Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je subotu, nakon što je njegov austrijski kolega poručio da nije vrijeme za proširenje šengena, kako se ništa nije promijenilo u odnosu Austrije prema RH koju Beč ne smatra problemom, već je tom izjavom htio staviti u fokus temu velikog porasta ilegalnih migracija.
„Ništa se specijalno ne događa“, kazao je Božinović novinarima.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner kazao je u petak za radio ORF kako „nije prikladno glasati o proširenju kad sustav vanjskih granica ne funkcionira“, referirajući se na veliki porast broja ilegalnih migranata u Austriji.
Karner je rekao da je Austrija zabilježila ulazak 100 tisuća migranata od kojih 75 tisuća nije prethodno registrirano.
„Bio sam u kontaktu s njim danas i jučer. Činjenica je da je Austrija od samog početka našeg procesa pristupa šengenu podržavala naše članstvo u šengenu i tu se ništa nije promijenilo“, kazao je hrvatski ministar unutarnjih poslova, dodavši da je Austrija među državama koje će imati najviše koristi od ulaska Hrvatske u šengenski prostor.
Božinović je istaknuo kako je činjenica da se povećao broj ilegalnih migracija na istočnomediteranskoj ruti, ali da „velika većina“ ilegalnih migranata u Austriju nije stigla iz Hrvatske već rutom Srbija-Mađarska-Austrija, što znači i da „netko unutar šengenskog prostora možda ne radi najbolje svoj posao sukladno svim pravilima unutar europskog acquisa“.
„Ja znam da je ovo bila poruka koju je Austrija uputila zapravo svima koji sudjeluju i organiziraju sastanak ministara unutarnjih poslova sljedeći petak u Bruxellesu da se zapravo treba voditi računa o ukupnoj krizi s ilegalnim migracijama“, kazao je.
"On (Karner) je meni rekao da Austrija nije imala i nema ništa protiv Hrvatske. Siguran sam da je njihova zabrinutost oko povećanja ilegalnih migracija na istočnomediteranskoj ruti nešto o čemu će se raspravljati u petak", dodao je.
Smatra da je „dobar signal“ to što austrijski kancelar Karl Nehammer, koji se nije izjasnio o izjavi svog ministra, dolazi u srijedu u Hrvatsku te će razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem.
„Austrija ne vidi Hrvatsku kao problem. Dapače, uživali smo njihovu podršku i siguran sam da će to biti i 8. prosinca“, zaključio je.
Iz austrijskog ministarstva unutarnjih poslova Hini su potvrdili kako je ministar Gerhard Karner svojom izjavom u kojoj se protivi proširenju šengena htio upozoriti na teško stanje s ilegalnom migracijom s kojom se Austrija posljednjih mjeseci suočava.
Isto tako je napomenuto kako ministar nigdje nije izrijekom spomenuo na koje zemlje se njegova opaska odnosi.
Hrvatska je ispunila uvjete za ulazak u šengenski prostor i dobila zeleno svjetlo Europske komisije i Europskog parlamenta.
Konačnu odluku donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu. Češko predsjedništvo je pripremilo dva nacrta odluke, jedan za Hrvatsku, a jedan za Bugarsku i Rumunjsku.
To otvara mogućnost da samo Hrvatska uđe u šengen, s obzirom da su u nizozemskom i švedskom parlamentu izrazili protivljenje primanju Bugarske i Rumunjske.
Odluku donose države članice EU-a, koje su istodobno članice šengenskog prostora, njih 22. Za odluku je potreban konsenzus.
Upitan o broju zabilježenih ilegalnih migranata u Hrvatskoj, Božinović je kazao kako ove godine postoji povećanje od 145 posto u odnosu na prethodnu te da je riječ o otprilike 36 tisuća ljudi.
Većinom dolaze iz Bosne i Hercegovine, ali više ne isključivo preko Unsko-sanske županije, već i preko rijeke Save, dodao je.
