Svaki medicinski radnik kruniše svoju službu zakletvom da će svoj život staviti u službu humanosti i svoje zvanje obavljati savjesno i dostojanstveno. Ta zakletva je iznenada stavljena na test kada je pandemija zavladala svijetom i upravo su zdravstveni radnici bili na „prvoj liniji obrane“, spašavajući tuđe, a riskirajući vlastite živote. U tom periodu, Liječnička komora FBiH je apelovala na nadležne institucije da hitno nađu način za zapošljavanje dodatne snage koja se nalazila na listama nezaposlenih na županijskim zavodima za zapošljavanje, ali molbe, nažalost, nisu znatno urodile plodom, a situacija u zdravstvu širom BiH je, prema iskustvima i uposlenika i korisnika zdravstvenih institucija, u najmanju ruku pred kolapsom, piše Oslobođenje.
(Ne)marni odnos vlasti
Raspon plaća za osobe koja rade u sektoru zdravstva je, prema statistikama, između 700 KM i 1.600,00 KM (stvarna maksimalna plaća je znatno veća). Podaci Saveza samostalnih sindikata BiH su evidentirali da je sindikalna potrošačka korpa za mjesec kolovoz 2021. godine iznosila 2.524,81 KM i za skoro 500 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Uzevši to u obzir, i sušto preživljavanje je upitno sa ovim ciframa. Pored manjka radne snage, neadekvatnih uslova za rad u zdravstvenim institucijama i pomenutih financijskih (ne)uvjeta, ne čudi činjenica da je BiH je, prema podacima njemačkih vlasti, treća na svijetu po broju medicinskih radnika koji su u zadnjih pet godina otišli u Njemačku, a taj trend je nastavljen i tijekom pandemije.
Što se sija u zemlji Njemačkoj?
Prema istraživanjima, medicinski radnici iz zemalja zapadnog Balkana čine čak četvrtinu inostranih medicinskih radnika u Njemačkoj, koji su u 2020. godini u prosjeku zarađivali do 3.500 eura bruto mjesečno. Kada uzmete u obzir da mjesečni troškovi za prosječno domaćinstvo iznose 2.500 eura, uvjeti života van granica BiH se u najmanju ruku čine nerealni. Da će posao medicinskih radnika, ponajviše njegovatelja, biti više nego potreban i u narednih par desetljeća govori i činjenica da broj starijih ljudi od 80 godina na više u Njemačkoj nastavlja rasti, te se u samo godinu dana povećao za čak 4,5 posto i sada iznosi 5,9 milijuna (na kraju 2020. godine u Njemačkoj je živjelo 83,2 milijuna ljudi).
„U suštini, na vama je samo da naučite njemački jezik i obavite tehnički dio posla oko dokumentacije i tih „dosadnih“ stvari. Posao je poslije toga kao obećan. Uvjeti koje imam ovdje i uvjeti u kojima sam radila u svom gradu u BiH su neuporedivi. Plaća mi je redovna, kolege i kolegice s kojima radim su puni poštovanja i pored svega, imam priliku da učim, napredujem i osiguram sebi siguran i, naposljetku, ispunjen i sretan život“, riječi su Alme K., koja radi u jednoj od njemačkih pokrajina zadnje dvije godine.
Plaće medicinskih radnika su u Njemačkoj zadnjih godina znatno porasle, a samim time se proces traženja posla i dolaska u samu državu znatno pojednostavio, posebno za bh. državljane. Prošle godine je na snagu stupio novi njemački zakon o useljavanju stručnjaka, te je istaknuto da, bilo da je riječ o visokoškolskoj ili stručnoj, kvalifikacije moraju prethodno biti priznate u Njemačkoj. Prvi korak na tom putu predstavlja podnošenje zahtjeva za priznavanje (nostrifikaciju) kvalifikacije u Njemačkoj.
Iskustva ljudi koji su otišli van država BiH su skoro pa „ukalupljena“ i većina onih koji su otišli nisu niti imaju namjera da se vrate. Desna ruka svima onima koji spas traže u boljim i sigurnijim uvjetima predstavljaju agencije za posredovanje. Svoje iskustvo sa jednom od njih, Jobstep International, sa nama je podijelio Adnan K., koji je prošao proces nostrifikacije svoje diplome i već dvije godine živi i radi u Njemačkoj, zajedno sa svojom obitelji.
„Moja supruga Alma i ja, oboje medicinari, smo se odlučili da nastavak svoje radne karijere provedemo zajedno sa našom djecom u SR Njemačkoj, zbog nama svima poznatih razloga. Krenuli smo na tečaj njemačkog jezika prije nego sto smo i saznali za agenciju Jobstep. Od njihovog tima smo dobili smjernice što i kako dalje, pronašli su nam poslodavca s kojim smo obavili razgovor i dogovorili se oko pojedinosti našeg dolaska tamo, što je i najvažniji dio cijele ove naše priče. Sljedeći važan korak je bio da nam se priznaju diplome bez kojeg nismo mogli ništa napraviti. Jobstep je preuzeo sav posao i poslao potrebnu dokumentaciju. Nakon izvjesnog vremena smo otišli na termin u Veleposlanstvu SR Njemačke u Sarajevo i naposljetku otišli za Njemačku, u kojoj već dvije godine sa našom djecom i živimo“, izjavio je Adnan.
