Trump je izjavio kako vjeruje da Putin želi mir.
Ukrajina i njezini europski saveznici u to ne vjeruju, a ni ruski predsjednik nije ponudio dokaze koji bi potvrdili njegove riječi – iako je javno tvrdio da želi mir, odbio je potpisati mirovni sporazum kad mu je bio ponuđen.
No ono što Putin doista želi – mnogo je veće, navodi CNN nakon razgovora s analitičarima.
Ruski predsjednik nikad nije skrivao da smatra kako Ukrajina ne bi trebala postojati kao neovisna država. Više je puta poručio kako želi da se NATO povuče s hladnoratovske granice.
No više od svega želi novi svjetski poredak – s Rusijom u glavnoj ulozi, navodi CNN.
Putin i nekoliko njegovih najbližih suradnika potječu iz KGB-a, sovjetske obavještajne službe. Nikad nisu zaboravili poniženje nakon raspada Sovjetskog Saveza i nisu zadovoljni smjerom kojim je svijet otad krenuo. Putin je došao na vlast tijekom kaosa 1990-ih, kad se rusko gospodarstvo urušilo, no bilo je spašeno intervencijom Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke – što je za bivšu velesilu bio još jedan udarac.
"Rusiji nikad nije bilo dovoljno da bude osma u G7"
No od 2000. godine, kad je Putin postao predsjednik, cijene nafte počele su rasti i Rusija je, kao i mnogi Rusi, postala bogatija nego ikad. I imala je glas u svijetu. Bila je pozvana u skupinu G7, koja je nakon njezina pridruživanja preimenovana u G8.
"No to Putinu nije bilo dovoljno", rekla je za CNN Kristine Berzina, direktorica u Njemačkom maršalovom fondu SAD-a.
"Putinu nije bio problem žrtvovati sve to zbog viših geopolitičkih ciljeva", rekla je Berzina. Rusija je izbačena iz G8, Zapad ju je sankcionirao i izolirao zbog agresije na Ukrajinu. Berzina kaže da Rusiji nikad nije bilo dovoljno da bude "osma u G7".
"To se jednostavno ne uklapa u rusko shvaćanje vlastite izuzetnosti. To je najveća zemlja na svijetu, najbogatija prirodnim resursima – kako onda može biti samo jedan od igrača?" dodaje Berzina.
Kako bi se razumjelo što Putin želi od aktualnih pregovora s SAD-om, važno je imati na umu da se razgovori vode zato što su Amerikanci pod Trumpom promijenili svoju politiku, a ne zato što se promijenio stav Moskve.
Trump želi da rat u Ukrajini završi što prije čak i ako to znači dodatne teritorijalne gubitke za Kijev. Zbog toga Putin nema što izgubiti u pregovorima.
"Rusi gube, ali problem je što Ukrajinci gube još brže"
Trump tvrdi da "Rusija drži sve karte" u ratu protiv Ukrajine, no bojišnica je uglavnom u zastoju posljednje dvije godine.
Iako Rusija ostvaruje male pomake, sigurno ne pobjeđuje, ali to bi se moglo promijeniti ako SAD prestane slati oružje i obavještajne podatke Ukrajini.
"Putin je ušao u Ukrajinu misleći da će to biti brza i laka operacija. Tri godine kasnije kontrolira 20 posto Ukrajine, ali po prestrašnoj cijeni. U osnovi, Rusi gube. No problem je što Ukrajinci gube još brže", rekao je za CNN Mark Galeotti, britanski povjesničar i analitičar koji godinama prati ruska zbivanja.
"Za Putina i njegov krug Trumpov pritisak na postizanje primirja predstavlja priliku za brze dobitke uz istovremeno zadržavanje dugoročnih ciljeva", kaže Galeotti.
"Putin je oportunist. Voli stvarati dinamične, kaotične situacije koje otvaraju razne mogućnosti. Onda može birati onu koja mu najviše odgovara, a i lako mijenja mišljenje", rekao je.
Putin nije postigao cilj silom. To ne znači da je od njega odustao
Putin i njegovi suradnici više su puta jasno dali do znanja da njihovi dugoročni ciljevi ostaju nepromijenjeni. Čak i dok govore o miru, ruski dužnosnici i dalje inzistiraju da se moraju "ukloniti korijenski uzroci" sukoba u Ukrajini.
