Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena u travnju 2021. u odnosu na ožujak, u prosjeku su zabilježile pad za 0,3%. No, smanjenje cijena građani nisu osjetili jer su zabilježene više cijene hrane, alkoholnih i bezalkoholnih pića, duhana, odjeće i obuće, namještaja i kućanskih uređaja, zdravstvenih usluga, kao i cijene u restoranima. S druge strane, zabilježene su niže cijene stanovanja i režija, komunikacija te rekreacije i kulture, piše Večernji list BiH.
Trend prisutan desetljeće
Ulje, meso i gorivo samo su neki od proizvoda čije su cijene posljednjih nekoliko mjeseci u porastu. Građani su posebno ogorčeni na cijenu ulja, koja je od kraja ožujka do sredine lipnja skočila od 10 do 20%. Ono što su građani posebno osjetili jest i nova cijena goriva. Prošlogodišnje cijene goriva na benzinskim crpkama, kada smo za litru benzina plaćali 1,60 KM, odavno su postale prošlost. Cijene su za godinu uz blagi, ali konstantan rast, više u prosjeku od 40 do 50 feninga po litri. Osim vozača, poskupljenje će neizravno osjetiti svi potrošači s obzirom na to da cijena nafte utječe na rast cijena ostalih roba i usluga. Iz udruga potrošača kažu da su posljednjih tjedana zatrpani pritužbama građana. Potrošači se žale i da su trgovci ponovno počeli praviti manja pakiranja određenih namirnica po istoj cijeni kako bi, na neki način, prikrili tiho poskupljenje.
- Ovo nema smisla, svaki mjesec kupujemo sve manje proizvoda, a računi su nam sve veći. O pakiranjima da i ne govorimo, gramaža većine proizvoda sve je manja, a cijena je ista ili čak i veća. Pakiranja su postala takva da, primjerice, umjesto jedne vrećice tjestenine za obiteljski ručak moram skuhati jednu i pol vrećicu - kazala nam je jedna ogorčena kućanica. Kakvo je stanje glede smanjivanja gramaže proizvoda i rasta cijena, provjerili smo u Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača BiH Saše Marića. - Trend smanjivanja gramaže proizvoda prisutan je već nekih desetak godina. Tako, primjerice, čokolada, čija je gramaža prije bila 100 grama, pala je na 80 pa na 70 g, a cijene su ostale iste. Mnoge stvari koje se prodaju potrošačima u posljednje desetljeće doživjele su promjene u smislu da se gramaža smanjuje, da se sastojci u proizvodima mijenjaju u smislu da se smanjuje udio kakaa u proizvodu dok cijene ostaju iste. Ta smanjenja su sasvim valjana, nema tu ništa protuzakonito. Tu je bitno upozoriti potrošače da paze na takve stvari jer su i dalje neki proizvodi ostali isti u smislu gramaže, dok su drugi smanjeni - kazao je Marić. Prema njegovim riječima, ljudi se iznenađujuće nedovoljno žale.
Rijetki se žale
- U posljednjih 12 mjeseci dobili smo nešto više od tisuću različitih žalbi potrošača, od toga se otprilike 10 posto odnosi na povećanje cijena. Ljudi nekako letargično gledaju na rast cijena, ne znaju što uraditi glede toga. I COVID je dosta pridonio tome da postoji realno povećanje cijena, ali ne treba zanemariti činjenicu kako pojedini trgovci koriste situaciju za neopravdano povećanje cijena. Ljudi smatraju kako nije uređen sustav i prestali su se boriti, a u biti se ne bi trebali prestati boriti za svoja potrošačka prava. Mi smo prošle godine uspješno riješili veliki broj žalbi - kazao je Marić. Nažalost, posljednjih godina potrošačka košarica nam je na razini one u zapadnim, a plaće ispod onih u istočnim zemljama.
Trend prisutan desetljeće
Ulje, meso i gorivo samo su neki od proizvoda čije su cijene posljednjih nekoliko mjeseci u porastu. Građani su posebno ogorčeni na cijenu ulja, koja je od kraja ožujka do sredine lipnja skočila od 10 do 20%. Ono što su građani posebno osjetili jest i nova cijena goriva. Prošlogodišnje cijene goriva na benzinskim crpkama, kada smo za litru benzina plaćali 1,60 KM, odavno su postale prošlost. Cijene su za godinu uz blagi, ali konstantan rast, više u prosjeku od 40 do 50 feninga po litri. Osim vozača, poskupljenje će neizravno osjetiti svi potrošači s obzirom na to da cijena nafte utječe na rast cijena ostalih roba i usluga. Iz udruga potrošača kažu da su posljednjih tjedana zatrpani pritužbama građana. Potrošači se žale i da su trgovci ponovno počeli praviti manja pakiranja određenih namirnica po istoj cijeni kako bi, na neki način, prikrili tiho poskupljenje.
- Ovo nema smisla, svaki mjesec kupujemo sve manje proizvoda, a računi su nam sve veći. O pakiranjima da i ne govorimo, gramaža većine proizvoda sve je manja, a cijena je ista ili čak i veća. Pakiranja su postala takva da, primjerice, umjesto jedne vrećice tjestenine za obiteljski ručak moram skuhati jednu i pol vrećicu - kazala nam je jedna ogorčena kućanica. Kakvo je stanje glede smanjivanja gramaže proizvoda i rasta cijena, provjerili smo u Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača BiH Saše Marića. - Trend smanjivanja gramaže proizvoda prisutan je već nekih desetak godina. Tako, primjerice, čokolada, čija je gramaža prije bila 100 grama, pala je na 80 pa na 70 g, a cijene su ostale iste. Mnoge stvari koje se prodaju potrošačima u posljednje desetljeće doživjele su promjene u smislu da se gramaža smanjuje, da se sastojci u proizvodima mijenjaju u smislu da se smanjuje udio kakaa u proizvodu dok cijene ostaju iste. Ta smanjenja su sasvim valjana, nema tu ništa protuzakonito. Tu je bitno upozoriti potrošače da paze na takve stvari jer su i dalje neki proizvodi ostali isti u smislu gramaže, dok su drugi smanjeni - kazao je Marić. Prema njegovim riječima, ljudi se iznenađujuće nedovoljno žale.
Rijetki se žale
- U posljednjih 12 mjeseci dobili smo nešto više od tisuću različitih žalbi potrošača, od toga se otprilike 10 posto odnosi na povećanje cijena. Ljudi nekako letargično gledaju na rast cijena, ne znaju što uraditi glede toga. I COVID je dosta pridonio tome da postoji realno povećanje cijena, ali ne treba zanemariti činjenicu kako pojedini trgovci koriste situaciju za neopravdano povećanje cijena. Ljudi smatraju kako nije uređen sustav i prestali su se boriti, a u biti se ne bi trebali prestati boriti za svoja potrošačka prava. Mi smo prošle godine uspješno riješili veliki broj žalbi - kazao je Marić. Nažalost, posljednjih godina potrošačka košarica nam je na razini one u zapadnim, a plaće ispod onih u istočnim zemljama.
