Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske pozvao je hrvatske zajednice izvan domovine da do 1. rujna dostave kandidature za izbor po 65 članova četvrtog saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske i prvog saziva Savjeta mladih Hrvata izvan Hrvatske.
Svoje predstavnike u ta dva savjeta zajednice predlažu iz reda hrvatskih ustanova, udruga i drugih organizacija, a putem nadležnih diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Predložene osobe trebaju biti cijenjene u sredini u kojoj žive te aktivno angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta te povezivanju s domovinom.
Članovi oba savjeta biraju se na mandat od četiri godine.
U svaki od savjeta bira se po 65 članova: po 13 iz BiH, od kojih je jedan predstavnik Katoličke crkve, po 17 iz redova hrvatske nacionalne manjine (tri iz Srbije, po 2 iz Austrije, Mađarske i Slovenije, a po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke) te po 35 iz hrvatskog iseljeništva.
Kod hrvatskog iseljeništva, najviše, po pet članova bira se iz SAD-a i Njemačke, četiri iz Australije, tri iz Kanade, po dva iz Argentine i Čilea, te po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Republike Južne Afrike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Po jedan predstavnik bira se za skupine Danska i Norveška, Belgija, Luksemburg i Nizozemska, Bolivija, Ekvador i Peru te Paragvaj, Urugvaj i Venezuela.
Svi kandidati za Vladin Savjet za Hrvate izvan Hrvatske moraju biti punoljetni te imati odgovarajuća znanja i iskustva vezana uz djelokrug rada Vladina Savjeta.
Kod predlaganja kandidata treba voditi računa o njihovim dosadašnjim rezultatima rada te raspoloživosti za aktivno sudjelovanje u radu Savjeta.
Kandidati za Savjet mladih trebaju biti u dobi od 18 do 30 godina, navodi se u javim pozivima koji su dostupni na mrežnoj stranici Ureda.
Procjenjuje se da izvan Hrvatske i širom svijeta živi oko 3, 2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, najviše u Sjedinjenim Državama (1, 2 milijuna ili trećina), Njemačkoj (pola milijuna), Argentini (300.000), Australiji (250.000) i Novom Zelandu (100. 000).
Svoje predstavnike u ta dva savjeta zajednice predlažu iz reda hrvatskih ustanova, udruga i drugih organizacija, a putem nadležnih diplomatsko-konzularnih predstavništava.
Predložene osobe trebaju biti cijenjene u sredini u kojoj žive te aktivno angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta te povezivanju s domovinom.
Članovi oba savjeta biraju se na mandat od četiri godine.
U svaki od savjeta bira se po 65 članova: po 13 iz BiH, od kojih je jedan predstavnik Katoličke crkve, po 17 iz redova hrvatske nacionalne manjine (tri iz Srbije, po 2 iz Austrije, Mađarske i Slovenije, a po jedan iz Bugarske, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Rumunjske, Sjeverne Makedonije i Slovačke) te po 35 iz hrvatskog iseljeništva.
Kod hrvatskog iseljeništva, najviše, po pet članova bira se iz SAD-a i Njemačke, četiri iz Australije, tri iz Kanade, po dva iz Argentine i Čilea, te po jedan iz Austrije, Brazila, Francuske, Irske, Italije, Republike Južne Afrike, Novog Zelanda, Švedske, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Po jedan predstavnik bira se za skupine Danska i Norveška, Belgija, Luksemburg i Nizozemska, Bolivija, Ekvador i Peru te Paragvaj, Urugvaj i Venezuela.
Svi kandidati za Vladin Savjet za Hrvate izvan Hrvatske moraju biti punoljetni te imati odgovarajuća znanja i iskustva vezana uz djelokrug rada Vladina Savjeta.
Kod predlaganja kandidata treba voditi računa o njihovim dosadašnjim rezultatima rada te raspoloživosti za aktivno sudjelovanje u radu Savjeta.
Kandidati za Savjet mladih trebaju biti u dobi od 18 do 30 godina, navodi se u javim pozivima koji su dostupni na mrežnoj stranici Ureda.
Procjenjuje se da izvan Hrvatske i širom svijeta živi oko 3, 2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, najviše u Sjedinjenim Državama (1, 2 milijuna ili trećina), Njemačkoj (pola milijuna), Argentini (300.000), Australiji (250.000) i Novom Zelandu (100. 000).