Trendu „odljeva mozgova“ iz Bosne i Hercegovine se nažalost ne nazire kraj u skorije vrijeme, već je evidentan porast istog u zadnjih par godina. Nadležne institucije ne mijenjaju svoje politike rada koje će to zaustaviti, dok ljudi pakuju svoje kofere i uče razlike primjenjivanja prijedloga „die“ i „das“ za poslove u zemljama poput Njemačke koje ih otvorenih ruku čekaju. Da li je svjetlo na kraju tunela zdravstvenog sistema vidljivo za medicinske radnike u BiH, samo će vrijeme reći.
Oslobođenje
(Ne)marni odnos vlasti
Raspon plaća za osobe koja rade u sektoru zdravstva je, prema statistikama, između 700 KM i 1.600,00 KM (stvarna maksimalna plaća je znatno veća). Podaci Saveza samostalnih sindikata BiH su evidentirali da je sindikalna potrošačka korpa za mjesec kolovoz 2021. godine iznosila 2.524,81 KM i za skoro 500 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. Uzevši to u obzir, i sušto preživljavanje je upitno sa ovim ciframa. Pored manjka radne snage, neadekvatnih uslova za rad u zdravstvenim institucijama i pomenutih financijskih (ne)uvjeta, ne čudi činjenica da je BiH je, prema podacima njemačkih vlasti, treća na svijetu po broju medicinskih radnika koji su u zadnjih pet godina otišli u Njemačku, a taj trend je nastavljen i tijekom pandemije.
Što se sija u zemlji Njemačkoj?
Prema istraživanjima, medicinski radnici iz zemalja zapadnog Balkana čine čak četvrtinu inostranih medicinskih radnika u Njemačkoj, koji su u 2020. godini u prosjeku zarađivali do 3.500 eura bruto mjesečno. Kada uzmete u obzir da mjesečni troškovi za prosječno domaćinstvo iznose 2.500 eura, uvjeti života van granica BiH se u najmanju ruku čine nerealni. Da će posao medicinskih radnika, ponajviše njegovatelja, biti više nego potreban i u narednih par desetljeća govori i činjenica da broj starijih ljudi od 80 godina na više u Njemačkoj nastavlja rasti, te se u samo godinu dana povećao za čak 4,5 posto i sada iznosi 5,9 milijuna (na kraju 2020. godine u Njemačkoj je živjelo 83,2 milijuna ljudi).
„U suštini, na vama je samo da naučite njemački jezik i obavite tehnički dio posla oko dokumentacije i tih „dosadnih“ stvari. Posao je poslije toga kao obećan. Uvjeti koje imam ovdje i uvjeti u kojima sam radila u svom gradu u BiH su neuporedivi. Plaća mi je redovna, kolege i kolegice s kojima radim su puni poštovanja i pored svega, imam priliku da učim, napredujem i osiguram sebi siguran i, naposljetku, ispunjen i sretan život“, riječi su Alme K., koja radi u jednoj od njemačkih pokrajina zadnje dvije godine.
Plaće medicinskih radnika su u Njemačkoj zadnjih godina znatno porasle, a samim time se proces traženja posla i dolaska u samu državu znatno pojednostavio, posebno za bh. državljane. Prošle godine je na snagu stupio novi njemački zakon o useljavanju stručnjaka, te je istaknuto da, bilo da je riječ o visokoškolskoj ili stručnoj, kvalifikacije moraju prethodno biti priznate u Njemačkoj. Prvi korak na tom putu predstavlja podnošenje zahtjeva za priznavanje (nostrifikaciju) kvalifikacije u Njemačkoj.
Iskustva ljudi koji su otišli van država BiH su skoro pa „ukalupljena“ i većina onih koji su otišli nisu niti imaju namjera da se vrate. Desna ruka svima onima koji spas traže u boljim i sigurnijim uvjetima predstavljaju agencije za posredovanje. Svoje iskustvo sa jednom od njih, Jobstep International, sa nama je podijelio Adnan K., koji je prošao proces nostrifikacije svoje diplome i već dvije godine živi i radi u Njemačkoj, zajedno sa svojom obitelji.
„Moja supruga Alma i ja, oboje medicinari, smo se odlučili da nastavak svoje radne karijere provedemo zajedno sa našom djecom u SR Njemačkoj, zbog nama svima poznatih razloga. Krenuli smo na tečaj njemačkog jezika prije nego sto smo i saznali za agenciju Jobstep. Od njihovog tima smo dobili smjernice što i kako dalje, pronašli su nam poslodavca s kojim smo obavili razgovor i dogovorili se oko pojedinosti našeg dolaska tamo, što je i najvažniji dio cijele ove naše priče. Sljedeći važan korak je bio da nam se priznaju diplome bez kojeg nismo mogli ništa napraviti. Jobstep je preuzeo sav posao i poslao potrebnu dokumentaciju. Nakon izvjesnog vremena smo otišli na termin u Veleposlanstvu SR Njemačke u Sarajevo i naposljetku otišli za Njemačku, u kojoj već dvije godine sa našom djecom i živimo“, izjavio je Adnan.
Trendu „odljeva mozgova“ iz Bosne i Hercegovine se nažalost ne nazire kraj u skorije vrijeme, već je evidentan porast istog u zadnjih par godina. Nadležne institucije ne mijenjaju svoje politike rada koje će to zaustaviti, dok ljudi pakuju svoje kofere i uče razlike primjenjivanja prijedloga „die“ i „das“ za poslove u zemljama poput Njemačke koje ih otvorenih ruku čekaju. Da li je svjetlo na kraju tunela zdravstvenog sistema vidljivo za medicinske radnike u BiH, samo će vrijeme reći.
Oslobođenje
