Teška ekonomska situacija, dodatno narušena pandemijom, posebno je pogodila prerađivački sektor u BiH, koji uvelike ovisi o repromaterijalima iz zemalja Europske unije, kao i plasmanu proizvoda na druga tržišta, uključujući CEFTA-u, međutim, podaci s početka ove godine ulijevaju određeni optimizam i daju prostora za procjene kako bi se izvozno orijentirano gospodarstvo u BiH moglo početi oporavljati; naravno, ovisno o pitanju otvorenosti granica i tržišta zemalja u okruženju.
Podaci Agencije
Tako je izvoz iz BiH u siječnju ove godine iznosio 881 milijun KM te bilježi povećanje za 2,9 posto u odnosu na siječanj prošle godine, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 166 milijuna KM, što je manje za 5,7 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Prilično je zanimljiva struktura tržišta koja pokazuje rast izvoza u Europsku uniju. Tako je izvoz u države EU-a porastao za 6,4 posto u usporedbi sa siječnjem lani, dok je uvoz iznosio 711 milijuna KM, što je manje za 5,6 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU-a iznosila je 93,5 posto. Istodobno, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 126 milijuna KM i povećan je za 1,5 posto u odnosu na siječanj prošle godine, dok je uvoz iznosio 131 milijun KM, što je manje za 9,4 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 95,8 posto. Poznati bosanskohercegovački ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Večernji list komentirao je naoko zanimljivu situaciju u kojoj je izvoz u krizi porastao. Kako ovaj podatak pokazuje, vjerojatno polako dolazi do izvjesnog oporavka na inozemnim tržištima, no ističe kako je pritom bitna struktura samog izvoza.
"Moguće je da se pojavila određena potreba na nekim tržištima, prvenstveno EU-a, u smislu naših proizvoda te da se to odmah kompenziralo. No, treba navesti kako to vjerojatno neće biti opća tendencija tijekom čitave godine", kazao je Čavalić, koji je tu procjenu objasnio činjenjom da se, općenito gledajući, nisu stekli određeni preduvjeti jer još uvijek imamo lockdown i zatvaranje određenih tržišta.
Ipak, bez obzira na takvu procjenu, dobro je, dodaje, da imamo ovakve inpute poput situacije iz siječnja. Pritom je, ističe Čavalić, iznimno bitno pratiti i uvoz u Bosnu i Hercegovinu jer će to značiti da se vratio potrošački optimizam, odnosno da se vraća potrošnja na normalnu razinu, međutim, navodi kako smo još uvijek daleko od navedenoga.
U kontekstu prognoza do kraja ove godine, Čavalić kaže kako Bosna i Hercegovina mora pratiti što se događa na tržištu Europske unije jer je više od 80 posto vanjskotrgovinske aktivnosti vezano uz Europsku uniju. A o utjecaju oporavka tržišta EU-a, a napose geografski bližih zemalja, na oporavak domaćeg gospodarstva govori i program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine 2021. - 2023. u kojemu se, između ostaloga, konstatira kako će kretanje gospodarske aktivnosti i epidemiološka situacija u zemlji i okruženju u srednjoročnom razdoblju zasigurno predstavljati glavnu determinantu kretanja vanjskotrgovinske robne razmjene u Bosni i Hercegovini.
Utjecaj tržišta
Navodi se kako je, samo pod pretpostavkom poboljšanja gospodarske aktivnosti i saniranja novonastalih globalnih ekonomskih izazova s kojima se suočava svjetska ekonomija, moguće očekivati i poboljšanje vanjskotrgovinske razmjene u Bosni i Hercegovini. Dakle, u slučaju da navedene okolnosti budu prevladane, projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje BiH je da bi se u BiH u razdoblju od 2021. do 2023. godine moglo očekivati povećanje ukupnog izvoza s godišnjim stopama rasta od 5,5 posto, 5,9 posto te 7,1 posto u realnom smislu respektivno.
