Bakir Izetbegović u intervjuu za portal Klix kazao je kako su savjetnici visokog predstavnika za BiH Christian Schmidtu morali pripremiti precizne podatke ''prije nego se on upustio s tvrdnjama o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata u središnjim institucijama BiH''. Kazao je: ''brojke i postotcima su sasvim jasni''.
O brojkama i postotcima
''Hrvati u Bosni i Hercegovini čine 15,5 posto stanovništva, a u Vijeću ministara i Domu naroda imaju paritet uz različite mehanizme veta kojim raspolažu. Na rukovodećim pozicijama u državnim agencijama Hrvata ima 32 posto, odnosno duplo više od Ustavom propisane kvote. Slično je i s Federacijom BiH, u kojoj prema popisu ima 22,4 posto Hrvata, a hrvatski kadrovi čine 33 posto rukovodnog kadra.
Izetbegović je u intervjuu komentirao posljednje izjave visokog predstavnika Christiana Schmidta, prvo o tome tko je većinski glasao za Željka Komšića, a potom i o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata rekavši da su one izrečene olako, jer su ''neutemeljene, lako se demantiraju i time mogu nanijeti štetu autoritetu novoimenovanog visokog predstavnika''.
''Visoki predstavnik je zadužen za provedbu i tumačenje civilnog aspekta Daytonskog mirovnog sporazuma i ne bi sebi smio dopustiti pogrešno tumačenje odredbi Aneksa 4. koje ne poznaju bošnjačkog, srpskog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već samo "jednog Bošnjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata u Predsjedništvu BiH". Namjera je očigledno bila da na izbor članova Predsjedništva BiH imaju utjecaj svi građani, bez obzira na etničku pripadnost, jer članovi Predsjedništva imaju obvezu zastupati interese BiH i svih građana, a ne parcijalne interese konstitutivnih naroda'', kazao je Iztebegović.
Bonnske ovlasti
Kazao je kako ne vjeruje u opciju da bi visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona. Uvjeren je da će visoki predstavnik bonnske ovlasti čuvati samo za ''slučaj flagrantnog ugrožavanja mira, stabilnosti i funkcioniranja BiH''.
Na upit što ukoliko visoki predstavnik ipak nametne izmjene Izbornog zakona, posebno ukoliko te izmjene budu išle u prilog tezi o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu kazao je kako neće komentirati hipotetičku mogućnost ''šta ako ipak''.
''Zaista ne vjerujem da će do ovakve odluke doći. Posljednja Inzkova odluka je bila neophodna, zabranila je slavljenje zločinaca pa je izazvala tešku krizu u zemlji. Eventualna odluka Schmidta o ograničavanju mandata, ili forsiranju 'legitimnih predstavnika' nije neophodna, dapače, bilo bi to pristrano miješanje u korist HDZ BiH, takva odluka bi bila i u koliziji s presudama Europskog suda za ljudska prava, i samim tim ne bi ništa dobro donijela'', objasnio je u intervjuu za Klix.
Podsjetimo, novi Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt na nedavnoj konferenciji u Njemačkoj ukazao je na nedostatnu zastupljenost Hrvata u središnjim institucijama u Bosni i Hercegovini te je istaknuo potrebu promjene izbornog zakona.
"Gospodin (Željko) Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata (Dragan) Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem", rekao je
On je rekao kako se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u "kompliciranim državnim strukturama".
O kompromisima
Na pitanje gdje bi radije pravio kompromise kada je riječ o zahtjevima HDZ-a, na Predsjedništvu BiH ili na Domu naroda kazao je kako je prijedlog SDA kompromis koji obuhvaća oboje.
''Izbor članova Predsjedništva BiH na tragu rješenja iz Aprilskog paketa, za što je zainteresirana hrvatska strana, i reduciranje nadležnosti Doma naroda na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, za što smo zainteresirani mi, kazao je.
Za Fuleov model kazao je kako nudio isto što i Aprilski paket, samo kroz direktan izbor, što je prema njegovom mišljenju bolje.
''Cilj oba modela je bio riješiti presudu "Sejdić-Finci", ali ujedno i pitanje koje dovodi do frustracije i homogenizacije Hrvata. Naši tadašnji odnosi s rukovodstvom HDZ-a su bili puno bolji od trenutnih. U međuvremenu je proradio spreg HDZ - SNSD, koji je uvukao i Zagreb, Beograd, Moskvu u stvaranje pritiska prema Bošnjacima, a federalni Dom naroda je HDZ zloupotrijebio kako bi se spriječilo imenovanje novog saziva Vlade FBiH. Dragan Čović je odbio glasati za ugovor Islamske zajednice s državom BiH, predsjednik FBiH Čavara je zaustavio popunu Ustavnog suda Federacije. Nakon ovih iskustava SDA nije spremna na jednostrana rješenja koja traži HDZ, tražimo da i oni naprave ustupke. A to su izmjene u funkcioniranju Doma naroda FBiH na način da on funkcionira identično Vijeću naroda u RS-u, tj. da isključivo štiti vitalni nacionalni interes'', kazao je.
