Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović potvrdio je da je iz medija doznao za pismo Međunarodnog suda pravde iz svibnja prošle godine u kojem se osporava mandat Sakiba Softića da zastupa Bosnu i Hercegovinu kao agent pred ovim sudom.
Postojanje parasustava
''Zapravo, razotkrilo se postojanje parasustava. Ovoga puta taj parasustav se pokazao. Vi ste imali pisani odgovor od jedne takve institucije kakav je Međunarodni sud pravde u Haagu prema državi BiH i jedan dio administracije, u ovome konkretnom slučaju administracije iz Sarajeva, je potpuno u stanju od javnosti skloniti taj podatak. I ne samo to. Ne samo prikriti tu informaciju od hrvatske ili srpske javnosti, nego bošnjačku javnost okupiti i potpuno joj zamaskirati taj podatak uvjeravajući je da ima smisla raditi na reviziji'', izjavio je Čović u intervjuu za Večernji.ba.
On upozorava da ako netko može takav službeni dokument iz jedne međunarodne pravne institucije izdvojiti od oka javnosti i čuvati samo za sebe, onda je to, kako kaže, najdublje zadiranje u ustavni poredak jedne države.
''Sada čekam prigodu da se strasti smire i da raspravimo o toj temi. Da je kojim slučajem to napravio Hrvat, bilo bi sve deklarirano kao državni udar, udar na Ustav BiH..., našlo bi se toliko sočnih sadržajnih poruka i bilo bi nezamislivo da ta osoba uopće bude ikada više politički aktivna. Poslije svega toga, ipak smo čuli rasprave i izjave kako se radilo o strateškoj odluci koja opravdava čak i ovakav čin'', kazao je Čović.
Pritisak Sarajeva
Odgovarajući na optužbe da je svojim rezerviranim stavom prema revizije presude zaboravio hrvatske žrtve i agresiju, Čović navodi da s jednakim žarom i odgovornošću nosi dužnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
''Istom logikom koja je išla od Sarajeva prema Srbiji, u slučaju negativne presude za šestoricu dužnosnika Herceg Bosne, za što vjerujem da neće biti slučaj, otišla bi prema Hrvatskoj bez ijedne dvojbe. Isti pritisak iz Sarajeva ili nešto što se krije iza toga, taj parasustav o kojemu govorim, već je djelovao prema drugome Sudu u Haagu u cilju da šest dužnosnika Herceg Bosne dovedu u takvu situaciju. Sarajevo je životno zainteresirano za presudu sa zajedničkim zločinačkim pothvatom. E, kada je netko toliko zainteresiran da se to dogodi, onda je za mene jasno što se sve može koristiti kako bi se ostvario taj cilj'', kazao je Čović.
Kako navodi, parasustav - obavještajni, policijski, institucionalni mora doći na potpuno preispitivanje.
''Tu postoji takav paralelizam koji prijeti svima nama da ne možemo biti sigurni na poslu koji obavljamo, u gradu gdje živimo. To se sve događa jer ima ljudi koji preko njih manifestiraju svoju moć. To je u pozadini desetaka procesa posljednjih petnaest godina koje smo mi zvali montiranima. Uostalom, to najbolje vidimo ako se prati naše pravosuđe, koliko je ljudi u procesima iz tih institucija zbog sumnji u odnos prema nekima, bez obzira na to što je u pitanju'', izjavio je Čović.
Najdublja institucionalna kriza
On smatra da je BiH u najdubljoj institucionalnoj krizi od 1995. godine. Uvijek je, kaže, bilo paralelizama, od obavještajnog sektora i po cijelom svijetu, ali ako se to radi unutar jedne države, onda je to jako opasno. Jedina strana koja taj paralelni sustav nema je, ističe Čović, hrvatska strana. Ipak, odbacuje mogućnost da Hrvati u BiH u budućnosti grade parasustav, jer, ovdje kao narod, kaže, mogu preživjeti isključivo kroz sustav.
''U svakoj drugoj varijanti mi smo gubitnici. Ja sam čitav svoj politički život posvetio izgradnji sustava svjestan da je to jedini ispravan put'', ustvrdio je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u razgovoru za „Večernji list“.
Čović tvrdi da je ovaj slučaj sa sudom u Haagu ''vrh ledenog brijega nakon čega će se neminovno otvoriti bezbroj stvari koje će pokazati naše pojedinačne zasluge u posljednjih 20 godina te će se prepoznati organizatori tog parasustava koji iz sjene željeli upravljati državom''.
