Od 2005. godine do danas, zbog naročite koristi po državu BiH, njezino državljanstvo dobila je 161 osoba, i uglavnom se radi o sveučilišnim profesorima, umjetnicima, sportašima i biznismenima.
Pogledom na popis od 161 imena, preporuke za njihov prijem u državljanstvo BiH davali su sportski savezi, pojedina ministarstva, a među onima na čiju preporuku je naturalizirano možda i najviše državljana BiH su Vanjskotrgovinska komora BiH i entitetske gospodarske komore, koje su smatrale da je od interesa za BiH prijem u državljanstvo pojedinih biznismena iz Rusije, Amerike, Turske...
Tko prednjači
Najviše državljanstava BiH zbog naročitih zasluga dodijeljeno je prošle godine, i to ukupno 22, dok recimo 2009. i 2010. godine nijedno lice nije dobilo državljanstvo BiH. Što se tiče zemalja iz kojih dolaze, najviše državljanstava dodijeljeno je osobama iz tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore, koje uglavnom dolaze iz Bijelog Polja, Berana, Pljevlja, Podgorice, Cetinja, Prijepolja, Sjenice, Raške, ali i iz Beograda, Kosovske Mitrovice, Prištine, Zemuna itd. Zatim slijedi Hrvatska, čijim državljanima je dodijeljeno 25 državljanstava, a odmah iza nje Srbija, čijih 18 državljana je dobilo putovnicu BiH. Odmah poslije Srbije je Turska, čijim državljanima je dodijeljeno 18 državljanstava BiH. Recimo, turski državljanin Fatih Kol na preporuku Fudbalskog saveza BiH dobio je državljanstvo BiH 2013. godine, dok je Ali Riza Akbas, bankar, na prijedlog Vanjskotrgovinske komore BiH državljanstvo dobio 2016. godine.
Među naturaliziranim državljanima BiH je i Rašid Serdarov, biznismen iz Rusije, koji je trebalo da pravi termoelektranu u Ugljeviku, a koji je državljanstvo dobio 2011. godine. Osim biznismena, na popisu osoba koja su dobila državljanstvo najviše je onih koja su sportom zadužila BiH, a među njima, između ostalih, su i Osman i Nihad Hadžikić, koji su državljanstvo dobili na osnovu prijedloga Nogometnog saveza BiH, ali i Adnan Kanurić iz Austrije, koji je državljanstvo stekao 2017. godine.
Brojke u ovoj godini
Tijekom ove godine do sada državljanstvo BiH steklo je 10 osoba, a među njima su Iranac Ebrahim Mhammadian Elird, zatim Feyzi Cutur iz Turske, kao i njegov zemljak Muzafer Cilek, ali i Nuaim Hendricks, državljanin Južnoafričke Republike.
Zadnji bh. državljani, prema koristi za BiH, postali su Anastasija Vojinović, sportašica iz Srbije, turski profesor Ovgun Ahmet Ercan i biznismen Cristopher Anthony Gabriel iz Australije. Gabrijel je, inače, našoj javnosti poznat kao suprug Đemile Talić-Gabrijel, donedavno počasnog konzula BiH u Australiji, koju je Predsjedništvo BiH razriješilo te dužnosti, predstavljen je i kao direktor avio-kompanije "FlyBosnia".
Inače, Zakonom o državljanstvu BiH predviđeno je da neka osoba u pojedinačnim slučajevima, ukoliko se smatra da je to naročita korist za BiH, može državljanstvo BiH dobiti i bez ispunjavanja uvjeta predviđenih tim istim zakonom. Za razliku od ostalih, koji moraju imati najmanje 18 godina, te da prije podnošenja zahtjeva za državljanstvo na teritoriju BiH moraju boraviti najmanje osam godina, osobe za koje se smatra da su od naročite koristi za BiH aplicirati mogu uz preporuku neke od institucija u BiH.
"Ministarstvo civilnih poslova po zaprimanju zahtjeva stranke za prijem u državljanstvo BiH, u skladu s Pravilnikom o postupku prijema u državljanstvo Bosne i Hercegovine osobe koja se smatraju od naročite koristi za BiH, predmet kompletira u što kraćem roku u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku BiH i dostavlja na odlučivanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine", rekli su u Ministarstvu civilnih poslova BiH za Nezavisne.
