Dodjeljivanjem certifikata za poljoprivredne proizvođače – uzgajivače smilja u srijedu je u Mostaru završila manifestacija projekta "Održivi povratak kroz edukaciju o uzgoju smilja na području Mostara i Čapljine".
Povratnici i raseljene osobe završili su obuku u okviru modula "Aspekti i uvjeti profitabilne plantažne proizvodnje smilja i drugoga aromatičnoga bilja" i "Izrada biznis plana".
Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić kazala je kako joj je želja da ovim projektom putem edukacija kroz modele i ogledna predavanja povratnici i ostali zainteresirani poljoprivredni proizvođači steknu znanja i vještine za uključivanje u planiranu plantažnu proizvodnju smilja i uključivanje na tržište rada.
- Trideset ljudi s područja Čapljine i Mostara prošlo je obuku, oni će danas dobiti certifikat kako bi se mogli u narednom periodnu baviti planiranim uzgojem smilja. Projekt vrijedi šest tisuća maraka - kazala je Zukić, prenosi Fena.
Napomenula je kako je smilje u Hercegovini bilo "hit" jedno vrijeme, a ako ljudi organizirano i planski budu radili, 'hit' će biti stalno.
- Ljudi nisu mogli plasirati svoje smilje na tržište jer sjemena smilja nisu bila po standardima koje tržište prepoznaje - dodala je Zukić.
Važno je napomenuti kako će FARMA II na području oba grada ulagati u poslovni sektor, gdje postoje organizirane tvrtke koje će otkupljivati, prerađivati i plasirati smilje na tržište, kazala je ona.
Po njezinim riječima, cilj je da se ovim malim projektom inicira ideja kako bi se mogli proširiti i na druga područja Hercegovine gdje se malo ili nikako nije počelo s uzgojem smilja i drugoga aromatičnoga bilja.
- U startu smo krenuli s dvije probne parcela na dvije različite lokacije, parcele na kojima se ljudima pomoglo podići plantažni zasad - kazao je dekan Agromediteranskog fakulteta iz Mostara, prof. dr. Ahmed Džubur.
Dodao je kako je to početak jednoga procesa u kojemu žele pomagati ljudima kako bi lakše svladali ovu kaotičnu situaciju s plantažiranjem, uzgojem, destiliranjem i plasiranjem smilja.
- Bosna i Hecegovina je postala svjetski lider u proizvodnji smilja s preko tisuću petsto hektara plantažnih zasada, ali u tom kratkom vremenu nije osigurala tržište za plasman - rekao je Džubur
Dodao je kako ovim žele potaknuti ne samo ljude već i one institucije koje imaju obvezu pratiti ovaj proces, a nažalost nisu uključene.
Unija za održivi povratak i integracije u BiH radi vrlo dobro svoj posao, ali ne može nadomjestiti ono što bi trebale raditi vladine institucije i oni koji moraju dati podršku ovom procesu, ocijenio je Džubur.
-Iz ovogodišnjeg proračuna Federalnog ministarstva ni jedna marka nije predviđena za kapitalne projekte investicijska ulaganja, ruralni razvoj što je 'nonsens' u situaciji kada poljoprivreda treba biti pokretač - rekao je dekan Džubur.
Pojedinačni mali proizvođači nemaju šanse ući na tržište, jer sve velike farmaceutske i kozmetičke tvrtke barataju s tisućama litara eteričnih ulja, istaknuo je.
Naglasio je kako je otkupna cijena smilja prije dvije godine bila 5,20 maraka, a prošle godine je u startu bila 3,5 maraka. Isplativo je sve dok je cijena otkupa iznad dvije marke, nadodao je.
Unija za održivi povratak i integracije u BiH je pokrenula taj projekt, a financira ga Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
Povratnici i raseljene osobe završili su obuku u okviru modula "Aspekti i uvjeti profitabilne plantažne proizvodnje smilja i drugoga aromatičnoga bilja" i "Izrada biznis plana".
Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić kazala je kako joj je želja da ovim projektom putem edukacija kroz modele i ogledna predavanja povratnici i ostali zainteresirani poljoprivredni proizvođači steknu znanja i vještine za uključivanje u planiranu plantažnu proizvodnju smilja i uključivanje na tržište rada.
- Trideset ljudi s područja Čapljine i Mostara prošlo je obuku, oni će danas dobiti certifikat kako bi se mogli u narednom periodnu baviti planiranim uzgojem smilja. Projekt vrijedi šest tisuća maraka - kazala je Zukić, prenosi Fena.
Napomenula je kako je smilje u Hercegovini bilo "hit" jedno vrijeme, a ako ljudi organizirano i planski budu radili, 'hit' će biti stalno.
- Ljudi nisu mogli plasirati svoje smilje na tržište jer sjemena smilja nisu bila po standardima koje tržište prepoznaje - dodala je Zukić.
Važno je napomenuti kako će FARMA II na području oba grada ulagati u poslovni sektor, gdje postoje organizirane tvrtke koje će otkupljivati, prerađivati i plasirati smilje na tržište, kazala je ona.
Po njezinim riječima, cilj je da se ovim malim projektom inicira ideja kako bi se mogli proširiti i na druga područja Hercegovine gdje se malo ili nikako nije počelo s uzgojem smilja i drugoga aromatičnoga bilja.
- U startu smo krenuli s dvije probne parcela na dvije različite lokacije, parcele na kojima se ljudima pomoglo podići plantažni zasad - kazao je dekan Agromediteranskog fakulteta iz Mostara, prof. dr. Ahmed Džubur.
Dodao je kako je to početak jednoga procesa u kojemu žele pomagati ljudima kako bi lakše svladali ovu kaotičnu situaciju s plantažiranjem, uzgojem, destiliranjem i plasiranjem smilja.
- Bosna i Hecegovina je postala svjetski lider u proizvodnji smilja s preko tisuću petsto hektara plantažnih zasada, ali u tom kratkom vremenu nije osigurala tržište za plasman - rekao je Džubur
Dodao je kako ovim žele potaknuti ne samo ljude već i one institucije koje imaju obvezu pratiti ovaj proces, a nažalost nisu uključene.
Unija za održivi povratak i integracije u BiH radi vrlo dobro svoj posao, ali ne može nadomjestiti ono što bi trebale raditi vladine institucije i oni koji moraju dati podršku ovom procesu, ocijenio je Džubur.
-Iz ovogodišnjeg proračuna Federalnog ministarstva ni jedna marka nije predviđena za kapitalne projekte investicijska ulaganja, ruralni razvoj što je 'nonsens' u situaciji kada poljoprivreda treba biti pokretač - rekao je dekan Džubur.
Pojedinačni mali proizvođači nemaju šanse ući na tržište, jer sve velike farmaceutske i kozmetičke tvrtke barataju s tisućama litara eteričnih ulja, istaknuo je.
Naglasio je kako je otkupna cijena smilja prije dvije godine bila 5,20 maraka, a prošle godine je u startu bila 3,5 maraka. Isplativo je sve dok je cijena otkupa iznad dvije marke, nadodao je.
Unija za održivi povratak i integracije u BiH je pokrenula taj projekt, a financira ga Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.
