Otkrića unutar Kolijevke čovječanstva mijenjaju način na koji znanstvenici gledaju na evoluciju čovjeka.
Nepoznat srodnik
Prvi fosili dosad nepoznatog čovjekova srodnika pronađeni su tim poznatim vapnenačkim špiljama koje se nalaze otprilike 40 kilometara sjeverno od južnoafričkog grada Johannesburga.
Mnogi fosili velikih čovjekolikih majmuna i alati kojima su se koristili pronađeni su u Kolijevci, lokalitetu koji je dio svjetske prirodne i kulturne baštine o kojoj brine Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).
Kako navodi CNN, slučajnost je pomogla da se pronađu dva važna otkrića koja bi mogla promijeniti naše shvaćanje evolucije čovjeka.
Devetogodišnji Matthew Berger nenamjerno je 2008. nabasao na Australopithecus sedibu, vrstu Australopithecusa iz ranog pleistocena, dok je proučavao kamen za koji je zapeo nogom dok je kod urušene špilje Malapa trčao za svojim psom.
Rezbarije
Homo naledi, vrsta u rodu Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens, dodana je čovjekovu obiteljskom stablu nakon što su istraživači 2013. znanstvenicima javili da bi se nešto moglo nalaziti u opasnim dubinama sustava špilja Rising Star.
Prema pisanju CNN-a, Rising Star je otkrio još nekoliko tajni koje bi mogle promijeniti naše shvaćanje podrijetla čovjeka.
Grupa istraživača otkrila je da je Homo naledi pokapao svoje mrtve te da je najmanje 100 tisuća godina prije modernog čovjeka zidove špilja u kojima je obitavao ukrašavao rezbarijama. Na zidovima iznad tih namjenskih grobnica uočene su rezbarije koje nalikuju križevima, geometrijskim tijelima i simbolima poput "#".
Ovo je prvi puta da je takvo ponašanje uočeno kod neljudskih vrsta. Činjenica da je mozak Homo naledija otprilike tri puta manji od čovjekova znanstvenike je natjerala da se zapitaju je li Homo sapiens zaista toliko poseban.
Nepoznat srodnik
Prvi fosili dosad nepoznatog čovjekova srodnika pronađeni su tim poznatim vapnenačkim špiljama koje se nalaze otprilike 40 kilometara sjeverno od južnoafričkog grada Johannesburga.
Mnogi fosili velikih čovjekolikih majmuna i alati kojima su se koristili pronađeni su u Kolijevci, lokalitetu koji je dio svjetske prirodne i kulturne baštine o kojoj brine Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO).
Kako navodi CNN, slučajnost je pomogla da se pronađu dva važna otkrića koja bi mogla promijeniti naše shvaćanje evolucije čovjeka.
Devetogodišnji Matthew Berger nenamjerno je 2008. nabasao na Australopithecus sedibu, vrstu Australopithecusa iz ranog pleistocena, dok je proučavao kamen za koji je zapeo nogom dok je kod urušene špilje Malapa trčao za svojim psom.
Rezbarije
Homo naledi, vrsta u rodu Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens, dodana je čovjekovu obiteljskom stablu nakon što su istraživači 2013. znanstvenicima javili da bi se nešto moglo nalaziti u opasnim dubinama sustava špilja Rising Star.
Prema pisanju CNN-a, Rising Star je otkrio još nekoliko tajni koje bi mogle promijeniti naše shvaćanje podrijetla čovjeka.
Grupa istraživača otkrila je da je Homo naledi pokapao svoje mrtve te da je najmanje 100 tisuća godina prije modernog čovjeka zidove špilja u kojima je obitavao ukrašavao rezbarijama. Na zidovima iznad tih namjenskih grobnica uočene su rezbarije koje nalikuju križevima, geometrijskim tijelima i simbolima poput "#".
Ovo je prvi puta da je takvo ponašanje uočeno kod neljudskih vrsta. Činjenica da je mozak Homo naledija otprilike tri puta manji od čovjekova znanstvenike je natjerala da se zapitaju je li Homo sapiens zaista toliko poseban.