A iz perspektive Kremlja, ti "korijenski uzroci" su ukrajinski suverenitet i demokratski izabrani predsjednik Volodimir Zelenski, kao i širenje NATO-a na istok u posljednjih 30 godina.
Putin je naredio invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. kako bi u Kijevu srušio vlast i postavio prorusku vladu. Cilj mu je bio pretvoriti Ukrajinu u vazalnu državu poput Bjelorusije te spriječiti njezino članstvo u EU i NATO-u.
Nije postigao taj cilj vojnom silom, ali to ne znači da ga je napustio. Umjesto toga, mogao bi ga pokušati ostvariti drugim sredstvima.
"Najlakši način da Rusija postigne ono što želi u nekoj drugoj zemlji nije vojni, već uplitanje u izbore", rekla je Berzina dodavši da je moguće, pa i vjerojatno, da će Moskva upravo to pokušati učiniti nakon dogovora o primirju.
Zato Rusija i dalje dovodi u pitanje legitimitet Zelenskog i inzistira na izborima, a Kremlj je bio oduševljen kad je Trump preuzeo tu retoriku i Zelenskog nazvao "diktatorom bez izbora". Ukrajinski zakon o ratnom stanju, uveden zbog ruske agresije, zabranjuje održavanje izbora dok traje sukob.
Trump i njegov potpredsjednik JD Vance odbacili su ideju da bi Ukrajina uskoro mogla ući u NATO, a Putin je zatražio da američka obveza o tome bude dio svakog mirovnog sporazuma.
"Europljani ne vjeruju Putinovim obećanjima"
No Berzina kaže da europski saveznici Ukrajine ne vjeruju Putinovim obećanjima da će prestati ratovati ako Ukrajina postane – kako on to kaže – neutralna.
"Bez obzira na to što Trump i Putin misle da mogu dogovoriti ovaj tjedan ili ove godine, mnogi u Europi sada smatraju da se Putinu jednostavno ne može vjerovati," rekla je.
"Postoji li mogućnost da Rusija opet pokuša izvesti vojnu operaciju? Naravno. Zato su Europljani danas vrlo realni u pogledu mogućnosti buduće vojne agresije", dodala je
"Putin ovo shvaća osobno. Ne ratuje protiv Ukrajine, nego protiv Zapada"
Ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnost Andrej Soldatov, koji živi u egzilu u Londonu, kaže da Putin i njegov krug vjeruju da "sada mogu nešto izvući od Trumpa".
"Misle da mogu postići taktičke dobitke, ali da im on ipak neće dati ono što doista žele – potpunu preraspodjelu sigurnosne arhitekture u Europi", rekao je.
"Za Kremlj ovo nije rat s Ukrajinom, već rat sa Zapadom, i mnogi u Moskvi ne vjeruju da se s Amerikom može postići trajni dogovor", rekao je Soldatov za CNN. Nepovjerenje prema SAD-u ima duboke korijene.
"To im je vrlo osobno jer su tada bili mladi KGB-ovci. Izgubili su društveni status, mjesto u društvu, izgubili su svoju državu – kako to danas opisuju – i to je za njih bilo ekstremno poniženje", kaže Soldatov.
"Zaista vjeruju da Zapad već stoljećima pokušava uništiti i pokoriti Rusiju. To nije samo propaganda, oni u to iskreno vjeruju", dodaje.
"Ono što Putin radi nije daleko od ranih careva iz dinastije Romanov"
Putin svoje planove za Ukrajinu temelji i na vlastitoj, povijesno netočnoj interpretaciji prošlosti, koja seže i dalje od raspada SSSR-a. Često tvrdi da Ukrajina nije stvarna zemlja jer su Ukrajinci dio tzv. povijesne Rusije. Povjesničari i analitičari to nazivaju besmislicom.
"Ono na što on misli je činjenica da Rusija, Ukrajina i Bjelorusija dijele političkog pretka kojeg nazivaju Rus, ali to nije isto što i moderna država. To je bila politička tvorevina ranog do kasnog srednjeg vijeka i ne može se reći da Ukrajina nema pravo na postojanje zbog tog pretka – nijedna zemlja danas ne izgleda kao što je izgledala u 10. stoljeću", rekla je Monica White, profesorica ruskih i slavenskih studija na Sveučilištu u Nottinghamu.
