Kako veliki jezični modeli sve više preuzimaju kognitivne zadatke, istraživači upozoravaju da takvo mentalno prepuštanje ima svoju cijenu. Znanstvenica Nataliya Kosmyna primijetila je da su životopisi koje je dobivala za pripravničke pozicije bili sumnjivo slični, što ju je navelo na zaključak da kandidati koriste chatbotove poput ChatGPT-ja.
Istovremeno, na svojim predavanjima na MIT-u uočila je da studenti lakše zaboravljaju gradivo nego prije nekoliko godina. Rastuća zabrinutost da preveliko oslanjanje na umjetnu inteligenciju može nagristi naše jezične i kognitivne sposobnosti dobiva sve više potvrde u znanstvenim istraživanjima, piše BBC.
Smanjen mentalni napor
Poznato je da alati koje koristimo mijenjaju naš način razmišljanja. S pojavom interneta, primjerice, zadaci koji su zahtijevali dubinsko istraživanje sveli su se na upisivanje upita u tražilicu, što je dovelo do takozvanog "Google efekta" - sklonosti da manje pamtimo detalje. Sada raste zabrinutost da bi se, prepuštanjem razmišljanja umjetnoj inteligenciji, učinci na naše pamćenje i sposobnost rješavanja problema mogli pogoršati. Kako bi dublje istražila te potencijalne učinke, Kosmyna je s kolegama s MIT Media Laba provela istraživanje na 54 studenta. Podijelili su ih u tri skupine koje su pisale kratke eseje: jedna je koristila ChatGPT, druga Google pretragu, a treća se oslanjala isključivo na vlastiti um, dok su im mjereni moždani valovi.
Rezultati, iako još nisu recenzirani, bili su znakoviti. Kod onih koji su koristili vlastiti um, mozak je bio "u plamenu", pokazujući široku aktivnost. Skupina s tražilicom i dalje je imala snažnu moždanu aktivnost, no skupina koja je koristila ChatGPT pokazala je znatno manju - smanjenu za čak 55 posto. "Mozak nije spavao, ali je bilo mnogo manje aktivacije u područjima koja odgovaraju kreativnosti i obradi informacija", kaže Kosmyna. Uz to, studenti iz AI skupine nakon predaje eseja nisu se mogli sjetiti citata iz vlastitog rada, a neki su izjavili da ne osjećaju vlasništvo nad tekstom.
Kognitivna predaja i gubitak kreativnosti
Ovi nalazi podudaraju se s drugim studijama. Istraživači sa Sveučilišta u Pennsylvaniji sugeriraju da neki ljudi doživljavaju "kognitivnu predaju" kada koriste AI chatbotove, što znači da su skloni prihvatiti ono što im umjetna inteligencija kaže uz minimalnu provjeru. Slični učinci primijećeni su i izvan svijeta chatbotova. Jedno je istraživanje pokazalo da su medicinski stručnjaci koji su tri mjeseca koristili AI alat za probir raka debelog crijeva nakon toga bili lošiji u uočavanju tumora bez njega.
Prepuštanje posla umjetnoj inteligenciji također nosi rizik gubitka kreativnosti, upozorava Kosmyna. Eseji koje su studenti u njezinoj studiji napisali uz pomoć ChatGPT-ja bili su vrlo slični, a ocjenjivači su ih opisali kao "bezdušne", bez originalnosti i dubine. "Jedan od nastavnika je pitao jesu li studenti sjedili jedni pored drugih jer su eseji bili toliko slični", navodi Kosmyna. Četiri mjeseca kasnije, studenti koji su prethodno koristili ChatGPT zamoljeni su da napišu esej bez njega. Neuralna povezanost u njihovim mozgovima bila je niža nego kod drugih, što možda ukazuje na to da se u početku nisu pravilno angažirali oko tema.
Dugoročne posljedice i kognitivni pad
Računalna neuroznanstvenica Vivienne Ming, autorica knjige "Robot Proof", smatra da LLM-ovi mogu biti koristan alat za poticanje razmišljanja, ali brine je što većina ljudi ne komunicira s tehnologijom na taj način. U istraživanju koje je provela zamolila je studente da predvide ishode u stvarnom svijetu, poput cijene nafte. Većina je jednostavno pitala AI i kopirala odgovor. Mjerenje gama valova u njihovim mozgovima - pokazatelja kognitivnog napora - otkrilo je vrlo slabu aktivaciju. "To je stvarno zabrinjavajuće. Ako je to prirodan način interakcije ljudi s ovim sustavima - a to su pametna djeca - to je loše", kaže Ming i dodaje kako je duboko razmišljanje naša "supermoć". "Ako ga ne koristimo, dugoročne implikacije za kognitivno zdravlje su prilično snažne." Druga istraživanja povezala su slabu aktivnost gama valova s kognitivnim padom kasnije u životu.