No, objašnjeno je kako je to povećanje izvoza uvjetovano stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog tim očekivanjima idu i projekcije povećanja uvoza u EU tijekom navedenoga razdoblja od oko 6 posto, piše Večernji.
Podaci Agencije
Tako je izvoz iz BiH u siječnju ove godine iznosio 881 milijun KM te bilježi povećanje za 2,9 posto u odnosu na siječanj prošle godine, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 166 milijuna KM, što je manje za 5,7 posto, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Prilično je zanimljiva struktura tržišta koja pokazuje rast izvoza u Europsku uniju. Tako je izvoz u države EU-a porastao za 6,4 posto u usporedbi sa siječnjem lani, dok je uvoz iznosio 711 milijuna KM, što je manje za 5,6 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU-a iznosila je 93,5 posto. Istodobno, izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 126 milijuna KM i povećan je za 1,5 posto u odnosu na siječanj prošle godine, dok je uvoz iznosio 131 milijun KM, što je manje za 9,4 posto.
Pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama CEFTA-e iznosila je 95,8 posto. Poznati bosanskohercegovački ekonomski analitičar Admir Čavalić u razgovoru za Večernji list komentirao je naoko zanimljivu situaciju u kojoj je izvoz u krizi porastao. Kako ovaj podatak pokazuje, vjerojatno polako dolazi do izvjesnog oporavka na inozemnim tržištima, no ističe kako je pritom bitna struktura samog izvoza.
"Moguće je da se pojavila određena potreba na nekim tržištima, prvenstveno EU-a, u smislu naših proizvoda te da se to odmah kompenziralo. No, treba navesti kako to vjerojatno neće biti opća tendencija tijekom čitave godine", kazao je Čavalić, koji je tu procjenu objasnio činjenjom da se, općenito gledajući, nisu stekli određeni preduvjeti jer još uvijek imamo lockdown i zatvaranje određenih tržišta.
Ipak, bez obzira na takvu procjenu, dobro je, dodaje, da imamo ovakve inpute poput situacije iz siječnja. Pritom je, ističe Čavalić, iznimno bitno pratiti i uvoz u Bosnu i Hercegovinu jer će to značiti da se vratio potrošački optimizam, odnosno da se vraća potrošnja na normalnu razinu, međutim, navodi kako smo još uvijek daleko od navedenoga.
U kontekstu prognoza do kraja ove godine, Čavalić kaže kako Bosna i Hercegovina mora pratiti što se događa na tržištu Europske unije jer je više od 80 posto vanjskotrgovinske aktivnosti vezano uz Europsku uniju. A o utjecaju oporavka tržišta EU-a, a napose geografski bližih zemalja, na oporavak domaćeg gospodarstva govori i program ekonomskih reformi Bosne i Hercegovine 2021. - 2023. u kojemu se, između ostaloga, konstatira kako će kretanje gospodarske aktivnosti i epidemiološka situacija u zemlji i okruženju u srednjoročnom razdoblju zasigurno predstavljati glavnu determinantu kretanja vanjskotrgovinske robne razmjene u Bosni i Hercegovini.
Utjecaj tržišta
Navodi se kako je, samo pod pretpostavkom poboljšanja gospodarske aktivnosti i saniranja novonastalih globalnih ekonomskih izazova s kojima se suočava svjetska ekonomija, moguće očekivati i poboljšanje vanjskotrgovinske razmjene u Bosni i Hercegovini. Dakle, u slučaju da navedene okolnosti budu prevladane, projekcija Direkcije za ekonomsko planiranje BiH je da bi se u BiH u razdoblju od 2021. do 2023. godine moglo očekivati povećanje ukupnog izvoza s godišnjim stopama rasta od 5,5 posto, 5,9 posto te 7,1 posto u realnom smislu respektivno.
No, objašnjeno je kako je to povećanje izvoza uvjetovano stabilnom izvoznom tražnjom, proširenjem proizvodne baze i podizanjem konkurentnosti u zemlji. U prilog tim očekivanjima idu i projekcije povećanja uvoza u EU tijekom navedenoga razdoblja od oko 6 posto, piše Večernji.
