Europski parlament danas je usvojio rezoluciju o tome da je Hrvatska spremna za objedinjeni prostor EU, ali je imao i prigovor zbog kršenja ljudskih prava.
Schengen kao prostor slobodnog kretanja više ne funkcionira zbog pandemije, a o pripremama Hrvatske i kada očekivati novi režim na hrvatskoj granici govorio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u RTL-u Danas. Može li se nakon jutrošnjeg usvajanja rezolucije u Europskom parlamentu govoriti nešto preciznije o trenutku ulaska Hrvatske u Schengen, pitao je voditelj Božinovića. Premijer Plenković kaže da bi to moglo biti sljedeće godine.
"Mislim da je to u ovom trenutku najrealnije. Iza ovih ocjena i današnjeg usvajanja rezolucije Europskog parlamenta ogroman je posao, prije svega policije, ali i drugih službi koje su u posljednjih nekoliko godina radile, ne samo na ispunjavanju uvjeta, nego i ukazivale na specifičnost hrvatske situacije. Mi smo mala država, ali imamo najdulju vanjsku kopnenu granicu EU. To pred nas stavlja zadatak kako to sve pokriti, tih 1300 i nešto kilometara. Međutim, pokazali smo da možemo, jer imamo sjajne ljude", rekao je Božinović.
O migrantima: Oni su pitanje s kojim će živjeti i sljedeće generacije
U toj rezoluciji se navodi da je Hrvatska ispunila uvjete, ali isto tako piše da su europarlamentarci zabrinuti zbog izvještaja o kršenju ljudskih prava na hrvatskim granicama i da se nadaju da će Hrvatska osigurati odgovarajuću razinu osoblja, obuku i nadzor u svojim operacijama. Kako to tumači i što to konkretno znači, upitan je Božinović.
"Pa čujte, i sami znate da smo nerijetko bili pod kritikama koje se najčešće nisu mogle dokazati upravo od onih koji su ih isticali, a to je da se vrši nasilje nad migrantima. Ne kažem da nije bilo individualnih slučajeva. Međutim, mi smo uvijek, policija je uvijek reagirala, istraživala, išla tragom svih tih optužbi. Neke smo potvrdili, neki ljudi su sankcionirani, neki ljudi, njih nekoliko je ostalo i bez posla, dobilo kaznenu prijavu."
Ali to je ipak spomenuto u rezoluciji, napomenuo je voditelj. Evo što je Božinović rekao na to:
"Ah, nije samo Hrvatska. Spomenute su i druge zemlje koje su na vanjskoj granici koje zapravo imaju vrlo tešku ulogu, štititi vanjsku granicu EU od onih koji ne žele tražiti međunarodnu zaštitu na jedan normalan način, koji bi podrazumijevao proceduru. Dakle, vi imate... Uzmimo primjer Bosne i Hercegovine, tamo se uz granicu smještaju migranti sa samo jednom svrhom - da ilegalno uđu. A ti su centri samo par kilometara zračne linije od graničnog prijelaza. Tamo nitko ne dolazi jer zna da ne ispunjava uvjete. To je jedna situacija koju Europa prepoznaje i s novim će strateškim dokumentima probati pokušati naći rješenje i za to. Migranti su pitanje s kojim će živjeti i sljedeće generacije, jer oni glavni uzroci migracija, a to su ekonomski, socijalni, ratni, klimatske promjene, uvijek će poticati ljude. Evo, imate ovo što se sad događa u Afganistanu, povlačenje Amerikanaca, ogroman broj ljudi već napušta Afganistan. I gdje će? U Europu."
Hoće li ulazak u Schengen značiti još strože kontrole i ima li Hrvatska za to dovoljno policajaca?
"Ima Hrvatska dovoljno policajaca. Mi smo danas negdje na 6580 graničnih policajaca. Dakle, od svih policijskih službenica i službenika, najviše ih radi granicu, što je normalno. Samo jedna ili dvije županije nisu uz granicu. Kad uđemo u Schengen, onda će ove sjeverne malo odahnuti, onda ćemo i te ljude povući na granicu prema državama koje nisu članice i ojačati dodatno granicu", kazao je Božinović u razgovoru za RTL Danas.
Spominju se u izvještaju i Bugarska i Rumunjska koje su članice EU šest godina duže od Hrvatske, pa još uvijek nisu u Schengenu. Znači li ova rezolucija da će sve tri zemlje zajedno ulaziti?
"Mi nemamo s tim nikakav problem. Ali, realno, Hrvatska je prošla kroz najstroži evaluacijski postupak. Nas su izrešetali i pitanjima i ophodnjama tih evaluacijskih timova. 218 vrlo konkretnih uvjeta smo morali ispuniti. Tako da, Hrvatska je u ovom trenutku zaštite vanjske granice, sutra Schengena, sigurno u samom vrhu."
Koje su najveće koristi toga što će Hrvatska biti u Schengenu, pitao je voditelj Božinovića, na što je ministar zaključio:
"Prije svega gospodarski, mi smo turistička zemlja, ne moramo puno objašnjavati ako netko sjedne u svoj auto u Münchenu i bez ikakve formalnosti dođe do destinacije na Jadranu. Naravno, ova situacija malo mijenja stvari, ali to će proći jednog dana. Nadamo se. I vratit ćemo se Schengenu kakav je bio i sve ovo što se danas radi je zapravo priprema za postpandemijski Schengen."