Prije gotovo dva desetljeća Ming je provokativno predvidjela da ćemo vidjeti statistički značajan porast stope demencije izravno povezan s našim oslanjanjem na Google karte. Iako za to nema podataka, jedna je studija pokazala da je povećana upotreba GPS-a povezana s lošijom prostornom memorijom, a loša prostorna navigacija može biti potencijalni prediktor Alzheimerove bolesti. Jasno je da što je mozak aktivniji, to je zaštićeniji od kognitivnog pada. Stoga bi, kaže Ming, LLM-ovi mogli ne samo smanjiti kreativnost, već i naštetiti kogniciji i potencijalno povećati rizik od demencije.
Kako pametno koristiti umjetnu inteligenciju
Kako se upotreba AI alata povećava, moramo naučiti raditi s njima na način koji nam koristi. Ming sugerira da bi cilj mogao biti oblik "hibridne inteligencije" u kojem ljudi i strojevi zajedno "rade teške stvari". To znači da prvo moramo sami razmišljati, a alate koristiti kasnije da nas izazovu, umjesto da nam jednostavno daju odgovore. Kosmyna se slaže i predlaže da se predmeti prvo uče bez AI alata kako bi se izgradila osnova. Ming preporučuje korištenje "protivničkog upita" kako bismo izazvali vlastito razmišljanje. To znači potaknuti AI da djeluje kao "doživotni neprijatelj" i zatražiti da detaljno objasni zašto su naše ideje pogrešne, što nas tjera da branimo i usavršavamo svoje argumente.
Druga tehnika je davanje prioriteta "produktivnom trenju" i traženje od umjetne inteligencije da pruži samo kontekst i postavlja pitanja, umjesto da daje odgovore. U konačnici, svi bismo trebali biti oprezni s kognitivnim prečacima, što je nešto što "naši mozgovi vole", kaže Kosmyna. Jasno je da se za dugoročno zdravlje mozga moramo neprestano izazivati. Naši umovi, kreativnost i kognitivno zdravlje od toga će imati samo koristi.
Istovremeno, na svojim predavanjima na MIT-u uočila je da studenti lakše zaboravljaju gradivo nego prije nekoliko godina. Rastuća zabrinutost da preveliko oslanjanje na umjetnu inteligenciju može nagristi naše jezične i kognitivne sposobnosti dobiva sve više potvrde u znanstvenim istraživanjima, piše BBC.
Smanjen mentalni napor
Poznato je da alati koje koristimo mijenjaju naš način razmišljanja. S pojavom interneta, primjerice, zadaci koji su zahtijevali dubinsko istraživanje sveli su se na upisivanje upita u tražilicu, što je dovelo do takozvanog "Google efekta" - sklonosti da manje pamtimo detalje. Sada raste zabrinutost da bi se, prepuštanjem razmišljanja umjetnoj inteligenciji, učinci na naše pamćenje i sposobnost rješavanja problema mogli pogoršati. Kako bi dublje istražila te potencijalne učinke, Kosmyna je s kolegama s MIT Media Laba provela istraživanje na 54 studenta. Podijelili su ih u tri skupine koje su pisale kratke eseje: jedna je koristila ChatGPT, druga Google pretragu, a treća se oslanjala isključivo na vlastiti um, dok su im mjereni moždani valovi.
Rezultati, iako još nisu recenzirani, bili su znakoviti. Kod onih koji su koristili vlastiti um, mozak je bio "u plamenu", pokazujući široku aktivnost. Skupina s tražilicom i dalje je imala snažnu moždanu aktivnost, no skupina koja je koristila ChatGPT pokazala je znatno manju - smanjenu za čak 55 posto. "Mozak nije spavao, ali je bilo mnogo manje aktivacije u područjima koja odgovaraju kreativnosti i obradi informacija", kaže Kosmyna. Uz to, studenti iz AI skupine nakon predaje eseja nisu se mogli sjetiti citata iz vlastitog rada, a neki su izjavili da ne osjećaju vlasništvo nad tekstom.
