Na svjetskim je tržištima cijena nafte prošloga tjedna potonula više od 7 posto, što je njezin najveći tjedni pad u gotovo šest mjeseci, jer ulagače ponovno zabrinjava veća ponuda u odnosu na potražnju, javlja Hina.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 7,1 posto, na 46,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,3 posto, na 45,41 dolar.
Cijene nafte našle su se pod pritiskom polovicom tjedna, kada su novi podaci pokazali da su zalihe nafte u SAD-u prethodnoga tjedna smanjene za samo 2,2 milijuna barela. Ulagači su se, naime, nadali većem padu, što bi značilo da jača i potrošnja Amerikanaca u ljetnoj sezoni, koju obično obilježava pojačana potrošnja.
Pritisak na cijene posljedica je i naznaka daljnjeg slabljenja nekih od najvećih svjetskih gospodarstava, što znači i manju potražnju za 'crnim zlatom'.
"Nedavno su azijske zemlje uvozile velike količine nafte kako bi iskoristile priliku dok su cijene niske. No, posljednjih mjeseci vidimo pad uvoza, što je bilo za očekivati. Tim više što se usporava rast mnogih azijskih gospodarstava", kaže Ralph Leszczynski, direktor u brokerskoj tvrtki Banchero Costa.
S druge strane, proizvodnja nafte i dalje je visoka, pa je ponuda još uvijek veća od potražnje.
Uz to, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već peti tjedan od posljednjih šest, i to za njih 10, na 351 postrojenje.
To pokazuje da proizvođači procjenjuju da se uz sadašnje razine cijena isplati proizvoditi.
Zbog povećane ponude, a slabe potražnje cijene su nafte skliznule na najniže razine u posljednja dva mjeseca, a analitičari najavljuju i nastavak nestabilnosti cijena.
Naime, zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, s obzirom na usporavanje rasta globalnog gospodarstva, od sredine 2014. godine cijene su nafte potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.
No, od tada su skočile više od 75 posto jer su se ulagači nadali smanjenju jaza između ponude i potražnje. (Prvi.tv)
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 7,1 posto, na 46,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 7,3 posto, na 45,41 dolar.
Cijene nafte našle su se pod pritiskom polovicom tjedna, kada su novi podaci pokazali da su zalihe nafte u SAD-u prethodnoga tjedna smanjene za samo 2,2 milijuna barela. Ulagači su se, naime, nadali većem padu, što bi značilo da jača i potrošnja Amerikanaca u ljetnoj sezoni, koju obično obilježava pojačana potrošnja.
Pritisak na cijene posljedica je i naznaka daljnjeg slabljenja nekih od najvećih svjetskih gospodarstava, što znači i manju potražnju za 'crnim zlatom'.
"Nedavno su azijske zemlje uvozile velike količine nafte kako bi iskoristile priliku dok su cijene niske. No, posljednjih mjeseci vidimo pad uvoza, što je bilo za očekivati. Tim više što se usporava rast mnogih azijskih gospodarstava", kaže Ralph Leszczynski, direktor u brokerskoj tvrtki Banchero Costa.
S druge strane, proizvodnja nafte i dalje je visoka, pa je ponuda još uvijek veća od potražnje.
Uz to, u petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u povećan već peti tjedan od posljednjih šest, i to za njih 10, na 351 postrojenje.
To pokazuje da proizvođači procjenjuju da se uz sadašnje razine cijena isplati proizvoditi.
Zbog povećane ponude, a slabe potražnje cijene su nafte skliznule na najniže razine u posljednja dva mjeseca, a analitičari najavljuju i nastavak nestabilnosti cijena.
Naime, zbog velike proizvodnje, a slabosti potražnje, s obzirom na usporavanje rasta globalnog gospodarstva, od sredine 2014. godine cijene su nafte potonule s više od 100 na manje od 30 dolara u veljači ove godine, najniže u posljednjih gotovo 13 godina.
No, od tada su skočile više od 75 posto jer su se ulagači nadali smanjenju jaza između ponude i potražnje. (Prvi.tv)