Pogledom na popis od 161 imena, preporuke za njihov prijem u državljanstvo BiH davali su sportski savezi, pojedina ministarstva, a među onima na čiju preporuku je naturalizirano možda i najviše državljana BiH su Vanjskotrgovinska komora BiH i entitetske gospodarske komore, koje su smatrale da je od interesa za BiH prijem u državljanstvo pojedinih biznismena iz Rusije, Amerike, Turske...
Tko prednjači
Najviše državljanstava BiH zbog naročitih zasluga dodijeljeno je prošle godine, i to ukupno 22, dok recimo 2009. i 2010. godine nijedno lice nije dobilo državljanstvo BiH. Što se tiče zemalja iz kojih dolaze, najviše državljanstava dodijeljeno je osobama iz tadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore, koje uglavnom dolaze iz Bijelog Polja, Berana, Pljevlja, Podgorice, Cetinja, Prijepolja, Sjenice, Raške, ali i iz Beograda, Kosovske Mitrovice, Prištine, Zemuna itd. Zatim slijedi Hrvatska, čijim državljanima je dodijeljeno 25 državljanstava, a odmah iza nje Srbija, čijih 18 državljana je dobilo putovnicu BiH. Odmah poslije Srbije je Turska, čijim državljanima je dodijeljeno 18 državljanstava BiH. Recimo, turski državljanin Fatih Kol na preporuku Fudbalskog saveza BiH dobio je državljanstvo BiH 2013. godine, dok je Ali Riza Akbas, bankar, na prijedlog Vanjskotrgovinske komore BiH državljanstvo dobio 2016. godine.
Među naturaliziranim državljanima BiH je i Rašid Serdarov, biznismen iz Rusije, koji je trebalo da pravi termoelektranu u Ugljeviku, a koji je državljanstvo dobio 2011. godine. Osim biznismena, na popisu osoba koja su dobila državljanstvo najviše je onih koja su sportom zadužila BiH, a među njima, između ostalih, su i Osman i Nihad Hadžikić, koji su državljanstvo dobili na osnovu prijedloga Nogometnog saveza BiH, ali i Adnan Kanurić iz Austrije, koji je državljanstvo stekao 2017. godine.
Brojke u ovoj godini
Tijekom ove godine do sada državljanstvo BiH steklo je 10 osoba, a među njima su Iranac Ebrahim Mhammadian Elird, zatim Feyzi Cutur iz Turske, kao i njegov zemljak Muzafer Cilek, ali i Nuaim Hendricks, državljanin Južnoafričke Republike.
Zadnji bh. državljani, prema koristi za BiH, postali su Anastasija Vojinović, sportašica iz Srbije, turski profesor Ovgun Ahmet Ercan i biznismen Cristopher Anthony Gabriel iz Australije. Gabrijel je, inače, našoj javnosti poznat kao suprug Đemile Talić-Gabrijel, donedavno počasnog konzula BiH u Australiji, koju je Predsjedništvo BiH razriješilo te dužnosti, predstavljen je i kao direktor avio-kompanije "FlyBosnia".
Inače, Zakonom o državljanstvu BiH predviđeno je da neka osoba u pojedinačnim slučajevima, ukoliko se smatra da je to naročita korist za BiH, može državljanstvo BiH dobiti i bez ispunjavanja uvjeta predviđenih tim istim zakonom. Za razliku od ostalih, koji moraju imati najmanje 18 godina, te da prije podnošenja zahtjeva za državljanstvo na teritoriju BiH moraju boraviti najmanje osam godina, osobe za koje se smatra da su od naročite koristi za BiH aplicirati mogu uz preporuku neke od institucija u BiH.
"Ministarstvo civilnih poslova po zaprimanju zahtjeva stranke za prijem u državljanstvo BiH, u skladu s Pravilnikom o postupku prijema u državljanstvo Bosne i Hercegovine osobe koja se smatraju od naročite koristi za BiH, predmet kompletira u što kraćem roku u skladu s odredbama Zakona o upravnom postupku BiH i dostavlja na odlučivanje Vijeću ministara Bosne i Hercegovine", rekli su u Ministarstvu civilnih poslova BiH za Nezavisne.