O brojkama i postotcima
''Hrvati u Bosni i Hercegovini čine 15,5 posto stanovništva, a u Vijeću ministara i Domu naroda imaju paritet uz različite mehanizme veta kojim raspolažu. Na rukovodećim pozicijama u državnim agencijama Hrvata ima 32 posto, odnosno duplo više od Ustavom propisane kvote. Slično je i s Federacijom BiH, u kojoj prema popisu ima 22,4 posto Hrvata, a hrvatski kadrovi čine 33 posto rukovodnog kadra.
Izetbegović je u intervjuu komentirao posljednje izjave visokog predstavnika Christiana Schmidta, prvo o tome tko je većinski glasao za Željka Komšića, a potom i o nedovoljnoj zastupljenosti Hrvata rekavši da su one izrečene olako, jer su ''neutemeljene, lako se demantiraju i time mogu nanijeti štetu autoritetu novoimenovanog visokog predstavnika''.
''Visoki predstavnik je zadužen za provedbu i tumačenje civilnog aspekta Daytonskog mirovnog sporazuma i ne bi sebi smio dopustiti pogrešno tumačenje odredbi Aneksa 4. koje ne poznaju bošnjačkog, srpskog ili hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već samo "jednog Bošnjaka, jednog Srbina i jednog Hrvata u Predsjedništvu BiH". Namjera je očigledno bila da na izbor članova Predsjedništva BiH imaju utjecaj svi građani, bez obzira na etničku pripadnost, jer članovi Predsjedništva imaju obvezu zastupati interese BiH i svih građana, a ne parcijalne interese konstitutivnih naroda'', kazao je Iztebegović.
Bonnske ovlasti
Kazao je kako ne vjeruje u opciju da bi visoki predstavnik nametnuo izmjene Izbornog zakona. Uvjeren je da će visoki predstavnik bonnske ovlasti čuvati samo za ''slučaj flagrantnog ugrožavanja mira, stabilnosti i funkcioniranja BiH''.
Na upit što ukoliko visoki predstavnik ipak nametne izmjene Izbornog zakona, posebno ukoliko te izmjene budu išle u prilog tezi o ograničavanju broja mandata u Predsjedništvu kazao je kako neće komentirati hipotetičku mogućnost ''šta ako ipak''.
''Zaista ne vjerujem da će do ovakve odluke doći. Posljednja Inzkova odluka je bila neophodna, zabranila je slavljenje zločinaca pa je izazvala tešku krizu u zemlji. Eventualna odluka Schmidta o ograničavanju mandata, ili forsiranju 'legitimnih predstavnika' nije neophodna, dapače, bilo bi to pristrano miješanje u korist HDZ BiH, takva odluka bi bila i u koliziji s presudama Europskog suda za ljudska prava, i samim tim ne bi ništa dobro donijela'', objasnio je u intervjuu za Klix.
Podsjetimo, novi Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt na nedavnoj konferenciji u Njemačkoj ukazao je na nedostatnu zastupljenost Hrvata u središnjim institucijama u Bosni i Hercegovini te je istaknuo potrebu promjene izbornog zakona.
"Gospodin (Željko) Komšić je hrvatski predstavnik u državnom predsjedništvu ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati. Koliko je sustav kompliciran pokazuje i činjenica da je predstavnik Hrvata (Dragan) Čović izgubio u sučeljavanju s Komšićem", rekao je
On je rekao kako se hrvatski dio stanovništva, koji je, kako je istaknuo, dodatno smanjen iseljavanjem, osjeća nedovoljno predstavljenim u "kompliciranim državnim strukturama".
O kompromisima
Na pitanje gdje bi radije pravio kompromise kada je riječ o zahtjevima HDZ-a, na Predsjedništvu BiH ili na Domu naroda kazao je kako je prijedlog SDA kompromis koji obuhvaća oboje.
''Izbor članova Predsjedništva BiH na tragu rješenja iz Aprilskog paketa, za što je zainteresirana hrvatska strana, i reduciranje nadležnosti Doma naroda na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, za što smo zainteresirani mi, kazao je.
Za Fuleov model kazao je kako nudio isto što i Aprilski paket, samo kroz direktan izbor, što je prema njegovom mišljenju bolje.
''Cilj oba modela je bio riješiti presudu "Sejdić-Finci", ali ujedno i pitanje koje dovodi do frustracije i homogenizacije Hrvata. Naši tadašnji odnosi s rukovodstvom HDZ-a su bili puno bolji od trenutnih. U međuvremenu je proradio spreg HDZ - SNSD, koji je uvukao i Zagreb, Beograd, Moskvu u stvaranje pritiska prema Bošnjacima, a federalni Dom naroda je HDZ zloupotrijebio kako bi se spriječilo imenovanje novog saziva Vlade FBiH. Dragan Čović je odbio glasati za ugovor Islamske zajednice s državom BiH, predsjednik FBiH Čavara je zaustavio popunu Ustavnog suda Federacije. Nakon ovih iskustava SDA nije spremna na jednostrana rješenja koja traži HDZ, tražimo da i oni naprave ustupke. A to su izmjene u funkcioniranju Doma naroda FBiH na način da on funkcionira identično Vijeću naroda u RS-u, tj. da isključivo štiti vitalni nacionalni interes'', kazao je.
