Prosječna plaća u Bosni i Hercegovini od 830 eura veća je samo od onih u Sjevernoj Makedoniji, Ukrajini, Moldaviji i Albaniji, što državu svrstava na samo začelje europske ljestvice primanja.
Iako politički akteri često koriste podatak o najnižim primanjima u regiji, ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da kumulativni iznos plaće nije jedino mjerilo životnog standarda. Prema njegovim riječima, ključni faktori su troškovi života i stvarna kupovna moć stanovništva.
Analiza pokazuje značajne razlike u regiji:
Hrvatska: 1.498 € (prosjek) / 1.280 € (medijan)
Srbija: 1.057 € (prosjek) / 758 € (medijan)
Crna Gora: 1.027 € (prosjek)
BiH: 830 € (prosjek)
Problem statističkog prosjeka
Gavran ističe da visoka primanja u javnom sektoru BiH krive sliku stvarnog stanja, zbog čega bi medijalna plaća bila realniji pokazatelj. Primjer Srbije zorno ilustrira tu razliku, gdje više od 50 posto zaposlenih prima znatno manje od službenog prosjeka.
Pitanje je koliko ljudi uopće ima te prosječne plaće. Veliki broj zaposlenih u javnom sektoru remeti prosjek te je pitanje koliko je naša statistika točna, navodi Gavran.
Mirovine i kupovna moć
Slična situacija prati i umirovljenike. Prosječna mirovina u BiH iznosi oko 380 eura, što je više tek od primanja u Ukrajini, Albaniji, Moldaviji i Sjevernoj Makedoniji. Ipak, niži troškovi života u određenim zemljama, poput Rumunjske, omogućuju tamošnjim umirovljenicima bolji standard nego u zemljama s višim nominalnim mirovinama, poput Hrvatske, pišu Nezavisne.com.
Dodatni utjecaj na standard imaju i odluke lokalnih vlasti. Dok su Sarajevo i Banja Luka suočeni s visokim cijenama usluga, gradovi poput Beograda i Zagreba osiguravaju besplatan ili znatno jeftiniji gradski prijevoz, što izravno rasterećuje kućne budžete unatoč razlikama u plaćama.
Iako politički akteri često koriste podatak o najnižim primanjima u regiji, ekonomski analitičar Igor Gavran upozorava da kumulativni iznos plaće nije jedino mjerilo životnog standarda. Prema njegovim riječima, ključni faktori su troškovi života i stvarna kupovna moć stanovništva.
Analiza pokazuje značajne razlike u regiji:
Hrvatska: 1.498 € (prosjek) / 1.280 € (medijan)
Srbija: 1.057 € (prosjek) / 758 € (medijan)
Crna Gora: 1.027 € (prosjek)
BiH: 830 € (prosjek)
Problem statističkog prosjeka
Gavran ističe da visoka primanja u javnom sektoru BiH krive sliku stvarnog stanja, zbog čega bi medijalna plaća bila realniji pokazatelj. Primjer Srbije zorno ilustrira tu razliku, gdje više od 50 posto zaposlenih prima znatno manje od službenog prosjeka.
Pitanje je koliko ljudi uopće ima te prosječne plaće. Veliki broj zaposlenih u javnom sektoru remeti prosjek te je pitanje koliko je naša statistika točna, navodi Gavran.
Mirovine i kupovna moć
Slična situacija prati i umirovljenike. Prosječna mirovina u BiH iznosi oko 380 eura, što je više tek od primanja u Ukrajini, Albaniji, Moldaviji i Sjevernoj Makedoniji. Ipak, niži troškovi života u određenim zemljama, poput Rumunjske, omogućuju tamošnjim umirovljenicima bolji standard nego u zemljama s višim nominalnim mirovinama, poput Hrvatske, pišu Nezavisne.com.
Dodatni utjecaj na standard imaju i odluke lokalnih vlasti. Dok su Sarajevo i Banja Luka suočeni s visokim cijenama usluga, gradovi poput Beograda i Zagreba osiguravaju besplatan ili znatno jeftiniji gradski prijevoz, što izravno rasterećuje kućne budžete unatoč razlikama u plaćama.