Postojanje parasustava
''Zapravo, razotkrilo se postojanje parasustava. Ovoga puta taj parasustav se pokazao. Vi ste imali pisani odgovor od jedne takve institucije kakav je Međunarodni sud pravde u Haagu prema državi BiH i jedan dio administracije, u ovome konkretnom slučaju administracije iz Sarajeva, je potpuno u stanju od javnosti skloniti taj podatak. I ne samo to. Ne samo prikriti tu informaciju od hrvatske ili srpske javnosti, nego bošnjačku javnost okupiti i potpuno joj zamaskirati taj podatak uvjeravajući je da ima smisla raditi na reviziji'', izjavio je Čović u intervjuu za Večernji.ba.
On upozorava da ako netko može takav službeni dokument iz jedne međunarodne pravne institucije izdvojiti od oka javnosti i čuvati samo za sebe, onda je to, kako kaže, najdublje zadiranje u ustavni poredak jedne države.
''Sada čekam prigodu da se strasti smire i da raspravimo o toj temi. Da je kojim slučajem to napravio Hrvat, bilo bi sve deklarirano kao državni udar, udar na Ustav BiH..., našlo bi se toliko sočnih sadržajnih poruka i bilo bi nezamislivo da ta osoba uopće bude ikada više politički aktivna. Poslije svega toga, ipak smo čuli rasprave i izjave kako se radilo o strateškoj odluci koja opravdava čak i ovakav čin'', kazao je Čović.
Pritisak Sarajeva
Odgovarajući na optužbe da je svojim rezerviranim stavom prema revizije presude zaboravio hrvatske žrtve i agresiju, Čović navodi da s jednakim žarom i odgovornošću nosi dužnost hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
''Istom logikom koja je išla od Sarajeva prema Srbiji, u slučaju negativne presude za šestoricu dužnosnika Herceg Bosne, za što vjerujem da neće biti slučaj, otišla bi prema Hrvatskoj bez ijedne dvojbe. Isti pritisak iz Sarajeva ili nešto što se krije iza toga, taj parasustav o kojemu govorim, već je djelovao prema drugome Sudu u Haagu u cilju da šest dužnosnika Herceg Bosne dovedu u takvu situaciju. Sarajevo je životno zainteresirano za presudu sa zajedničkim zločinačkim pothvatom. E, kada je netko toliko zainteresiran da se to dogodi, onda je za mene jasno što se sve može koristiti kako bi se ostvario taj cilj'', kazao je Čović.
Kako navodi, parasustav - obavještajni, policijski, institucionalni mora doći na potpuno preispitivanje.
''Tu postoji takav paralelizam koji prijeti svima nama da ne možemo biti sigurni na poslu koji obavljamo, u gradu gdje živimo. To se sve događa jer ima ljudi koji preko njih manifestiraju svoju moć. To je u pozadini desetaka procesa posljednjih petnaest godina koje smo mi zvali montiranima. Uostalom, to najbolje vidimo ako se prati naše pravosuđe, koliko je ljudi u procesima iz tih institucija zbog sumnji u odnos prema nekima, bez obzira na to što je u pitanju'', izjavio je Čović.
Najdublja institucionalna kriza
On smatra da je BiH u najdubljoj institucionalnoj krizi od 1995. godine. Uvijek je, kaže, bilo paralelizama, od obavještajnog sektora i po cijelom svijetu, ali ako se to radi unutar jedne države, onda je to jako opasno. Jedina strana koja taj paralelni sustav nema je, ističe Čović, hrvatska strana. Ipak, odbacuje mogućnost da Hrvati u BiH u budućnosti grade parasustav, jer, ovdje kao narod, kaže, mogu preživjeti isključivo kroz sustav.
''U svakoj drugoj varijanti mi smo gubitnici. Ja sam čitav svoj politički život posvetio izgradnji sustava svjestan da je to jedini ispravan put'', ustvrdio je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u razgovoru za „Večernji list“.
Čović tvrdi da je ovaj slučaj sa sudom u Haagu ''vrh ledenog brijega nakon čega će se neminovno otvoriti bezbroj stvari koje će pokazati naše pojedinačne zasluge u posljednjih 20 godina te će se prepoznati organizatori tog parasustava koji iz sjene željeli upravljati državom''.
