Posljednjih dana paniku je izazvala informacija kako određene vrste mesa i mesnih prerađevina mogu izazvati karcinom, međutim, najbolji bh. nutricionist Kenan Mandra kaže kako meso ne treba izbacivati iz prehrane.
“Potpuno je zdravo jesti meso i masnoću životinja koje se slobodno hrane travom na ispaši, ali i prije smo znali da nije zdravo jesti paštete, salame, hrenovke i industrijske kobasice. Problem nije u mesu, nego u njegovoj tehnološkoj obradi koja podrazumijeva usoljavanje, fermentaciju, dimljenje, dodavanje konzervansa i pojačivača okusa”, kaže Mandra.
Kako kaže ovaj nutricionist, kvaliteta namirnica životinjskog podrijetla je zapravo ugrožena masovnim uzgojem.
– Odluka Svjetske zdravstvene organizacije ne znači da trebamo prestati jesti crveno meso ili prerađevine, ali ako ih mnogo jedemo, možda bismo trebali razmišljati o tome odakle to meso dolazi. Također, treba obratiti pozornost na klasifikaciju da je potrošnja crvenog mesa “vjerojatno kancerogena za ljude na temelju ograničenih dokaza…” što mnogo govori o relevantnosti studija.
Na našem tržištu su meso i mesne prerađevine uglavnom iz uzgajališta gdje se životinje hrane genetički modificiranim žitaricama, sojom i koncentratima, tretiraju se antibioticima i hormonima kako bi brže rasle i davale više mesa i mlijeka. Životinje koje žive u svom prirodnom okruženju i hrane se onom hranom za koju su i same genetski prilagođene daju meso, masnoću, mliječne proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za čovjeka i potpuno su sigurne za ljudsku prehranu – poručuje Mandra. On kako prenosi Večerenji list, kaže kako BiH uvozi separirano meso, trtice, kosti i sav mesni otpad i od toga se prave hrenovke./HMS/
“Potpuno je zdravo jesti meso i masnoću životinja koje se slobodno hrane travom na ispaši, ali i prije smo znali da nije zdravo jesti paštete, salame, hrenovke i industrijske kobasice. Problem nije u mesu, nego u njegovoj tehnološkoj obradi koja podrazumijeva usoljavanje, fermentaciju, dimljenje, dodavanje konzervansa i pojačivača okusa”, kaže Mandra.
Kako kaže ovaj nutricionist, kvaliteta namirnica životinjskog podrijetla je zapravo ugrožena masovnim uzgojem.
– Odluka Svjetske zdravstvene organizacije ne znači da trebamo prestati jesti crveno meso ili prerađevine, ali ako ih mnogo jedemo, možda bismo trebali razmišljati o tome odakle to meso dolazi. Također, treba obratiti pozornost na klasifikaciju da je potrošnja crvenog mesa “vjerojatno kancerogena za ljude na temelju ograničenih dokaza…” što mnogo govori o relevantnosti studija.
Na našem tržištu su meso i mesne prerađevine uglavnom iz uzgajališta gdje se životinje hrane genetički modificiranim žitaricama, sojom i koncentratima, tretiraju se antibioticima i hormonima kako bi brže rasle i davale više mesa i mlijeka. Životinje koje žive u svom prirodnom okruženju i hrane se onom hranom za koju su i same genetski prilagođene daju meso, masnoću, mliječne proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za čovjeka i potpuno su sigurne za ljudsku prehranu – poručuje Mandra. On kako prenosi Večerenji list, kaže kako BiH uvozi separirano meso, trtice, kosti i sav mesni otpad i od toga se prave hrenovke./HMS/