Podsjetio je da je djelomično za povećanje broja migranata odgovorna i liberalizacija viznog režima u Srbiji zbog čega je jedno vrijeme drugi najveći broj ilegalnih migranata bio iz Burundija.
„Ništa se specijalno ne događa“, kazao je Božinović novinarima.
Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner kazao je u petak za radio ORF kako „nije prikladno glasati o proširenju kad sustav vanjskih granica ne funkcionira“, referirajući se na veliki porast broja ilegalnih migranata u Austriji.
Karner je rekao da je Austrija zabilježila ulazak 100 tisuća migranata od kojih 75 tisuća nije prethodno registrirano.
„Bio sam u kontaktu s njim danas i jučer. Činjenica je da je Austrija od samog početka našeg procesa pristupa šengenu podržavala naše članstvo u šengenu i tu se ništa nije promijenilo“, kazao je hrvatski ministar unutarnjih poslova, dodavši da je Austrija među državama koje će imati najviše koristi od ulaska Hrvatske u šengenski prostor.
Božinović je istaknuo kako je činjenica da se povećao broj ilegalnih migracija na istočnomediteranskoj ruti, ali da „velika većina“ ilegalnih migranata u Austriju nije stigla iz Hrvatske već rutom Srbija-Mađarska-Austrija, što znači i da „netko unutar šengenskog prostora možda ne radi najbolje svoj posao sukladno svim pravilima unutar europskog acquisa“.
„Ja znam da je ovo bila poruka koju je Austrija uputila zapravo svima koji sudjeluju i organiziraju sastanak ministara unutarnjih poslova sljedeći petak u Bruxellesu da se zapravo treba voditi računa o ukupnoj krizi s ilegalnim migracijama“, kazao je.
"On (Karner) je meni rekao da Austrija nije imala i nema ništa protiv Hrvatske. Siguran sam da je njihova zabrinutost oko povećanja ilegalnih migracija na istočnomediteranskoj ruti nešto o čemu će se raspravljati u petak", dodao je.
Smatra da je „dobar signal“ to što austrijski kancelar Karl Nehammer, koji se nije izjasnio o izjavi svog ministra, dolazi u srijedu u Hrvatsku te će razgovarati s premijerom Andrejom Plenkovićem.
„Austrija ne vidi Hrvatsku kao problem. Dapače, uživali smo njihovu podršku i siguran sam da će to biti i 8. prosinca“, zaključio je.
Iz austrijskog ministarstva unutarnjih poslova Hini su potvrdili kako je ministar Gerhard Karner svojom izjavom u kojoj se protivi proširenju šengena htio upozoriti na teško stanje s ilegalnom migracijom s kojom se Austrija posljednjih mjeseci suočava.
Isto tako je napomenuto kako ministar nigdje nije izrijekom spomenuo na koje zemlje se njegova opaska odnosi.
Hrvatska je ispunila uvjete za ulazak u šengenski prostor i dobila zeleno svjetlo Europske komisije i Europskog parlamenta.
Konačnu odluku donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu. Češko predsjedništvo je pripremilo dva nacrta odluke, jedan za Hrvatsku, a jedan za Bugarsku i Rumunjsku.
To otvara mogućnost da samo Hrvatska uđe u šengen, s obzirom da su u nizozemskom i švedskom parlamentu izrazili protivljenje primanju Bugarske i Rumunjske.
Odluku donose države članice EU-a, koje su istodobno članice šengenskog prostora, njih 22. Za odluku je potreban konsenzus.
Upitan o broju zabilježenih ilegalnih migranata u Hrvatskoj, Božinović je kazao kako ove godine postoji povećanje od 145 posto u odnosu na prethodnu te da je riječ o otprilike 36 tisuća ljudi.
Većinom dolaze iz Bosne i Hercegovine, ali više ne isključivo preko Unsko-sanske županije, već i preko rijeke Save, dodao je.
Podsjetio je da je djelomično za povećanje broja migranata odgovorna i liberalizacija viznog režima u Srbiji zbog čega je jedno vrijeme drugi najveći broj ilegalnih migranata bio iz Burundija.
