Na londonskom je tržištu cijena nafte pala i prošloga tjedna, trećega zaredom, jer se trgovci plaše da će povećanje kamata središnjih banaka zbog visoke inflacije usporiti rast svjetskog gospodarstva, što bi oslabilo potražnju za naftom.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 5,5 posto, na 101,16 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,9 posto, na 97,59 dolara.
Najveći tjedni pad cijena nafte u posljednjih mjesec dana posljedica je povećanja kamatnih stopa središnjih banaka u svijetu kako bi suzbile visoku inflaciju, a to će usporiti rast globalnog gospodarstva, a time i oslabiti potražnju za naftom. Najviše je u fokusu američka središnja banka, nakon što je prošloga je tjedna objavljeno da je inflacija u SAD-u u lipnju dosegnula 9,1 posto, novu najvišu razinu u više od 40 godina.
Zbog toga se očekuje da će Fed i u srpnju, drugi mjesec zaredom, povećati ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova. Neki čak špekuliraju o povećanju kamata za cijeli postotni bod. Trenutno se na tržištima procjenjuje da postoji 75 posto izgleda da će Fed povećati kamate za 0,75 postotnih bodova, a 25 posto da će kamate povećati za 1 postotni bod.
Na tržištu pozorno prate i posjet američkog predsjednika Joea Bidena Bliskom istoku, od kojeg se očekuje da će od tamošnjih partnera zatražiti veću proizvodnju nafte. No, Sjedinjene Države ne očekuju da će Saudijska Arabija i ostali odmah povećati proizvodnju.
Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) već su aktivirale gotovo sve rezervne kapacitete, no SAD bi od njih mogao ishoditi bar obećanje da će povećati proizvodnju idućih mjeseci, što bi tržištu signaliziralo da će dobiti još barela bude li potrebno, tumači Reuters.
Analitičari predviđaju da će strah od slabljenja svjetskog gospodarstva i dalje pritiskati cijene. "Cijena barela u Londonu pala je u prošlom tjednu i ispod 100 dolara i vjerojatno će nastaviti kliziti jer strah od recesije vjerojatno neće tako skoro jenjati", navode analitičari Commerzbank u osvrtu na situaciju na tržištu.
Raspoloženje na tržištu prigušuje i novi val zaraze COVID-om u Kini, koji koči oporavak potražnje. Prerada u kineskim rafinerijama smanjena je u lipnju gotovo 10 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a u prvoj polovini godine pala je prvi puta barem od 2011. godine, i to za šest posto, pokazali su prošloga tjedna objavljeni podaci.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile više od 40 posto.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 5,5 posto, na 101,16 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 6,9 posto, na 97,59 dolara.
Najveći tjedni pad cijena nafte u posljednjih mjesec dana posljedica je povećanja kamatnih stopa središnjih banaka u svijetu kako bi suzbile visoku inflaciju, a to će usporiti rast globalnog gospodarstva, a time i oslabiti potražnju za naftom. Najviše je u fokusu američka središnja banka, nakon što je prošloga je tjedna objavljeno da je inflacija u SAD-u u lipnju dosegnula 9,1 posto, novu najvišu razinu u više od 40 godina.
Zbog toga se očekuje da će Fed i u srpnju, drugi mjesec zaredom, povećati ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova. Neki čak špekuliraju o povećanju kamata za cijeli postotni bod. Trenutno se na tržištima procjenjuje da postoji 75 posto izgleda da će Fed povećati kamate za 0,75 postotnih bodova, a 25 posto da će kamate povećati za 1 postotni bod.
Na tržištu pozorno prate i posjet američkog predsjednika Joea Bidena Bliskom istoku, od kojeg se očekuje da će od tamošnjih partnera zatražiti veću proizvodnju nafte. No, Sjedinjene Države ne očekuju da će Saudijska Arabija i ostali odmah povećati proizvodnju.
Članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) već su aktivirale gotovo sve rezervne kapacitete, no SAD bi od njih mogao ishoditi bar obećanje da će povećati proizvodnju idućih mjeseci, što bi tržištu signaliziralo da će dobiti još barela bude li potrebno, tumači Reuters.
Analitičari predviđaju da će strah od slabljenja svjetskog gospodarstva i dalje pritiskati cijene. "Cijena barela u Londonu pala je u prošlom tjednu i ispod 100 dolara i vjerojatno će nastaviti kliziti jer strah od recesije vjerojatno neće tako skoro jenjati", navode analitičari Commerzbank u osvrtu na situaciju na tržištu.
Raspoloženje na tržištu prigušuje i novi val zaraze COVID-om u Kini, koji koči oporavak potražnje. Prerada u kineskim rafinerijama smanjena je u lipnju gotovo 10 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, a u prvoj polovini godine pala je prvi puta barem od 2011. godine, i to za šest posto, pokazali su prošloga tjedna objavljeni podaci.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, skočile više od 40 posto.