Putin se često poziva i na ruski vjerski identitet kako bi opravdao svoj projekt. Poglavar Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril jedan je od najglasnijih zagovornika rata.
"Nakon raspada Sovjetskog Saveza Rusija je izgubila povezanost s pravoslavnim zemljama precima i dio Putinova projekta je da ponovno uspostavi tu nit koja povezuje 10. stoljeće s današnjim pravoslavljem", rekla je White i dodala: "Ono što radi nije toliko različito od ranih careva iz dinastije Romanov, koji su pokušavali vratiti pravoslavne zemlje pod osmanskom ili katoličkom vlašću – i na kraju su u tome i uspjeli."
Putin bi mogao imati istomišljenika u Bijeloj kući
Smatra da je Putinova temeljna želja da Rusija ponovno na velika vrata uđe na svjetsku pozornicu stvarajući razdor između Europe i SAD-a i zbližavajući se s ostalim protivnicima Zapada.
"Rusija želi biti za tim stolovima gdje se odlučuje o svijetu – pa što god slijedi, možda to neće značiti osvajačke pohode po Europi, ali sigurno znači glavnu ulogu u novom bloku moći. Ako u to uključe Kinu, Iran ili druge, to će biti blok koji se definira svojom spremnošću da izaziva i destabilizira", rekla je White.
Putin očito smatra da bi Rusija, kao najveća zemlja na svijetu, trebala imati pravo sudjelovanja u upravljanju svijetom. A mogao bi imati istomišljenika u Bijeloj kući. Trump je više puta jasno dao do znanja da vjeruje kako najveće i najmoćnije države trebaju dobiti ono što žele – bilo da je riječ o Grenlandu, Panamskom kanalu ili dijelu Ukrajine, zaključuje CNN.
"Mislim da je ključna stvar to što Trump Ukrajinu vidi kao kupljenu i plaćenu vazalsku državu i smatra da ona mora prihvatiti svoju ulogu, te da će SAD dogovoriti nešto s Rusijom – a onda to prenijeti Ukrajini", rekao je Galeotti.
Ukrajina i njezini europski saveznici u to ne vjeruju, a ni ruski predsjednik nije ponudio dokaze koji bi potvrdili njegove riječi – iako je javno tvrdio da želi mir, odbio je potpisati mirovni sporazum kad mu je bio ponuđen.
No ono što Putin doista želi – mnogo je veće, navodi CNN nakon razgovora s analitičarima.
Ruski predsjednik nikad nije skrivao da smatra kako Ukrajina ne bi trebala postojati kao neovisna država. Više je puta poručio kako želi da se NATO povuče s hladnoratovske granice.
No više od svega želi novi svjetski poredak – s Rusijom u glavnoj ulozi, navodi CNN.
Putin i nekoliko njegovih najbližih suradnika potječu iz KGB-a, sovjetske obavještajne službe. Nikad nisu zaboravili poniženje nakon raspada Sovjetskog Saveza i nisu zadovoljni smjerom kojim je svijet otad krenuo. Putin je došao na vlast tijekom kaosa 1990-ih, kad se rusko gospodarstvo urušilo, no bilo je spašeno intervencijom Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke – što je za bivšu velesilu bio još jedan udarac.
"Rusiji nikad nije bilo dovoljno da bude osma u G7"
No od 2000. godine, kad je Putin postao predsjednik, cijene nafte počele su rasti i Rusija je, kao i mnogi Rusi, postala bogatija nego ikad. I imala je glas u svijetu. Bila je pozvana u skupinu G7, koja je nakon njezina pridruživanja preimenovana u G8.
"No to Putinu nije bilo dovoljno", rekla je za CNN Kristine Berzina, direktorica u Njemačkom maršalovom fondu SAD-a.
"Putinu nije bio problem žrtvovati sve to zbog viših geopolitičkih ciljeva", rekla je Berzina. Rusija je izbačena iz G8, Zapad ju je sankcionirao i izolirao zbog agresije na Ukrajinu. Berzina kaže da Rusiji nikad nije bilo dovoljno da bude "osma u G7".
