsjedništva BiH predao zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, a s druge strane, danas u Domu naroda i dalje snažno zagovara budućnost u okrilju Europske unije, nastojeći ostvariti prijeko potrebne pomake.
''Kaže da je pred BiH još mnogo posla do stjecanja statusa kandidata. Bosna i Hercegovina je multinacionalna država, koja može biti funkcionalna isključivo ako imamo punu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, i svih drugih građana'', podvukao je.
''Demografska nadmoć jednog naroda ne može umanjiti načelo jednakopravnosti konstitutivnih naroda, o kojoj smo se svi složili da bismo postigli mir. Prema tome, paritet među trima konstitutivnim narodima mora se reflektirati u svim institucijama BiH'', stava je Čović.
Jednakost i paritet među narodima
Kaže da je potrebno osigurati jednakost i paritet među trima konstitutivnim narodima u skladu sa Ustavom BiH, koji se, kako dodaje, sve češće krši uime dominacije demografski brojnijeg naroda – posebno u Federaciji BiH te smatra da je potrebno otkloniti tu anomaliju.
''Ako u tome uspijemo, otklonit ćemo kršenja ljudskih prava, negativnu dominaciju, ali i djelovanje malignih aktera te osigurati stabilnost i nastavak puta BiH prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u'', stava je Čović.
Stava je da su pokušaji provođenja retrogradnih agendi, ali i uspjesi političke dominacije predstavnika jednog naroda nad drugim, doveli do vrhunca nepovjerenja među političkim predstavnicima triju konstitutivnih naroda, što je uzrokovalo zastoj u provođenju ključnih reformi u zemlji.
Za njega je neprihvatljivo da se svi stanovnici BiH, nezavisno od nacionalnog izjašnjavanja, ne mogu kandidirati na izborima za pojedine političke funkcije. Isto tako, neprihvatljivo mu je da se Hrvati u BiH, iako konstitutivan narod i velikim dijelom građani EU, ne osjećaju sigurno.
Politička prava Hrvata
''Politička prava Hrvata u BiH nisu ni priznata ni jednaka s političkim pravima druga dva naroda. Naglašavam kako se njihova osnovna politička i građanska prava - kao i njihovo neotuđivo pravo na izbor legitimnih političkih predstavnika - grubo krše zbog želje za dominacijom Bošnjaka, kao predstavnika demografski brojnijeg konstitutivnog naroda'', kazao je Čović.
Napominje da hrvatska strana dosljedno i uporno posljednje desetljeće pokušava motivirati sve političke aktere u BiH na pregovaranje i postizanje rješenja u postizanju funkcionalne multinacionalne države, a taj dogovor treba biti utemeljen na kompromisu, a ne na dominaciji, te poštovanju temeljnih ljudskih i kolektivnih političkih prava.
''U tom smo pothvatu nekada usamljeni. U posljednje dvije godine, nakon potpisivanja Mostarskog sporazuma o izmjenama izbornoga zakonodavstva 2020. godine, hrvatska strana neumorno poziva predstavnike najbrojnijeg bošnjačkog naroda na dijalog, kompromis i postizanje rješenja. Hrvatska strana je do sada ponudila desetak prijedloga'', kaže on.
Ističe da BiH mora uskladiti svoje izborno zakonodavstvo s temeljnim ustavnim načelima i normama koje proizlaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima te da hrvatska pregovaračka strana pokazuje snažnu opredijeljenost za postizanje kompromisnih rješenja kako bi BiH napravila civilizacijski iskorak i iznova dokazala da pripada obitelji Europske unije.
Izrazio je uvjerenje da je moguće postići održivo rješenje utemeljeno na načelu konstitutivnosti naroda, koje zauzima centralno mjesto u ustavno-pravnoj tradiciji BiH, ali i odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima i presudama Europskog suda za ljudska prava.
O pregorovima u Neumu
To je, navodi, potvrdila i Venecijanska komisija za vrijeme posljednje runde pregovora u Neumu u siječnju ove godine koja je ocijenila da je prijedlog hrvatskih pregovarača u skladu s europskim standardima o ljudskim pravima.
''Prema našem prijedlogu ustavnog amandmana, eliminirale bi se diskriminirajuće odredbe i omogućilo bi se svim građanima Bosne i Hercegovine, nezavisno o njihovu identitetu, da se kandidiraju na izborima'', kazao je Čović.
Dodao je da svim izazovima s kojima se suočava BiH, uključujući pregovarački proces o izmjenama izbornog zakonodavstva, hrvatska strana pristupa transparentno i u dobroj vjeri, jer vjeruje da se iskrenim dijalogom može izgraditi pravnu državu, državu s jakim demokratskim institucijama kao osnovnom preduvjetu za članstvo u euroatlantskim organizacijama.
Kako bi osigurali potpunu ustavnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda, kaže da se BiH mora nastaviti razvijati kao federalna država s elementima konsocijacijske demokracije, a s obzirom na to, podrška evropskih institucija i dužnosnika duboko je cijenjena i značajna kako bi se došlo do održivih rješenja.
Intervencije međunarodnih aktera
''Svjesni smo, u vremenu pred nama, kako su ponekad jednostrane intervencije pojedinih aktera međunarodne zajednice pogodovale isključivo jednoj od triju strana. Takve politike ostvarile su prividan uspjeh. One nisu unaprijedile odnose u BiH nego su zaustavile procese kojima bi se izgradilo snažno i nezavisno demokratsko društvo i država'', kazao je Čović.
Za primjer intervencionizma međunarodne zajednice naveo je intervenciju u izbornim pravilima za Grad Mostar, zbog čega se u Mostaru 12 godina nisu održali izbori, a to je riješeno dogovorom, a ne nametanjem, i to uz nemjerljivu podršku naših međunarodnih partnera.
''Uloga, važnost i odgovornost međunarodne zajednice se ne smiju zanemariti niti potcijeniti. Bez snažnijeg djelovanja međunarodne zajednice, mi sami nećemo moći doći do dogovora. Zato je vaša odgovornost ovdje, još jednom ponavljam, povijesno velika. Ovaj pregovarački proces koji smo zajedno započeli, zajedno moramo dovesti do kraja'', podvukao je Čović.
''Kako bismo se izašlo iz ovoga problema ključni preduvjet je da se bez daljnjeg odgađanja odmah promijeniti Izborni zakon čime bi se značajno relaksirali odnosi između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH i stabiliziralo stanje u cijeloj državi te stekli preduvjeti za održavanje općih izbora'', zaključio je Čović u obraćanju Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta.
