Brexit je odgođen po drugi put, ovaj put do 31. listopada 2019., odlučili su premijeri i predsjednici 27 država članica Europske unije na summitu koji je završio sat i pol nakon ponoći u Bruxellesu.
Prvi datum očekivanog izlaska Velike Britanije iz EU bio je 29. ožujka, pa je to odgođeno do 12. travnja, da bi noćas ponovo bilo odgođeno do noći vještica. Bez ikakvih garancija da i tada, uoči 31. listopada, neće ponovo biti odgođen.
''Tijekom tog razdoblja, smjer djelovanja bit će potpuno u rukama Ujedinjene Kraljevine. UK može ratificirati sporazum o povlačenju i u tom slučaju produljenje će biti okončano. Također može ponovno razmisliti o cijeloj strategiji Brexita. To može dovesti do promjena u političkoj deklaraciji, ali ne i u sporazumu o povlačenju. Do kraja ovog razdoblja, UK također ima mogućnost povlačenja aktivacije članka 50. i odustajanja od Brexita u potpunosti'', rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk na press konferenciji po završetku summita.
Završio je porukom Britancima: “molim vas nemojte protratiti ovo vrijeme”, prenosi Večernji list.
Premijerka May došla je na summit tražeči kraću odgodu Brexita do 30. lipnja, nadajući se da u tom slučaju neće morati provesti izbore za Europski parlament, koji se održavaju od 23. do 26. svibnja.
Tusk je, s druge strane, predlagao dulju odgodu od godinu dana. No, lideri 27 država članica nisu se priklonili ni Mayičinoj ni Tuskovoj ideji, a najveće protivljenje duljoj odgodi izražavao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, no i on je ostao usamljen jer je većina ostalih lidera zagovarala dulju odgodu na tragu Tuskove ideje, tako da je na kraju sve završilo kompromisom - odgodom do 31. listopada.
Kritičari tog rješenja, koji su se javili u medijima i analizama, smatraju da to nije dovoljno kratak rok da stvori pritisak na britanski parlament koji je triput odbio sporazum o povlačenju i od kojeg se očekuje da ga iz četvrtog pokušaja ipak prihvati, ali nije ni dovoljno dug da omogući Europskoj uniji da se usredotoči na druge važne teme i odluke koje treba donijeti, umjesto da bude opsjednuta krizom oko Brexita.
Ovo rješenje znači da će Britanci gotovo sigurno birati zastupnike u novi saziv Europskog parlamenta, koji će potom napustiti EP kad njihova zemlja napusti EU, nakon čega će na njihovo mjesto doći izabrani zastupnici iz drugih zemalja.
''Svi smo htjeli osigurati pravbnu sigurnost Europske unije i njezinih institucija. Ne možemo se dovesti u situaciju da imamo članicu koja nije izabrala svoje zastupnike u Europski parlament ako kani biti članica nakon prvo srpnja'', rekao je premijer Andrej Plenković na odlasku sa summita u Bruxellesu.
Prvi datum očekivanog izlaska Velike Britanije iz EU bio je 29. ožujka, pa je to odgođeno do 12. travnja, da bi noćas ponovo bilo odgođeno do noći vještica. Bez ikakvih garancija da i tada, uoči 31. listopada, neće ponovo biti odgođen.
''Tijekom tog razdoblja, smjer djelovanja bit će potpuno u rukama Ujedinjene Kraljevine. UK može ratificirati sporazum o povlačenju i u tom slučaju produljenje će biti okončano. Također može ponovno razmisliti o cijeloj strategiji Brexita. To može dovesti do promjena u političkoj deklaraciji, ali ne i u sporazumu o povlačenju. Do kraja ovog razdoblja, UK također ima mogućnost povlačenja aktivacije članka 50. i odustajanja od Brexita u potpunosti'', rekao je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk na press konferenciji po završetku summita.
Završio je porukom Britancima: “molim vas nemojte protratiti ovo vrijeme”, prenosi Večernji list.
Premijerka May došla je na summit tražeči kraću odgodu Brexita do 30. lipnja, nadajući se da u tom slučaju neće morati provesti izbore za Europski parlament, koji se održavaju od 23. do 26. svibnja.
Tusk je, s druge strane, predlagao dulju odgodu od godinu dana. No, lideri 27 država članica nisu se priklonili ni Mayičinoj ni Tuskovoj ideji, a najveće protivljenje duljoj odgodi izražavao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, no i on je ostao usamljen jer je većina ostalih lidera zagovarala dulju odgodu na tragu Tuskove ideje, tako da je na kraju sve završilo kompromisom - odgodom do 31. listopada.
Kritičari tog rješenja, koji su se javili u medijima i analizama, smatraju da to nije dovoljno kratak rok da stvori pritisak na britanski parlament koji je triput odbio sporazum o povlačenju i od kojeg se očekuje da ga iz četvrtog pokušaja ipak prihvati, ali nije ni dovoljno dug da omogući Europskoj uniji da se usredotoči na druge važne teme i odluke koje treba donijeti, umjesto da bude opsjednuta krizom oko Brexita.
Ovo rješenje znači da će Britanci gotovo sigurno birati zastupnike u novi saziv Europskog parlamenta, koji će potom napustiti EP kad njihova zemlja napusti EU, nakon čega će na njihovo mjesto doći izabrani zastupnici iz drugih zemalja.
''Svi smo htjeli osigurati pravbnu sigurnost Europske unije i njezinih institucija. Ne možemo se dovesti u situaciju da imamo članicu koja nije izabrala svoje zastupnike u Europski parlament ako kani biti članica nakon prvo srpnja'', rekao je premijer Andrej Plenković na odlasku sa summita u Bruxellesu.