"To se jednostavno ne uklapa u rusko shvaćanje vlastite izuzetnosti. To je najveća zemlja na svijetu, najbogatija prirodnim resursima – kako onda može biti samo jedan od igrača?" dodaje Berzina.
Kako bi se razumjelo što Putin želi od aktualnih pregovora s SAD-om, važno je imati na umu da se razgovori vode zato što su Amerikanci pod Trumpom promijenili svoju politiku, a ne zato što se promijenio stav Moskve.
Trump želi da rat u Ukrajini završi što prije čak i ako to znači dodatne teritorijalne gubitke za Kijev. Zbog toga Putin nema što izgubiti u pregovorima.
"Rusi gube, ali problem je što Ukrajinci gube još brže"
Trump tvrdi da "Rusija drži sve karte" u ratu protiv Ukrajine, no bojišnica je uglavnom u zastoju posljednje dvije godine.
Iako Rusija ostvaruje male pomake, sigurno ne pobjeđuje, ali to bi se moglo promijeniti ako SAD prestane slati oružje i obavještajne podatke Ukrajini.
"Putin je ušao u Ukrajinu misleći da će to biti brza i laka operacija. Tri godine kasnije kontrolira 20 posto Ukrajine, ali po prestrašnoj cijeni. U osnovi, Rusi gube. No problem je što Ukrajinci gube još brže", rekao je za CNN Mark Galeotti, britanski povjesničar i analitičar koji godinama prati ruska zbivanja.
"Za Putina i njegov krug Trumpov pritisak na postizanje primirja predstavlja priliku za brze dobitke uz istovremeno zadržavanje dugoročnih ciljeva", kaže Galeotti.
"Putin je oportunist. Voli stvarati dinamične, kaotične situacije koje otvaraju razne mogućnosti. Onda može birati onu koja mu najviše odgovara, a i lako mijenja mišljenje", rekao je.
Putin nije postigao cilj silom. To ne znači da je od njega odustao
Putin i njegovi suradnici više su puta jasno dali do znanja da njihovi dugoročni ciljevi ostaju nepromijenjeni. Čak i dok govore o miru, ruski dužnosnici i dalje inzistiraju da se moraju "ukloniti korijenski uzroci" sukoba u Ukrajini.
A iz perspektive Kremlja, ti "korijenski uzroci" su ukrajinski suverenitet i demokratski izabrani predsjednik Volodimir Zelenski, kao i širenje NATO-a na istok u posljednjih 30 godina.
Putin je naredio invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. kako bi u Kijevu srušio vlast i postavio prorusku vladu. Cilj mu je bio pretvoriti Ukrajinu u vazalnu državu poput Bjelorusije te spriječiti njezino članstvo u EU i NATO-u.
Nije postigao taj cilj vojnom silom, ali to ne znači da ga je napustio. Umjesto toga, mogao bi ga pokušati ostvariti drugim sredstvima.
"Najlakši način da Rusija postigne ono što želi u nekoj drugoj zemlji nije vojni, već uplitanje u izbore", rekla je Berzina dodavši da je moguće, pa i vjerojatno, da će Moskva upravo to pokušati učiniti nakon dogovora o primirju.
Zato Rusija i dalje dovodi u pitanje legitimitet Zelenskog i inzistira na izborima, a Kremlj je bio oduševljen kad je Trump preuzeo tu retoriku i Zelenskog nazvao "diktatorom bez izbora". Ukrajinski zakon o ratnom stanju, uveden zbog ruske agresije, zabranjuje održavanje izbora dok traje sukob.
Trump i njegov potpredsjednik JD Vance odbacili su ideju da bi Ukrajina uskoro mogla ući u NATO, a Putin je zatražio da američka obveza o tome bude dio svakog mirovnog sporazuma.
"Europljani ne vjeruju Putinovim obećanjima"
No Berzina kaže da europski saveznici Ukrajine ne vjeruju Putinovim obećanjima da će prestati ratovati ako Ukrajina postane – kako on to kaže – neutralna.
"Bez obzira na to što Trump i Putin misle da mogu dogovoriti ovaj tjedan ili ove godine, mnogi u Europi sada smatraju da se Putinu jednostavno ne može vjerovati," rekla je.
