BiH je ‘Fosil dana’ – ovu negativnu titulu ponijela je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama 2019. (COP25) koja je održana u Madridu.
Sarkastično priznanje dodjeljuje Mreža za klimatsku akciju (CAN), a odnosi se na države koje otežavaju napredak prema hitnoj klimatskoj akciji.
CAN je izdvojio BiH zbog namjere ulaganja u energetske projekte koji sagorijevaju ugalj, gorivo koji čine zdravstvenu, ekološku, a time i ekonomsku štetu. CAN je svrstao Sloveniju uz BiH zbog spremnosti te države da preko NLB banke financira izgradnju nove termoelektrane uglja Tuzla 7, piše Glas Amerike.
Dakle, NLB namjerava zaraditi novac financiranjem zdravstveno štetnog projekta u BiH koji ne bi bio odobren u vlastitoj državi.
CAN je opisao ovaj postupak na sljedeći način: „Ako vaš brat boluje od ovisnosti, nije dobra ideja da mu ponudite novac da kupi više droge“.
„Klimatske promjene i sve što one donose imaju itekako značajne posljedice po BiH. Ekstremne suše i poplave, koje su nekad bile stogodišnji događaji, pod utjecajem klimatskih promjena postaju sve češće. Osim potrebe za predviđanjem i adaptacijom na fizičke posljedice, moramo u obzir uzeti i promjene koje nastaju na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Ove promjene podrazumijevaju sve težu situaciju za fosilna goriva, kao što je naplaćivanje emisija ugljen dioksida, ili odbijanje svih većih svjetskih, posebno EU banaka da financiraju termoelektrane na ugalj“, kaže Igor Kalaba, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
Ovogodišnja Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održana je pod sloganom „Vrijeme je za djelovanje“ uz sudjelovanje predstavnika iz 196 zemalja. Zadatak COP25 je da se potvrdi predanost ciljevima UN-ove Konvencije o klimatskim promjenama i implementaciji Pariškog sporazuma, čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina, te da se povećaju ambicije vezane za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Podatak Europske agencije za životnu sredinu o proizvodnji ugljikovog dioksida po glavi stanovnika za BiH govori o čak 7,8 tona, što je najveća emisija u regiji i svrstava našu zemlju u prvih 50 zemalja u svijetu, skoro u rangu Kine, Poljske i Njemačke.
Dok nosi titulu ‘Fosil dana’, Bosna i Hercegovina priprema svoj Nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje do 2030. godine. On bi trebao definirati prioritete BiH koji se ogledaju u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji, energetske učinkovitosti i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Ostaje nada da će negativna svjetska priznanja utjecati da se konačno pomjerimo s „mrtve točke“.
Sarkastično priznanje dodjeljuje Mreža za klimatsku akciju (CAN), a odnosi se na države koje otežavaju napredak prema hitnoj klimatskoj akciji.
CAN je izdvojio BiH zbog namjere ulaganja u energetske projekte koji sagorijevaju ugalj, gorivo koji čine zdravstvenu, ekološku, a time i ekonomsku štetu. CAN je svrstao Sloveniju uz BiH zbog spremnosti te države da preko NLB banke financira izgradnju nove termoelektrane uglja Tuzla 7, piše Glas Amerike.
Dakle, NLB namjerava zaraditi novac financiranjem zdravstveno štetnog projekta u BiH koji ne bi bio odobren u vlastitoj državi.
CAN je opisao ovaj postupak na sljedeći način: „Ako vaš brat boluje od ovisnosti, nije dobra ideja da mu ponudite novac da kupi više droge“.
„Klimatske promjene i sve što one donose imaju itekako značajne posljedice po BiH. Ekstremne suše i poplave, koje su nekad bile stogodišnji događaji, pod utjecajem klimatskih promjena postaju sve češće. Osim potrebe za predviđanjem i adaptacijom na fizičke posljedice, moramo u obzir uzeti i promjene koje nastaju na međunarodnoj političkoj i ekonomskoj sceni. Ove promjene podrazumijevaju sve težu situaciju za fosilna goriva, kao što je naplaćivanje emisija ugljen dioksida, ili odbijanje svih većih svjetskih, posebno EU banaka da financiraju termoelektrane na ugalj“, kaže Igor Kalaba, asistent na programu Energija i klimatske promjene u Centru za životnu sredinu.
Ovogodišnja Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama održana je pod sloganom „Vrijeme je za djelovanje“ uz sudjelovanje predstavnika iz 196 zemalja. Zadatak COP25 je da se potvrdi predanost ciljevima UN-ove Konvencije o klimatskim promjenama i implementaciji Pariškog sporazuma, čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina, te da se povećaju ambicije vezane za smanjenje emisija stakleničkih plinova.
Podatak Europske agencije za životnu sredinu o proizvodnji ugljikovog dioksida po glavi stanovnika za BiH govori o čak 7,8 tona, što je najveća emisija u regiji i svrstava našu zemlju u prvih 50 zemalja u svijetu, skoro u rangu Kine, Poljske i Njemačke.
Dok nosi titulu ‘Fosil dana’, Bosna i Hercegovina priprema svoj Nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje do 2030. godine. On bi trebao definirati prioritete BiH koji se ogledaju u povećanju korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj energetskoj potrošnji, energetske učinkovitosti i smanjenju emisije stakleničkih plinova. Ostaje nada da će negativna svjetska priznanja utjecati da se konačno pomjerimo s „mrtve točke“.