Schengen kao prostor slobodnog kretanja više ne funkcionira zbog pandemije, a o pripremama Hrvatske i kada očekivati novi režim na hrvatskoj granici govorio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u RTL-u Danas. Može li se nakon jutrošnjeg usvajanja rezolucije u Europskom parlamentu govoriti nešto preciznije o trenutku ulaska Hrvatske u Schengen, pitao je voditelj Božinovića. Premijer Plenković kaže da bi to moglo biti sljedeće godine.
"Mislim da je to u ovom trenutku najrealnije. Iza ovih ocjena i današnjeg usvajanja rezolucije Europskog parlamenta ogroman je posao, prije svega policije, ali i drugih službi koje su u posljednjih nekoliko godina radile, ne samo na ispunjavanju uvjeta, nego i ukazivale na specifičnost hrvatske situacije. Mi smo mala država, ali imamo najdulju vanjsku kopnenu granicu EU. To pred nas stavlja zadatak kako to sve pokriti, tih 1300 i nešto kilometara. Međutim, pokazali smo da možemo, jer imamo sjajne ljude", rekao je Božinović.
O migrantima: Oni su pitanje s kojim će živjeti i sljedeće generacije
U toj rezoluciji se navodi da je Hrvatska ispunila uvjete, ali isto tako piše da su europarlamentarci zabrinuti zbog izvještaja o kršenju ljudskih prava na hrvatskim granicama i da se nadaju da će Hrvatska osigurati odgovarajuću razinu osoblja, obuku i nadzor u svojim operacijama. Kako to tumači i što to konkretno znači, upitan je Božinović.
"Pa čujte, i sami znate da smo nerijetko bili pod kritikama koje se najčešće nisu mogle dokazati upravo od onih koji su ih isticali, a to je da se vrši nasilje nad migrantima. Ne kažem da nije bilo individualnih slučajeva. Međutim, mi smo uvijek, policija je uvijek reagirala, istraživala, išla tragom svih tih optužbi. Neke smo potvrdili, neki ljudi su sankcionirani, neki ljudi, njih nekoliko je ostalo i bez posla, dobilo kaznenu prijavu."
Ali to je ipak spomenuto u rezoluciji, napomenuo je voditelj. Evo što je Božinović rekao na to:
"Ah, nije samo Hrvatska. Spomenute su i druge zemlje koje su na vanjskoj granici koje zapravo imaju vrlo tešku ulogu, štititi vanjsku granicu EU od onih koji ne žele tražiti međunarodnu zaštitu na jedan normalan način, koji bi podrazumijevao proceduru. Dakle, vi imate... Uzmimo primjer Bosne i Hercegovine, tamo se uz granicu smještaju migranti sa samo jednom svrhom - da ilegalno uđu. A ti su centri samo par kilometara zračne linije od graničnog prijelaza. Tamo nitko ne dolazi jer zna da ne ispunjava uvjete. To je jedna situacija koju Europa prepoznaje i s novim će strateškim dokumentima probati pokušati naći rješenje i za to. Migranti su pitanje s kojim će živjeti i sljedeće generacije, jer oni glavni uzroci migracija, a to su ekonomski, socijalni, ratni, klimatske promjene, uvijek će poticati ljude. Evo, imate ovo što se sad događa u Afganistanu, povlačenje Amerikanaca, ogroman broj ljudi već napušta Afganistan. I gdje će? U Europu."
Hoće li ulazak u Schengen značiti još strože kontrole i ima li Hrvatska za to dovoljno policajaca?
"Ima Hrvatska dovoljno policajaca. Mi smo danas negdje na 6580 graničnih policajaca. Dakle, od svih policijskih službenica i službenika, najviše ih radi granicu, što je normalno. Samo jedna ili dvije županije nisu uz granicu. Kad uđemo u Schengen, onda će ove sjeverne malo odahnuti, onda ćemo i te ljude povući na granicu prema državama koje nisu članice i ojačati dodatno granicu", kazao je Božinović u razgovoru za RTL Danas.
Spominju se u izvještaju i Bugarska i Rumunjska koje su članice EU šest godina duže od Hrvatske, pa još uvijek nisu u Schengenu. Znači li ova rezolucija da će sve tri zemlje zajedno ulaziti?
"Mi nemamo s tim nikakav problem. Ali, realno, Hrvatska je prošla kroz najstroži evaluacijski postupak. Nas su izrešetali i pitanjima i ophodnjama tih evaluacijskih timova. 218 vrlo konkretnih uvjeta smo morali ispuniti. Tako da, Hrvatska je u ovom trenutku zaštite vanjske granice, sutra Schengena, sigurno u samom vrhu."
Koje su najveće koristi toga što će Hrvatska biti u Schengenu, pitao je voditelj Božinovića, na što je ministar zaključio:
"Prije svega gospodarski, mi smo turistička zemlja, ne moramo puno objašnjavati ako netko sjedne u svoj auto u Münchenu i bez ikakve formalnosti dođe do destinacije na Jadranu. Naravno, ova situacija malo mijenja stvari, ali to će proći jednog dana. Nadamo se. I vratit ćemo se Schengenu kakav je bio i sve ovo što se danas radi je zapravo priprema za postpandemijski Schengen."