"Postoji li mogućnost da Rusija opet pokuša izvesti vojnu operaciju? Naravno. Zato su Europljani danas vrlo realni u pogledu mogućnosti buduće vojne agresije", dodala je
"Putin ovo shvaća osobno. Ne ratuje protiv Ukrajine, nego protiv Zapada"
Ruski istraživački novinar i stručnjak za sigurnost Andrej Soldatov, koji živi u egzilu u Londonu, kaže da Putin i njegov krug vjeruju da "sada mogu nešto izvući od Trumpa".
"Misle da mogu postići taktičke dobitke, ali da im on ipak neće dati ono što doista žele – potpunu preraspodjelu sigurnosne arhitekture u Europi", rekao je.
"Za Kremlj ovo nije rat s Ukrajinom, već rat sa Zapadom, i mnogi u Moskvi ne vjeruju da se s Amerikom može postići trajni dogovor", rekao je Soldatov za CNN. Nepovjerenje prema SAD-u ima duboke korijene.
"To im je vrlo osobno jer su tada bili mladi KGB-ovci. Izgubili su društveni status, mjesto u društvu, izgubili su svoju državu – kako to danas opisuju – i to je za njih bilo ekstremno poniženje", kaže Soldatov.
"Zaista vjeruju da Zapad već stoljećima pokušava uništiti i pokoriti Rusiju. To nije samo propaganda, oni u to iskreno vjeruju", dodaje.
"Ono što Putin radi nije daleko od ranih careva iz dinastije Romanov"
Putin svoje planove za Ukrajinu temelji i na vlastitoj, povijesno netočnoj interpretaciji prošlosti, koja seže i dalje od raspada SSSR-a. Često tvrdi da Ukrajina nije stvarna zemlja jer su Ukrajinci dio tzv. povijesne Rusije. Povjesničari i analitičari to nazivaju besmislicom.
"Ono na što on misli je činjenica da Rusija, Ukrajina i Bjelorusija dijele političkog pretka kojeg nazivaju Rus, ali to nije isto što i moderna država. To je bila politička tvorevina ranog do kasnog srednjeg vijeka i ne može se reći da Ukrajina nema pravo na postojanje zbog tog pretka – nijedna zemlja danas ne izgleda kao što je izgledala u 10. stoljeću", rekla je Monica White, profesorica ruskih i slavenskih studija na Sveučilištu u Nottinghamu.
Putin se često poziva i na ruski vjerski identitet kako bi opravdao svoj projekt. Poglavar Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril jedan je od najglasnijih zagovornika rata.
"Nakon raspada Sovjetskog Saveza Rusija je izgubila povezanost s pravoslavnim zemljama precima i dio Putinova projekta je da ponovno uspostavi tu nit koja povezuje 10. stoljeće s današnjim pravoslavljem", rekla je White i dodala: "Ono što radi nije toliko različito od ranih careva iz dinastije Romanov, koji su pokušavali vratiti pravoslavne zemlje pod osmanskom ili katoličkom vlašću – i na kraju su u tome i uspjeli."
Putin bi mogao imati istomišljenika u Bijeloj kući
Smatra da je Putinova temeljna želja da Rusija ponovno na velika vrata uđe na svjetsku pozornicu stvarajući razdor između Europe i SAD-a i zbližavajući se s ostalim protivnicima Zapada.
"Rusija želi biti za tim stolovima gdje se odlučuje o svijetu – pa što god slijedi, možda to neće značiti osvajačke pohode po Europi, ali sigurno znači glavnu ulogu u novom bloku moći. Ako u to uključe Kinu, Iran ili druge, to će biti blok koji se definira svojom spremnošću da izaziva i destabilizira", rekla je White.
Putin očito smatra da bi Rusija, kao najveća zemlja na svijetu, trebala imati pravo sudjelovanja u upravljanju svijetom. A mogao bi imati istomišljenika u Bijeloj kući. Trump je više puta jasno dao do znanja da vjeruje kako najveće i najmoćnije države trebaju dobiti ono što žele – bilo da je riječ o Grenlandu, Panamskom kanalu ili dijelu Ukrajine, zaključuje CNN.
"Mislim da je ključna stvar to što Trump Ukrajinu vidi kao kupljenu i plaćenu vazalsku državu i smatra da ona mora prihvatiti svoju ulogu, te da će SAD dogovoriti nešto s Rusijom – a onda to prenijeti Ukrajini", rekao je Galeotti.