Kognitivna predaja i gubitak kreativnosti
Ovi nalazi podudaraju se s drugim studijama. Istraživači sa Sveučilišta u Pennsylvaniji sugeriraju da neki ljudi doživljavaju "kognitivnu predaju" kada koriste AI chatbotove, što znači da su skloni prihvatiti ono što im umjetna inteligencija kaže uz minimalnu provjeru. Slični učinci primijećeni su i izvan svijeta chatbotova. Jedno je istraživanje pokazalo da su medicinski stručnjaci koji su tri mjeseca koristili AI alat za probir raka debelog crijeva nakon toga bili lošiji u uočavanju tumora bez njega.
Prepuštanje posla umjetnoj inteligenciji također nosi rizik gubitka kreativnosti, upozorava Kosmyna. Eseji koje su studenti u njezinoj studiji napisali uz pomoć ChatGPT-ja bili su vrlo slični, a ocjenjivači su ih opisali kao "bezdušne", bez originalnosti i dubine. "Jedan od nastavnika je pitao jesu li studenti sjedili jedni pored drugih jer su eseji bili toliko slični", navodi Kosmyna. Četiri mjeseca kasnije, studenti koji su prethodno koristili ChatGPT zamoljeni su da napišu esej bez njega. Neuralna povezanost u njihovim mozgovima bila je niža nego kod drugih, što možda ukazuje na to da se u početku nisu pravilno angažirali oko tema.
Dugoročne posljedice i kognitivni pad
Računalna neuroznanstvenica Vivienne Ming, autorica knjige "Robot Proof", smatra da LLM-ovi mogu biti koristan alat za poticanje razmišljanja, ali brine je što većina ljudi ne komunicira s tehnologijom na taj način. U istraživanju koje je provela zamolila je studente da predvide ishode u stvarnom svijetu, poput cijene nafte. Većina je jednostavno pitala AI i kopirala odgovor. Mjerenje gama valova u njihovim mozgovima - pokazatelja kognitivnog napora - otkrilo je vrlo slabu aktivaciju. "To je stvarno zabrinjavajuće. Ako je to prirodan način interakcije ljudi s ovim sustavima - a to su pametna djeca - to je loše", kaže Ming i dodaje kako je duboko razmišljanje naša "supermoć". "Ako ga ne koristimo, dugoročne implikacije za kognitivno zdravlje su prilično snažne." Druga istraživanja povezala su slabu aktivnost gama valova s kognitivnim padom kasnije u životu.
Prije gotovo dva desetljeća Ming je provokativno predvidjela da ćemo vidjeti statistički značajan porast stope demencije izravno povezan s našim oslanjanjem na Google karte. Iako za to nema podataka, jedna je studija pokazala da je povećana upotreba GPS-a povezana s lošijom prostornom memorijom, a loša prostorna navigacija može biti potencijalni prediktor Alzheimerove bolesti. Jasno je da što je mozak aktivniji, to je zaštićeniji od kognitivnog pada. Stoga bi, kaže Ming, LLM-ovi mogli ne samo smanjiti kreativnost, već i naštetiti kogniciji i potencijalno povećati rizik od demencije.
Kako pametno koristiti umjetnu inteligenciju
Kako se upotreba AI alata povećava, moramo naučiti raditi s njima na način koji nam koristi. Ming sugerira da bi cilj mogao biti oblik "hibridne inteligencije" u kojem ljudi i strojevi zajedno "rade teške stvari". To znači da prvo moramo sami razmišljati, a alate koristiti kasnije da nas izazovu, umjesto da nam jednostavno daju odgovore. Kosmyna se slaže i predlaže da se predmeti prvo uče bez AI alata kako bi se izgradila osnova. Ming preporučuje korištenje "protivničkog upita" kako bismo izazvali vlastito razmišljanje. To znači potaknuti AI da djeluje kao "doživotni neprijatelj" i zatražiti da detaljno objasni zašto su naše ideje pogrešne, što nas tjera da branimo i usavršavamo svoje argumente.
Druga tehnika je davanje prioriteta "produktivnom trenju" i traženje od umjetne inteligencije da pruži samo kontekst i postavlja pitanja, umjesto da daje odgovore. U konačnici, svi bismo trebali biti oprezni s kognitivnim prečacima, što je nešto što "naši mozgovi vole", kaže Kosmyna. Jasno je da se za dugoročno zdravlje mozga moramo neprestano izazivati. Naši umovi, kreativnost i kognitivno zdravlje od toga će imati samo koristi.
