Bosna i Hercegovina je, prema statistikama World’s Richest Countries, na 96. mjestu u svijetu kada je riječ o bruto društvenom proizvodu (BDP) po stanovniku.
BiH, sa 13.513 dolara po stanovniku je u nešto nezahvalnijem položaju od Srbije koja je na 85. mjestu sa 16.090 dolara po stanovniku, a u nešto povoljnijem položaju od Albanije koja je na 100. mjestu sa 13.330 dolara po stanovniku, piše Klix.ba.
Ekonomski stručnjak Izudin Kešetović smatra da društvo u Bosni i Hercegovini, usprkos prirodnim bogatstvima, postaje siromašno i nejednako.
Bosna i Hercegovina je predemokratsko i pretpolitičko društvo. Dva su ključna ograničenja: jedno je vezano za institucionalni kapacitet političkog sustava koji ne može producirati neophodan rast za države u razvoju, a drugo je što sa stanovišta razvoja ne može nadomjestiti sve nedostatke pa ni institucionalni kapacitet političkog sustava. Kod nas blizu 50 posto BDP-a ide u javni sektor, kazao je za Klix Kešetović.
Napomenuo je da se politički akteri bore da ovladaju ukupnim društvenim bogatstvom proračuna i fondova, a ne da to bogatstvo stave u funkciju potreba koje su dosta veće.
Iz toga proizlazi niska razina bruto društvenog dohotka, niske stope rasta (moraju biti oko 10 posto) i stupanj zaduženosti. BiH je prezadužena sa stanovišta niskog dohotka. Nije isto biti zadužen kad si siromašan i kada si bogat, kaže Kešetović.
Dodao je da nitko ne zna kolike su dubioze u javnom sektoru i što je još gore – nitko se time ne bavi.
Bosna i Hercegovina jeste bogata resursima, ali te resurse treba staviti u funkciju i srušiti ortačku ekonomiju i južnoamerički pljačkaški model koji je na snazi, rekao je Kešetović.
Dodao je kako je jedina sreća u nesreći za državljane BiH to što se otvorilo tržište radne snage.
U kontaktu sam s običnim ljudima koji idu u Sloveniju ili Hrvatsku kako bi nadomjestili svoje proračune ili u druge europske države kako bi ostali trajno, rekao je Kešetović.
Napomenuo je da je BDP na principu potrošnje, a ne produkcije.
BDP proističe iz obračuna novčanih tijekova, a to je trgovinski bilans i svi prilivi. Ja samo vidim stopu rasta na način da nam šalju novac iz inozemstva. Ne vidim iz postojećih sektora. Ne postoje sektorske politike. Određene industrije su u potpunosti izgubljene, zaključio je Izudin Kešetović.
(www.jabuka.tv)
BiH, sa 13.513 dolara po stanovniku je u nešto nezahvalnijem položaju od Srbije koja je na 85. mjestu sa 16.090 dolara po stanovniku, a u nešto povoljnijem položaju od Albanije koja je na 100. mjestu sa 13.330 dolara po stanovniku, piše Klix.ba.
Ekonomski stručnjak Izudin Kešetović smatra da društvo u Bosni i Hercegovini, usprkos prirodnim bogatstvima, postaje siromašno i nejednako.
Bosna i Hercegovina je predemokratsko i pretpolitičko društvo. Dva su ključna ograničenja: jedno je vezano za institucionalni kapacitet političkog sustava koji ne može producirati neophodan rast za države u razvoju, a drugo je što sa stanovišta razvoja ne može nadomjestiti sve nedostatke pa ni institucionalni kapacitet političkog sustava. Kod nas blizu 50 posto BDP-a ide u javni sektor, kazao je za Klix Kešetović.
Napomenuo je da se politički akteri bore da ovladaju ukupnim društvenim bogatstvom proračuna i fondova, a ne da to bogatstvo stave u funkciju potreba koje su dosta veće.
Iz toga proizlazi niska razina bruto društvenog dohotka, niske stope rasta (moraju biti oko 10 posto) i stupanj zaduženosti. BiH je prezadužena sa stanovišta niskog dohotka. Nije isto biti zadužen kad si siromašan i kada si bogat, kaže Kešetović.
Dodao je da nitko ne zna kolike su dubioze u javnom sektoru i što je još gore – nitko se time ne bavi.
Bosna i Hercegovina jeste bogata resursima, ali te resurse treba staviti u funkciju i srušiti ortačku ekonomiju i južnoamerički pljačkaški model koji je na snazi, rekao je Kešetović.
Dodao je kako je jedina sreća u nesreći za državljane BiH to što se otvorilo tržište radne snage.
U kontaktu sam s običnim ljudima koji idu u Sloveniju ili Hrvatsku kako bi nadomjestili svoje proračune ili u druge europske države kako bi ostali trajno, rekao je Kešetović.
Napomenuo je da je BDP na principu potrošnje, a ne produkcije.
BDP proističe iz obračuna novčanih tijekova, a to je trgovinski bilans i svi prilivi. Ja samo vidim stopu rasta na način da nam šalju novac iz inozemstva. Ne vidim iz postojećih sektora. Ne postoje sektorske politike. Određene industrije su u potpunosti izgubljene, zaključio je Izudin Kešetović.
(www.jabuka.tv)
